DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 22     <-- 22 -->        PDF

292 Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata.


izravnanja (i) ima da se ustanovi prema razmjeru dobnih raz*
reda i stanju sastojina.) Postotak, uz koji se ukamaćuju mase


Q


p = 100 ima se sravniti sa ukamaćivanjem masa pri normal


nome stanju.


Pri gospodarenju s oplodnim sječama osniva se privremena
osnova o sječi na zrelosti za sječu pogledom na pojedina stabla
i mjere, koje su potiebne obzirom na gojenje šuma. Prikladna vi«
sina zalihe i razmjer sortimentnih razreda ustanovljuje se spe*
cijalnim istraživanjem na tipičnim sastojinama. Glavn u upu »
tu za potrajnost pruža tekući ukupni prirast. Pri odmjerivanju
visine koriščenja treba nastojati da se postigne ona zaliha i onaj
razmjer debljinskih razreda, uz koje će se uz primjereno ukama^
ćenje polučiti najviši čisti prihod od šume. Ako je to potrebno
upotrebljava se obličac e = pt + ——


H e s s e n.


(Uputstvo iz godine 1903.)´


Uređenje prihoda obavlja se za naredni decenij kombinat
čijom metoda dobnih razreda i normalne zalihe.
Kao regulatori pri ustanovljenju etata imaju da služe:


1. Uspoređenje faktičnoga sa normalnim prirastom: reg-U*
lator po prirastu.
2. Uspoređenje faktične sa normalnom zalihom: regula «
tor po zalihi.
3. Uspoređenje plohe, koju zapremaju dva ili tri najstarija
dobna razreda s normalnom veličinom: r e g u 1 a t o r p o dobi.
4. Sječivna ploha, koja otpada na razdoblje od 10 godina:
regulator po plosi.


Za ustanovljenje ovih regulatora služe slijedeće tablice:


Tablica boniteta pruža materijal za izračunavanje
normalne zalihe, koja se ustanovljuje pomoću tablica prihoda.
Normalna zaliha daje faktičnu zalihu multiplikacijom sa reduk*
cijonim faktorom (Vollbrtragsfaktor). Kao tekući prirast računa
se onaj dio prirasta, koji pripada glavnoj sastojini. Normalni
prirast je diferencija normalnih zaliha na početku i kraju dece?
nija podijeljen sa 10. Faktični se prirast dobije iz normalnoga,
ako se ovaj posljednji pomnoži sa redukcijonim faktorom.


Nadalje se sastavlja tablica sastojina, koje se imaju preina=
čiti i tablica dobnih razreda obzirom na plohu i masu. Iz nje
dobijemo ukupnu faktičnu zalihu podijeljenu prema dobnim
razredima. Konačno se plohe i zalihe pojedinih dobnih razreda
usporede s normalnim dobnim razredima i normalnim zalihama


Piscu nije poznato, da li je još u snazi, jer je postojala namjera, da se
izda novo uputstvo. Nije metoda kameralne takse, ali također uspoređivanje
faktične zalihe i prirasta s normalnom zalihom i prirastom.