DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Metode i problemi u šumarskoj nauci. 289 Vrlo je interesantno i biologijske značenje kososti, koje po Kapteyn u sastoji u tom, što razni faktori rasta ipak nisu jedan od drugoga posve nezavisni, barem u toliko ne, što oni djeluju na razne individue prema rezultatu već izvršenog svog djelovanja, drugim riječima: deblja stabla iskorišćuju rela * t i v n o više povoljne faktore rasta od slabijih stabala, a ;to prouzročuje pomicanje razdiobne krivulje prema debljim stablima. Što sam kazao o pojedinim faktorima mase, vrijedi i za tabele prirasta, razdiobe sortimana i prihoda. Sve su ove tabele, kako su za sada sastavljene, izolovani, samovoljni, fiktivni za* sjeći u prirodu. No u prirodi nalazimo samo odredjene, u sebi gledom na množinu pojedinih vrijednosti regulisane i vezane skupine, koje možemo tačno u brojevima predočiti, koje su stas tistički jednake vrijednosti s prirodnim varijacijama mjera! Sve je drugo fikcija, ne vrijedi za bilo kakovo naučno ili gospo* darstveno djelovanje. Gotove sve grane šumarske nauke sastoje od fikcija. Ured* jenje šuma, procjena vrijednosti šume, šumarska statistika, ove najotmenije grane naše znanosti temelje se na lažnim fikcijama, koje su neostvarive. U šumarstvu poznata je fikcija: no r s malno ili idealno stanje. No u gospodarstvu nalazimo anormalnosti, te hoćemo da upoznamo njihove zakone. I pro* cjenjivanje šume zapleteno je u fikcije: sva se izračunavanja osnivaju na normalnom stanju i na tom, k a o d a faktori računa ostaju dugo vremena nepromijenjeni, ka o da postoje jedno* lična i nepromjenljiva raslišta, itd., itd. Ipak i gospodarstvene pojave možemo statistički analizo* vati, što više, oni to upravo zahtjevaju. Gospodarstveni se fak* tori drže u svojoj raznolikosti istih zakona, kao i organske mjere. Statističke godišnje knjige šumarske nauke dokazuju to vrlo dobro, valjalo bi samo ispravno izraditi njihove podatke. —. Gospodo, nastojao sam, da vam osvjetlim važnost nauke o metodi, njenu duboku i skrivenu vezu, te da djelomice po* kažem puteve, kojima je moguće, da se naša nauka dalje razvija. Zolta n Feket e spomenuo je u posljednjem broju časopisa »Šumarski pokusi«, da je već nezaboravni učitelj, profesor Lju* devit Feket e ustanovio izvjesne zakonosti u razdiobi drveća sastojine i da je genijalnom intuicijom upozorio na važnost ove zakonosti. Otkriveni trag slijedio je S c h i f f e 1, ali taj trag nije vodio na pravi put. Istraživači nisu iznutr a spoznali, da uzrok binomijalne razdiobe organskih mjera leži u množini fak* tora, koji uzrokuju rast, pa da je prema tome zakonost razdiobe općenita, da obuhvaća sav organski život. Izvan a opet nisu našli pravo orudje za ispitivanje zakonosti. Integralna krivulja, koju su primenjivali Fekete = Schiffel, Galtonova »O´giva« ne odgovara biometrijskom istraživanju, a kontakt s bio* metrijskom naukom nisu našli. Ipak, ova je nauka već postojala 2 |