DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 16 <-- 16 --> PDF |
286 Metode i problemi u šumarskoj nauci. trebale da budu ispravne i prirodne, trebale bi, da točno odrazuju prirodu . Ustanovljeni prosječni podaci tabela masâ trebali bi da označuju ispravne srednje vrijednosti jednako de* belih stabala nekog raslišta i prirodne tipove, koje u prirodi mo* žemo uvijek da nadjemo, jer njihova bi zadaća upravo bila, da pokazuju točnu sliku svih faktora rasta, koji djeluju na nekom raslištu. Tabele masa i prihoda, hoće li da budu prirodne, ne smiju da sadrže samo »izolovane«, t. j . fiktivne srednje vrijednosti. Gdje postoji neka srednja vrijednost, tamo imade još čitava se« rija nižih i viših vrijednosti, i to uvijek serija, koja pokazuje nutarnju vezu. Ukupni broj plus i minus*varijanata najma* nje je toliko važan, kao ona jedna srednja vrijednost. Veličina varijante razlike, veza čitave serije s razdiobnom krivuljom od jednake su važnosti kao što i srednja vrijednost. Izolovane sred* nje vrijednosti nemaju ni smisla i vrijednosti. Nažalost, podaci naših tabela masâ ne prikazuju ni srednje vrijednosti, nego naprosto fiktivne, samovoljne, ne* opravdane zasjeke u prirodu, u obujam cijele varijacije. Jedan dio podataka ovih tabela masâ nalazimo u prirodi samo kao plus*varijante, a drugi dio pokazuje samo minus*varijante prirode, ali koji? kako stoje ovi dijelovi medjusobno u savezu? Na ova pitanja ne odgovaraju pet ili devet ili još više jedno* ličnih i samovoljnih zasjeka u veličinu varijacije. I prosjek veli* čine varijacije treba da analizujemo. Jednako debela stabla većih raslišta sačinjavaju biometrijski jednoličnu populaciju i to gledom na visinu,-na odlični broj i starost, a svako raslište imade samo jednu tipičnu srednju vrijednost, okoi koje se ostale vrijednosti grupišu prema funkciji razdiobe. I ne može da bude inače, to slijedi apodictice iz multipliciteta faktora rasta, te iz zakona računa vjerojatnosti. Sve naše dosadanje ta* bele masâ i prihoda posve su brezvrijedne. Svaki primjer iz prirode, svako istraživanje prirode opravdat će moju tvrdnju. Bosanska prašuma stoji na dva posve različita raslišta, koja orografi razlikuju kao bosansko unutrašnje gorje i kao vapne* nasto gorje. Unutrašnje gorje sastoji u glavnom od serpentina, škriljavca, a samo u maloj mjeri od dolomita i trias*vapnenca. Doline su duboko usječene sa strmim obroncima i bogatim nad* zemnim rijekama. Vapnenasto gorje naprotiv sastoji isključivo od kemijski čistih vapnenaca, koji pokazuju vrlo malo produ* kata drobljenja: karakterišu ga zatvorene doline i visoravni s mnogim uvalama, te podzemno oticanje vode. I u klimatskom su pogledu ovo različiti svjetovi: oštri prelaz iz jednog u drugi iznenadjuje putnika. A ipak, biometrijske su tabele masâ za bukvu i bor obih raslišta potpuno suglasne; razliku u srednjoj vrijednosti veću od trostruke granice grješaka nalazimo samo kod jele, a to možemo da rastumačimo biologijskim osebinama jele, — pla* stičnošću njene krošnje, njenom sposobnošću regeneracije i re* akcije na mijene svijetla, što je odista vrlo različito na obim |