DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Potrajnost šumskog gospodarenja. 283 Iz svega dosadanjega izlaganja dadu se povući ovi z a = k 1 j u č c i. Općenito govoreći, potrajnost u šumskom gospodarstvu nije samo neka »mogućnost«, već duboko zakorijenjena stvar= nost, ona nije samo »metod«, put kojim se prilazi nekom cilju, već je ona — u poslijednjoj svojoj taćci — cilj, kojemu šumsko gospodarstvo mora da teži, ako kani da takim uopće ostane. Ona je upravo diktat prirode, pravnoga po» retka i ekonomskih potreba, ona je — kako veli .... — »vrhovni princip u iskorištavanju tla i šume« (»das oberste Prinzip in der Boden* und Waldbts nutzung«)1 — a za nas, koji se oko šume bavimo, ona je »osnovni član šumarskoga .vjeruju´« (»Fundament talartikel des iorstlichen Glaubensbekenntnisses«).2 Za produkcijonu potrajnost taj cilj krut i nepo= mican, kad je uslovljen bijoloskim momentima, za prihodnu po* trajnost on je više ili manje pokretan, već prema posvetnoj svrsi šumskoga gospodarstva, kojemu ona ima da posluži. Prvi nam cilj mora uvijek lebditi pred očima kad govorimo o šumi kao narodno gospodarskom pitanju te o ekonomisanju šumom uopće a drugi onda, kad govorimoi o regulisanju njenih prihoda dakle o onomu, što Nijemac zove »Etragsregelung«. Nastojanje oko pris laženja k prvom cilju nije drugo već čitavo šumarstvo, sa nau= kom o produkciji (»Produktionslehre«) na čelu, dok je rad oko dosizanja drugoga cilja samo dio šumarstva, zapravo njegovo tehničko poslovanje (»Betriebslehre«).;i U glavnome su dakle dv a momenta , koji ocrtavaju okvir, u kojemu mora da se kreće šumarstvo odnosno potrajnost: prirodni karakter staništa te pravna narav vlasništva. Ono, što leži unutar toga okvira, minimuim je potrajnosti , koji se ne može napustiti, a da se time ne razori čitava zgrada dana* šnjega našega šumarstva. Produkcijona je potrajnost najmanji no gotovo vječni postulat potrajnosti za šume na apsolutno šumskom tlu sviju posjedovnih kategorija bez razlike. Ona je minimalni zahs tjev i za šume na relativno šumskom tlu, dok na tim šumama leže izvjesne obaveze odnosno dok postoje izvjesne ekonomske potrebe. Produkcijona je potrajnost jedini zahtjev u tom smjeru, koji je opravdan za slobodne privatne šume na relativno šum* skom tlu. Prihodna je potrajnost diktovana u prvom redu pravnom prirodom vlasništva dakle pravnim obavezama i eko= nomskim potrebama. Što jači je kontinuitet tih potreba, što više su one vezane o vrijeme, što veća je važnost produkata po egzi= stenciju interesovanih lica, to strožija je potrajnost. U tom po= gledu stoje na prvom mjestu šume općinske i one privatne, koje 1 Gayer=Mayr: Op. cit. str. 18. - Reuss: »Dcr Forsthaushalt«. LeipzigsWien 1918. str. 162. 3 Lorey: »Handbuch dcr Forstwissenschaft«. Tubingcn 1913. |