DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 12 <-- 12 --> PDF |
282 Potrajnost šumskog gospodarenja. industrijske produkcije. Dok je za praprodukciju od važnosti produkcijona potrajnost šumskoga gospodarstva, dotle je za in* dustrijsku produkciju, koja treba stalno i sigurno dobavno vrelo sirovina, od važnosti prihodna potrajnost. 6. I gledo-m na radeničko pitanje ima izvjesnih mo= tiva, koji govore u prilog prihodnoj potrajnosti. Doklegod u nas bude takovih krajeva (Slovenija, Gorski Kotar), u kojima je radi slabe produktivnosti moguća poljoprivreda tek u vrlo ogra= ničenoj mjeri te ispod minima egzistencije pojedinca, tako da su stanovnici tih krajeva upućeni na privređivanje radom u šumi, rezultirati će iz toga i potreba, da se i šumska produkcija udesi tako, da će ona zaista moći da bude vrelom trajne pri* vrede. I taj se cilj postizava prihodnom potrajnošću. 7. I sa gledišta privatnika kao vlasnika šume može da dođe do izražaja potreba prihodne potrajnosti naročito onda, ako se radi o kontinuiranom podmirivanju izvjesnih potreba lič= nih, potreba njegovog kućanstva, poljoprivrede, šumskoga go= spodarstva, industrije te njegovih namještenika bilo u naravi bilo u novcu. Ta je potreba prihodne potrajnosti najjača ondje, gdje se privatniku radi o tome, da izvjesni imetak u nesmanjen nom opsegu, sa netaknutim osnovnim kapitalom pređe iz ruku držaoca u ruke njegova naslijednika odnosno potomstva (fidei* komis, povjerbina) ili gdje se radi o podmirivanju obaveza, koje rezultuju iz prava trećih lica (servituti, služnosti, službenosti). Ona može da bude diktovana i šumsko^policijskim obzirima (za= štitne šume, zabrane, bujično područje). No taj obzir otpada, ako ne postoji niti jedno od rečenih ograničenja te ako se radi o posve slobodnoj privatnoj svojini na relativno šumskom tlu. Ako se radi o pretvaranju drvnoga kapitala vi novčani kapital — a da se pri tome ujedno ne zamišlja i na pretvorbu šume u drugu vrst kulture — onda. rekosmo, »zahtjev potrajnosti nije prelazio onoga okvira, što smo ga u gornjem izlaganju označili najširim« (Šum. list 1922, str. 152). Potrajnost kod privatnika nije dakle u pravilu prelazila okvira produkcijone potrajnosti, jer bi — rekosmo doslovce — »svako daljnje stješnjavanje pojma potrajnosti značilo odveć duboko zahvatanje u ličnu slobodu pri= vatnika«. (Š. 1. 1922, str. 152.) Naš nijedan šumski zakon ne pos znaje ovoga ograničenja za slobodne privatne šume na relativno šumskom tlu, tek je agrarna reforma učinila ovakovo ograniče; nje, protegnuvši zakon od 26. marta 1894. i na privatne šume. 8. Konačno govore prihodnoj potrajnosti u prilog i u z g o j n i momenti , naročito ondje, gdje se radi o prirodnom pomla= đivanju. Sa strogošću potrajnosti bivaju redovito ekonomski za= hvati u tijelo šume slabiji (razmjerno manje sječne površine, manje drvne mase, slabije prekidanje sklopa). A što slabiji su ti zahvati, to bolje ih šuma po svojoj prirodi podnosi. Dakle je polaganost i postepenost u crpljenju produkata iz šume raz= mjerno najbliža bijologiji šume te najprirodnija. U toj se dakle tačci prihodna potrajnost poklapa sa produkcijonom potrajnošću. |