DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Potrajnost šumskog gospodarenja. u građevnim sezonama,, ljeti. Doklegod ostane stepen naše kul* ture ovakav, kakav je danas, to jest, doklegod ne budemo mogli da kalorij ski efekat drva nadomjestimo na drugi način (elektrifi* kovanjem vodene snage, kamenim ugljenom itd.) te dok ne bu* demo mogli da drvo kao gradljiku surogiramo drugim materija* lom, dotle je današnje stanje neka viša sila, koja sili na trajnu produkciju drveta, na prihodnu potrajnost. Naravno da bi se vrijednost prihodne potrajnosti ukazivala u posve drugoj slici, kad bi drvo bila tvar od velike trajnosti. U tom bi slučaju zaista prihodna potrajnost — posmatrana sa ovoga gledišta — izgledala kao nepotrebna. 5. Trajnost i sigurnost naše ekonomske sna« g e te potreba naše ekonomske neovisnosti traže odlučno, da mi sami produciramo i razvozimo potrebni nam drvni materijal. Od kolike je široke narodnogospodarske važnosti ovaj momenat najbolje nam svjedoči iskustvo, stečeno za vrijeme rata, kad su one imovne općine, koje su išle za pretvaranjem drvnih glavnica u novčane glavnice — dakle za istim ciljem, koji lebdi pred očima i J. Š. — umjesto za jačanjem vlastite produk* čije, već kod prvoga poremećenja saobraćaja, što ga je sa sobom donio rat, došle u težak položaj radi nedostatka na ogrijevu, ko* jemu nije moglo odmoći niti ono obilje vrijednosnih papira. Pisac ovih redaka kritikovao je lošu gospodarsku politiku tih imovnih općina još u ono vrijeme, upirući prstom o ogromnu važnost osiguranja vlastite produkcije.´ Ponavljamo dakle »gospodarska je neovisnost potpuna samo onda, ako je zaista trajna. A trajnom ćemo je moći učiniti samo onda, ako osiguramo trajno pokrivanje i podmirivanje svih na* ših potreba potrajnim gospodarenjem.« Teškoća u ovome smjeru odnosno važnost ovoga momenta ukazuje se još većom, ako uočimo, da naša područja proizvod? nje i trošnje drveta nisu pravilno porazdijeljena tako da drvo često mora prevaljivati znatne puteve (n. pr. Slovenija, Vojvo* dina), dok se provede valjana njegova reparticija. No ne radi se samo o drvetu već i o uravnotežavanju produkcij onog po* dručju drveta sa onim žitarica, jer jedno područje prirodno gravitira k drugome. Saobraćajna politika mora s razloga raci* jonalnosti da iskoristi ovu okolnost te da nastoji, da po moguć* nosti onaj tovarni prostor, koji dovozi drvo u područje žitarica, na povratku odanle vozi žitarice odnosno mlivo. Kako se žitarice produciraju godišnje te kako se i potrebe na drvetu javljaju go* dišnje, prirodno je, da ovoj potrebi prilagcdnje transporta i re* particije drveta sa gledišta razumne saobraćajne politike bolje odgovara periodicitet produkcije. Konačno niti samo valutno pitanje, koje se tako često spo* minje u vezi sa pitanjem naše ekonomske snage, niti je u biti svojoj ništa drugo već sigurna, sređena i kontinuirana produk* čija. Naročito je od važnosti sama praprodukcija kao preduslov 1 »Hrv. Lloyd«, Zagreb 1916, broj 39. |