DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 46 <-- 46 --> PDF |
246 Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. živši prosječnu širinu godova) time ustanovljuje i vrijeme, za koje će niži razredi po debljini dorasti za sječu, ustanovljuje se veličina prihoda, koji će ona pružiti i približno faktična drvna zaliha kao produkat mjerenih kružnih ploha s ustanovljenim si ednjim visinama i obličnim brojevima pojedinih razreda po debljini. Postavljanje sječne osnove za drugi decenij može da iz* ostane tim više, što se umjesnost određenog koriščenja ne dade predvideti na toliko godina te jer je mogućnost usvojene mjere koriščenja obzirom na potrajnost dovoljno osigurana navedenim načinom ustanovljivanja. Kontroli ustanovljenoga etata računanjem po jednoj od zaslišnih metoda mogla bi se po navedenome da pripiše samo mala vrijednost. Ako bi se htio da obavi takav račun radi uspo< ređenja sa mjerom koriščenja po osnovi ko = rišćenja imala bi se izabrati jednostavna fora mula kameralne takse. Faktičnu zalihu svih sastojina treba u tom slučaju ustanoviti procjenom ili na prije navedeni način mjerenjem po debljinskim razredima, normalnu zalihu po obličcu: prirast X polovina ophodnje, a doba izravnanja prema sastojinskim okolnostima. Dr. Hufnagl u svojoj knjizi »Praktično uređivanje šuma« (1921, Frick, Wien) navada četiri načina određivanja mjere koriščenja po masi: 1. Izvođenje etata po masi iz etata po plosi. 2. Hufnaglova metoda. 3. Računanje etata po1 tekućem prirastu. 4. Kamerama taksa za one, koji se njom hoće da služe iz naklonosti ili jer su na to primorani okolnostima. Za ove preinačio je Hufnagl kameralnu taksu na ovaj način: Tekući prirast i faktična zaliha jesu zbroj po= dataka sastojinske tablice (opisa sastojina), a bili su ustanovljeni za starije sastojine mjerenjem, a za mlađe po tablicama prihoda. Normalna zaliha računa se sabiranjem podataka tab= lica prihoda (u Feistmantelovim tablicama ima za to posebna rubrika) i to za prosječni obrast (085—0*95). Prirasnim se vrstama drveća računa za svaku vrst posebno prema plohama, koje one zapremaju. Konačno se zalihe zbroje. Mjesto oplodnje uvršteno je doba izravnanja. Obično- će uredivač mjeru koriščenja po masi odrediti na više načina te onda pravo ocijeniti razlike. U većini slučajeva pako, napose ako se pc = laže veća važnost na potrajnost, ustanoviće se perijodični et a t konačno istom po općoj s j e č = noj osnovi. — |