DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Upotreba austrijske kameralnc takse za izračunavanje etata. Već sam prije naveo, da Guttenberg zastupa mišljenje, da se zaslišnim metodama ne može etat urediti, nego samo odrediti njegova veličina i to jedino sa stanovišta potrajnosti. Ovo je određivanje pri gospodarenju sa sječama obično sasvim suvfišno, cjočim se u prebornoj šumi može da upotrijebi još i danas, osobito ako je važno osiguranje potrajnosti prihoda. Kod preborne su šume strogo uređenje i kontrola koriščenja mnogo teže nego kod visoke šume, kojom se gospodari sječama; ustanovljenje zalihe, prirasta i faktora, koji su mjerodavni za financi jalnu zrelost sječe, mnogo je teže, jer se rast i oblik poje= dinih stabala i sastojina uvijek mijenja. Veličina koriščenja ne ovisi ovdje jedino o plosi, nego i o masi, treba dakle ustanoviti mjeru koriščenja, a onda odrediti osnovom koriščenja, iz kojih će se sastojina ova namiriti. Za veličinu mjere koriščenja mjerodavno je i ovdje u prvome redu, koliko imade za sječu zrelih stabala, čija je sječa moguća. Ovo se ima ustanoviti već pri opisu sas stojina, pri čemu će se razlikovati, koliko se mora , a koliko se m o ž e u prvoj budućnosti da siječe. Osim ovih podataka poslužit će nam za određenje mjere koriščenja veličina ukupnoga prirasta dotične gospo= darstvene jedinice. Uspoređenje mase zrelih stabala s ovim po* kazat će, treba li etat povećati ili umanjiti spram ukupnoga pri= rasta. Ukupni je prirast zbroj prosječnoga prirasta sviju pojedi* nih sastojina. Prirast će se kod prvoga uređenja u prebornoj šumi moći da ustanovi samo približnom točnošću. Točniji ćemo rezultat postići tek iza nekoliko revizija, kada ćemo moći racu* nati prirast iz prvašnje i buduće mase odbivši količinu koriščenja. (Ovo je mnijenje Guttenbergovo interesantno pogledom na raz* liku između prihoda preborne šume i visoke šume, kojom se gospodari sječama, što ću, kako rekoh, mislim iznijeti u poseb* noj raspravi.) Inormalna veličina plohe, na kojoj se svake godine u prebornoj šumi siječe, i normalne sječ e (prva je kvocijent šumske plohe i oplodnjice, druga šum= ske plohe i ophodnje) može se usporediti s veličinom plohe, na kojoj se ima sjeći (uz potrebne redukcije prema bonitetu plohe i postotku mase, koji se siječe). Najsigurniju podlogu za ustanovljenje m j es re koriščenja i prosuđivanja njene potrajnosti te za poznavanje normalnoga razvijanja stabala i sastojina u pre= bornoj šumi pruža mjerenje sastojina po debljin* ski m razredim a (obično od 10—10 cm), što se obavlja klu= piranjem cijelih sastojina ili bar većih uzornih pruga ne uvaživši stabla ispod 10 ili 20 cm. Rezultat ovoga mjerenja ne daje samo izravno broj i masu stabala, koja su zrela ili će postati zrelim za sjeću, nego se (uva* |