DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 38 <-- 38 --> PDF |
238 Upotreba austrijske kamcralne takse za izračunavanje etata. Zf = zbiljna zaliha = prosj. sječ. prirast X starost sastojina; zn = normalna zaliha = prosj. sječ. prirast X polovina op* hodnje; 0 = ophodnja.1 Glavno područje, na kome se upotrebljavala ova metoda, bila je Austrija. Tamo je bila propisana također pri uređivanju državnih šuma, zato ćemo najprije razmotrivati odredbe u tim instrukcijama, koje se tiču upotrebe kameralne takse, odnosno određivanja prihoda uopće. Instrukcija za uredjenje državnih šuma od god. 1856. Već ovdje se pri uređenju prihoda razlikuju dva načina: kombinovana šestarska metoda i kamerama taksa. Zbiljna zaliha određuje se kao konkretna masa pro= cijenjena pomoću općih skrižaljka prihoda i prirasta. Da li se tu računa normalna zaliha množenjem pri= rasta s polovinom ophodnje ili po tablicama, nije precizirano, ali se po visini normalne zalihe u navedenome primjeru može zaključiti, da je predviđeno potonje. (Judeich 1885.) Sadašnji prirast računa se kao tekući, a ustanovljuje se u starijim sastojinama mjerenjem godova, u mladim po tabli* čama. Uzima se obzir i na budući prirast, koji se računa di* jelom kao prosječni sječivni, dijelom kao prosječni perijodični prirast2 (prvo za sastojine, koje će se istom osnovati tokom ophodnje). Ova instrukcija ne propisuje, da se zalihe moraj u izjed= načiti tokom prve ophodnje. Modifikovana formula kameralne takse ovdje glasi: sadašnji prirast + budući3 . zbiljna zaliha — normalna zaliha etat - i-J 1 ! -^ 2 ophodnja Po ocjeni Judeicha iz god. 1885. spada među bolje metode računanja po normalnoj zalihi, samo je za prirast dovoljan Po izvornome obliku ove metode nije osnovano, da se ima da uzme baš ophodnja kao doba izravnan j a, nego su to uvrstili kasniji autori pri stvaranju oblićea, da dobiju mjeru koriščenja, koja će vrijediti za cijelu ophodnju. Naredba iz god. 1788. doduše ne poznaje dobu izravnanja; po njoj se (ako abnormalnost dotične šume nije bila odveć velika) jednostavno imala priraču* nati vrijednost viška na zalihi kapitaliziranome potrajnom prihodu u novcu, dočim se je vrijednost manjka imala da odbije. Ako se ova naredba protegne na uređivanje prihoda, neophodno je po* trebno, da se prema prilikama ustanovi doba izravnanja. (Guttcnberg.) 2 Razlika mase u doba sječe i sada ima se da podijeli brojem godina od sada do sječe. 3 Jer se, kako je poznato, prirast stvara polovicom na staroj, polovicom na novoj zalihi. |