DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Načela organizacije šumarske službe u našoj državi. ekonomsko g gospodarenja rješavaju se sporazumno s ko= ordiniranom polit, oblasti, u koliko bude direkcija od istih za* moljena za stručno mnijenje (n. pr. unovčenje materijala, prora* čuni i zaključni računi itd.) Reći ćemo u kratko, da na direkcije prelazi većina poslova, koje su do sada vršili županijski šum. nadzornici, naročito svi poslovi šumsko redarstvene na= ravi u koliko nisu pridržani upravama. Između ostalih poslova spadaju ovamo i sva lovska pitanja, sastavljanje šumsko odštet; nih cijenika, retaksacija šumsko odštetnih iznosa, vođenje šum. statistike, nadzor nad finansijalnim gospodarenjem općinskih šuma itd. Važna je i ustanova, naglašena u nacrtu pravilnika, da se sposobnici (konduitne listine) sastavljaju kolegijalno. 3. Šumske uprave. One su izvršni organ šumarske vlasti i ujedno najviši obla; sni stepen u svim šumarskim pitanjima. U uredbi nije im pre= ciziran djelokrug. To ima učiniti pravilnik, ali samo u glavnim konturama. Za skupove pojedinih djelovanja izvršnih organa treba izraditi specijalne poslovnike, koji ne će moći biti jednaki za cijelu državu, već će prema intenzivnosti gospodare* nja, lokalnim prilikama, naobrazbi osoblja itd. obuhvatiti terito= rije jedne ili više direkcija. Ti se poslovnici ne mogu u tančine već sada unaprijed sastavljati, ako ih se ne kani izvrgavati čestim promjenama. Njih će sastavljati iskustvo, koje će s vremenom usavršavati izdane naredbe, običaje i pravila, pomičući se sve više i više prema konačnom cilju, kada bude napretkom kub turnih institucija i potreba na svim linijama podignuta intenziv* nost gospodarenja do stanovitog stupnja, te se uzmogne za či= tavu državu izraditi jedan poslovnik. Sada se moramo zadovoljiti time, da u glavnim konturama sastavimo pravilnik kao provedbenu naredbu za uredbu o orga= nizaciji. Dok je to u najvišoj instanciji bilo lahko´ provedivo, iz= bijaju sve veće i veće teškoće, čim pođemo prema nižim inštan* cijama. Najbolje se je to osjećalo kod rasprava o pravilniku. Eko= nomski, socijalni i kulturni interesi pojedinih krajeva tako su hetorogeni, da se je činilo gotovo nemugućim strpati sve krajeve pod kapu jednog pravilnika. Došlo se konačno đo uvjerenja, da pravilnik mora biti za niže instancije čim generalniji i elastičniji, prepuštajuć konačnu riječ poslovnicima. Kraj sve heterogenosti interesa pojedinih krajeva moralo se je priznati, da težina čita= tavog gospodarenja počiva na izvršnim organima, a uspjeh nji= hovog djelovanja da raste u istom omjeru, u kojem se povećaje njihov djelokrug. Danas je već opće priznato načelo, da u višim instancijama treba uvesti kolegijalni sistem, dočim kod izvršnih organa treba pustiti, da dođe čim više do izražaja individualno shvas ć a n j e t. zv. birokratski oblik (Kaân). |