DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Načela organizacije šumarske službe u našoj državi. 229


Tim je osnutkom priznata velika važnost šumarstva u našoj
državi. Povećavanjem intenzivnosti gospodarenja, a prikuplja*
njem mnogih poslova, rastresenih po drugim ministarstvima,
razvit će to ministarstvo ekspanziju, kakovu ne bi moglo razviti
kao odjelenje drugog, možda još i nerezortnog ministarstva.


Toj ustanovi nema sličnog primjera, jer je u drugim drža^
vama, šumarstvo samo odjelenje jednog ministarstva. Način or=
ganizacije najviše instancije za šumarstvo ovisio je u drugim
državama od veličine te države, zatim o uređenju opće uprave,
njezinom političkom položaju, veličini šumom obrasle površine,
omjeru pojedinih kategorija vlasništva i konačno o historijskom
razvoju šumarstva. U većim državama, u kojima postoji rezortno
ministarstvo poljedjelstva, spadaju sva pitanja šumarstva (dakle
uprava državnih šuma, šum. policija te uprava i nadzor nad općin*
skim dot. privatnim šumama) pod jedno od odjeljenja tog mini=
starstva. (N. pr. u Pruskoj, Rusiji, Francuskoj, Austriji i Mad=
žarskoj.)


U manjim državama Njemačke (Bavarska, Saska, Wiirtenv
berg, Hessen), u kojima ne postoji posebno ministarstvo poljo*
djelstva pa državno šumarstvo spada pod ministarstvo finansija,
tamo je uprava i nadzor nad općinskim šumama i šumska policija
podređena ministarstvu unutarnjih djela (Kaân).


U tim manjim državama je i sistem organizacije drugi:
mjesto tri imadu ove samo dvije instancije za šumarstvo. U tom
slučaju preuzima viša instancija vodstvo, upravu i nadzor, a iz*
vršni organi su joj izravno podređeni.


Ondje, gdje postoje tri instancije, mora se točno fiksirati
kompetencija svake pojedine instancije. Najviši upravni stepen
ne smije prijeći kompetenciju vodstva te preuzimati na sebe
poslove, po kojima postaje izvršnim organom.


Prije prevrata postojao je u Srbiji spomenuti sistem s dvije
instancije.


Čini se, da su sastavljači uredbe o organizaciji stajali pod
dojmom toga uređenja pa im nije posvema uspjelo, da iz kompe*
tencije ministarstva eliminišu poslove, koji nikako ne spadaju
onamo danas, kada se ustanovljuju tri instancije te se ministars
stvu imadu prepustiti samo poslovi vodstva i vrhovnog nadzora.
Djelokrug ministarstva bismo mogli ukratko označiti ovako:
Važnija personalija, organizatorska pitanja, budžet i odobrenje
svih onih stvari, koje prelaze široku autonomiju direkcija.


Prema tome se ne bi smjeli sakupljati u ministarstvo poslovi,
kao što je n. pr.: evidencija međa i graničnih znakova, izvedenje
ekspropriacije i arondacije šuma (čl. 13 a) odobravanje svi h
privrednih planava (čl. 13 b) gradnja, održanje i kolaudacija svih
šumskih zgrada i šumskih postrojenja (13 c) pitanja lovstva
(čl. 14 b) davanje osustva neukaznom osoblju (čl. 7) i sva perso=
nalna pitanja (čl. 11 a) itd.