DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Budućnost naših šuma. Izvod iz okolnosti, što se naši predji od prije 100 g. nisu brinuli za nas (nije bilo od potrebe jer je bilo i previše šuma), a dosljedno tome ni mi se ne trebamo brinuti za svoje nasljednike, ne ima moralnog temelja i potiče na lakoumnost i nemarnost, a znamo, da je opreznost majka mudrosti. Stoga nas ni ovaj razlog ne može uvjeriti o izlišnosti šuma. Glede kinetičke eneržije, koja će vi dogledno vrijeme nadomjestiti kalorijsku eneržiju i onda milijuntim dijelom drva ili ugljena izvesti isti ili dapače veći efekat. nego kalorijska eneržija, kažemo: Čast kemiji i kemičarima, mi imamo u njih potpuno povje* renje, nu mi u obećanja g. pisca ne vjerujemo, dok kinetična eneržija ne počme funkcijonisati. Prelazimo sada na II. tezu g. pisca — a glasi: Ako unovčimo sve zalihe naših šuma, postat ćemo bogati narod, a putem bogatstva dignut ćemo se u kolo kulturnih, civili= zovanih i prosvjetljenih naroda. Ovu tvrdnju dokazuje g. pisac ovako: U Jugoslaviji imade ukupno 8,000.000 hektara šume, a od toga za sječu doraslih sastojina 2,000.000 hektara. Ručunajuć na hektaru 200 m´ raznoga unovčivoga drvlja dobije se za cijelu plohu od 2,000.000 ha 400 miljuna m3. Ova drvna zaliha po 125 K 1 m´ reprezentira vrijednost od 50.000,000.000 kruna. Troškovi izradbe i izvoza iznose 4 puta toliko, dakle 200.000,000.000 K. Mi nadopunjujemo taj račun na sljedeći način: Predpostavivši da je podloga računa ispravna i da u Jugosla* viji ima 12,000.000 stanovnika, otpada od gornjih 200 milijardi kruna na svakog žitelja 200.000,000.000 = 16.666 K 67 fil. Nu po* 12,000.000 što će u spomenutim šum. radnjama učestvovati samo izvjestan postotak žiteljstva, to će i na zaradi participirati samo taj izvjes* ni postotak. Odbivši starce, žene, djecu i inteligenciju mogao bi taj po* stotak iznositi 20% ili 1IS cjelokupnog žiteljstva ili 2,400.000 ljudi. Uzmemo li taj postotak za podlogu, onda će kod zadnjeg sudjelos vati 2,400.000 radnika, pa će od ukupne zaslužbe od 200 milijardi na svakoga radnika otpasti 200.000,000.000 = 83.333-33 K za rad 2,400.000 od 20 godina, a stoga za rad od 1 godine 83.333-33 : 20 = 4166-67 K. Razumije se, da ta svota ne predstavlja zaslužbu od cijele godine već samo za vrijeme od 2 do 3 mjeseca. Uzmimo sada posve nemogući slučaj da bi radnici svu tu zaslužbu kano prištednju mogli metnuti na stranu, to oni ni u tom slučaju ne bi mogli postati bogatima, već samo dobro stoje; ćim ljudima. Nu to se ne će dogoditi. |