DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Metode i problemi u šumarskoj nauci. vrlo starih stabala, dok njihova kružna ploha još i dalje raste, a istodobno umanjuje se i njihov oblikovni broj, jer im se krošnje proredjuju. Uvećavanju kružne plohe direktno ekvivalentno uves ćavanje mase ne možemo da zamislimo kod takovih stabala. To pokazuju i konkretne izmjere. U priloženom grafikonu (si. 5.) unio sam podatke Behringerove , zasada najprirodnije skris žaljke mase — srednjeg boniteta — (crta izvučena točkama): os . razdijeljena je po skali kružne plohe. Pravac mase, kojega do= bivam, nije pravac, već dosta ravna krivulja trećeg stepena, koja proilazi iz točke 0 s jednim prelazom. Uzalud bismo se trudili, kad bismo htjeli sastaviti takovu krivulju iz dvije druge krivulje i jednog pravca, jer priroda toga ne stvara, ona poznaje samo kontinuitet. Natura non facit saltus. Slika 5. Behringerova skrižaljka mase i „pravac mase". Jasno je, da se ovdje radi o fikciji: prelaz ravne krivulje trećeg stepena, smatran je, kao da je ravan. Obje crte pokrio vaju se doista na dugom komadu. Ako je takova fikcija od koristi, primjenjujemo li ju svijesno i možemo li ju eliminovati, onda je sve u redu. Rona i vidi korist u tome, što pravci mase omogućuju pro= cjene sastojina. Za odredjenje nekog pravca potrebne su naime samo dvije točke: od toga možemo jednu točku, t. j . sjecište pravca mase s osi . da odredimo unaprijed, jer je ono navodno konstantno za sve vrsti drveća u izvjesnoj dobi. Onda nam pre= ostaje samo da odredimo drugu točku koordinate prosječnog stabla sastojine, pa je pravac mase sastavljen. Po Ronai u nisu dapače od važnosti ni malene grješke kod odredjivanja sjecišta, jer i uz vrlo male pogrješke dobivamo dosta točne rezultate, (si. 6). |