DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 20 <-- 20 --> PDF |
220 Metode i problemi u šumarskoj nauci. tode korekcije. Ubilježim li seriju dvaju varirajućih elemenata u skupnu skrižaljku (si. 4.), dakle u ovom slučaju, sve podatke o 38 cm jakim stablima iste sastojine, i proračunam li njihove biometrijske podatke, onda mi Bravais*Pearsonov koefi= cijenat korelacije naznačuje mjeru veze izmedju ovih varirajućih elemenata. Vrijednost se ovog koeficijenta proteže od + 1 preko 0 do — 1 ; vrijednost + 1 znači savršeno pozitivnu korelaciju, V » 113 U . CD * ^*t» O, ** iu » "1 S4 i^ta ^» i bo 1 1 J ^ S3 te "4305 " . S9 1 H 15-55 *o.1 » . ´ . u S3 . sa H . PS 1 U s 13-05 zo-ss S I CD s 1 3 s . 5 .:i ..-05 ZS´SS .. " ". PS i Z8V5 & j 30-55 4. Î20S O* . . ^ A. »s iT" i * tN> IS» ^ * . Slika 4. Tabela korelacije sadržina i visina unutar istog razreda debljine. znači dakle, da izmedju obiju mjera postoji savršeno upravni omjer, kojega možemo izraziti linearnom jednadžbom. Manje pozitivne vrijednosti znače uvijek slabiju vezu, nula potpunu ne= zavisnost varirajućih mjera, a po negativnim vrijednostima mo= žemo zaključiti na neupravni omjer, koji je kod vrijednosti — 1 savršen u tom smislu, da porast jedne mjere uvjetuje umanjenje druge u jednakoj mjeri. U našem slučaju iznaša korelacija sadr* žina i visina -f- 0.70 ± 0.026, crna je dakle pozitivna i dosta velika, dočim iznaša u istom razredu korelacija sadržina i oblikovnih brojeva samo 0.577 ± 0.027. Izmedju faktora sadržine, visina je najvažniji. |