DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Metode i problemi u šumarskoj nauci. 219 2. Staln a razlika . Po srednjoj vrijednosti najvažniji broj, koji zajedno sa srednjom vrijednošću, kao jedini parametar integralne formule razdiobne krivulje, ovu potpuno karakterizuje, t. j . pomoću ovog broja mogu po postojećim tabelama G a u s = sov e krivulje za svaku vrijednost sadržine da ustanovim, ko* liko imade primjeraka dotične sadržine u mojoj sastojim. Ovaj mi dakle broj pokazuje sastav moje sastojine. Razumije se, da su u skrižaljkama izračunane vrijednosti frekvence na 1.000, 10.000 ili 100.000 stabala, a u konkretnom slučaju valja uvijek preračunati frekvencu na faktični, ukupni broj. Geometrijski znači razlika onu vrijednost sadržina, koja se proteže od točke 0 do ordinate pregibne točke krivulje, t. j . do one točke, kod koje krivulja prelazi iz konkavnosti u konveks* nost. U našem je slučaju vrijednost razlike 0.161 m´\ Prema tome znamo odmah, da se — u slučaju idealne razdiobe, kao i pri* bližno u našem slučaju — 68 % svih varijanata grupiše oko one vrijednosti sadržina, koju dobivamo, ako vrijednost razlike je* danput pribrojimo srednjoj vrijednosti, a jedanput odbijemo od nje. U našem dakle slučaju imade 68 % svih stabala s prsnim promjerom od 36 cm sadržinu od 0.816 do 1.138 m3. 3. Veličina varijacije. Takodjer važan broj, kojega dobivamo, ako> trostruku vrijednost stalne razlike jedanput pri* brojimo srednjoj vrijednosti, a jedanput odbijemo od nje. U na* šem je slučaju veličina varijacije 0.494 do 1.460 m . Slabija ili jača stabla pojavit će se vrlo rijetko, u 10.000 slučajeva možda 2 do 3 puta. Prema tome možemoi zaključiti, da su skupine sa* držina od 0.816 m"´ prema dolje i od 1.138 m´ prema gore zastu* pane sa 16^ u našoj sastojini. 4. Postotakvarijacije. Postotni broj razlike u omjeru sa srednjom vrijednosti, t. j . broj, koji označuje, koliko posto* taka srednje vrijednosti iznaša stalna razlika. Ovaj je broj vrlo prikladan za prispodobe. U našem slučaju iznaša 16.5.%, razlika dakle nije velika, već normalna. 5. Po grješne vrijednosti. Velika je prednost bio* metrijskog računa, što nam on, oslanjajuć se o teoriju najmanjih kvadratnih suma, naznačuje i pogrješke izračunanih podataka i na taj način tvori najpouzdaniji kriterij računa. U našem je slučaju pogrješka srednje vrijednosti -f- 0.008 m\ a pogrješka razlike + 0.006 m3. Ove pogrješke znače, da pomoću njih mogu ustanoviti granice, u kojim se nalazi srednja vrijed* nost sadržine svih stabala s prsnim premjerom od 36 cm nekog velikog raslišta. Pribrojim li trostruku pogrješnu vrijednost ove granice: 0.953 —1.001 m´. Uspjelo nam je dakle već analizom 371 stabla da potisnemo srednju vrijednost sadržine, kako mu drago velike serije populacije stabala u njene vlastite granice. Na isti način mogu da analizujem seriju visina i oblikovnih brojeva u mojoj skupini stabala: ista se razdioba i kod toga očituje. No biometrika dopušta još opširniju analizu mjera, jer nam pruža uvid u medjusobnu vezu varirajućih elemenata: u ku* bičnu sadržinu, visinu i oblikovne brojeve. U tu svrhu služe me* 2 |