DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Bilješke. 1.4 vcrzitcta u Bcogr.idu i Ljubljani imadu pravo podijcljivanja naslova u.zcnjer. jer taj n^.lov ne podjeljuje tehnička visoka škola ni spomenuti tehmeki fakul. teti već ^. je apsolventima tehničke visoke škole u Zagrebu kao i apsolventima ovo..a c^ospodarsko^šumarskog fakulteta, koji naprave sve propisane državne ispite, podijelila ... ^.emaijska vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjere u Za. Po mišljenju profesorskog zbora i^ospodarsko^šumarsko-g fakulteta mjc ..^ slov »inženiera akademski naslov, nego je to staleški naziv za sve apsolvente visokih škola tehničkog smjera, koji su ispitam u toliko, koliko je to potrebno 2a pristup u državnu službu odnosno za vršenje prakse/ ^ Akademski naslov n. pr. »doktor« podijeljuju akademske vlasti pojedinim apsolventima fakulteta odnosno visoke škole, koji naprave posebne t zv. stroge ispite na samom fakultetu odnosno visokoj škoH, Ispitivači na tim ispitima su sam o profesori fakulteta, a ispitne. svjedodžbe odnosno doktorske diplome nose žig universiteta ili visoke škole, te potpise rektora i dekana, jer ti ispiti nose obilježje čisto fakultetskih (akademskih) ispita, koji ne ospo^ sobljuju za vršenje prakse, već za samostalan znanstven i rad. Staleški naslov inženjer podijcljuje državna vlast i to onim lieima, koja su položila državne ispite, kod kojih mogu ispitivati ne samo profesori visokih škola nego i praktičari, koje državna vlast ispitnim povjercnieima imenuje. Svjedodžbe državnih ispita nose žig ispitnog povjerenstva, a ne žig fakulteta odnosno visoke škole. Tako je to na ovom fakultetu, a i na tehničkoj visokoj školi. U koliko je uopće nužno osvrnuti se na nekompetentno mnijenje profesorskog ...... ... tehničke visoke škole o tom, da li mogu apsolventi bivše kr. šumarske akade^ mije reflektirati na naslov inženjer, i da li je bila ... šumarska akademija »pu^ novrijedna« ili »manje vrijedna« visoka škola, Čast je ovom- dekanatu saopćiti slijedeće: ´ i Prije kreiranja gospodarsko^šumarskog fakulteta (1919. godine) postojala je mi izobrazbu šumara u Hr^´atskoj i Slavoniji od god. 1898. kr. šumarska ...^ dcmija, prislonjena na mudroslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu. Slušači te kr. šumarske akademije mogli su biti sam o oni mladići, koji su položili ispit zre? losti na gimnaziji, reaiei ili realnoj gimnaziji. Isti su bili redoviti slušači uni^ vcrze. te im je na koricu studija izdan po univerzi apsolutorij´ u koji su bili uneseni uspjesi ispita. Apsolutorij je nosio žig univerze, te potpise rektora i dekana filozofskog fakulteta. Slušači su mogli nesmetano prelaziti na daljnje seinestre na visoku školu za kulturu tla u Beču i na visoku šumarsku i rudar^^ šku školu u Ščavnici u Ugarskoj. Pri prelazu na ostale fakultete zagrebačke univerze računali su dotični fakulteti 2. semestra, a matematsko^prirodoslovni odio filozofskog fakulteta pače 4. semestra studija provedenih na kr. šumarskoj akademiji, kao valjane za studij svoga fakulteta, odnosno ´odjela. Napokon su slušači kr. šumarske akademije prešli kod otvorenja gospodarsko.šumarskog fa. kultcta nesmetano na daljnja godišta fakulteta, te su im i semestralni ispiti, što su ih napravili na kr. šumarskoj akademiji, bili po nadležnoj državnoj vlasti izjednačeni sa državnim ispitima, koji su propisani na gospodarsko.šumarskom fakultetu. " Šumarska akademija nije doduše bila samostalna visoka škola, jer je pot. padak pod fdozofski fakultet ovog sveučilišta a nije bila niti visoka škola naj. novijeg tipa, koja može podjeljivati doktorat, no taj doktorat sve do pred ko. Jih 1(^15 godina nisu mogle podijcljivati ni druge visoke škole osim sveučili. |