DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Bilješke. 183 Bilješke, Staleški naslov Inženjer za apsolvente bivše kr. šumarske akademije w Zag^rebu.^ Ministar šuma i rudnika izdao je pod brojem 14.325 od 4. novembra 1921. slijedeću naredbu: . Naredba ministra šuma i rudnika od 22. listopada 1919. broj 15.462 o ..^ laganju državnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodarstva — nado= punjuje se ovom prelaznom ustanovom: Povjerenstvo državnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodar^ 1 siva ovlašćuje se, da apsolventima bivše zagrebačke šumarske akademije, koji | -^ državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva polože, podij-eh pravo na upotrebu staleškog naslova »inženjer«. Pravo na upotrebu toga naslova može ispitno povjerenstvo podijeKti i onim apsolventima rečene šumarske akademije, koji su već položili taj ispit i koji podnesu ispitnom povjerenstvu molbu, obloženu apsolutorijem vseučili=: šta u Zagrebu i svjedožbom o položenom državnom ispitu za samostalno vo? "đenje šumskog gospodarstva. Ispitno povjerenstvo će u svjedodžbi o položenom državnom ispitu za samostalna vođenje šumskog gospodarstva pozivom na ovu naredbu zabilježiti pravo na upotrebu naslova »inženjer«. Ministar Šuma i Rudnika Dr. .. Krizman v. .. Pošto su se pojavili glasovi, da je naslov »inženjer« akademski naslov, ko? jega mogu davati samo visoke tehničke škole, odnosno tehnički fakulteti uuU verze na temelju položenih teoretskih državnih ispita; nadalje i mišljenja, da se taj naslov nije mogao dati apsolventima b!vše kr. šumarske akademije, koja da .nije bila ~> punovažna« visoka škola, naročito ne na temelju apsolutorija i polo^ ženog državnog ispita, dao je na poziv mnistarsta šuma i rudnika profesorski zbor gospodarsko^šumarskog fakulteta u tom pitanju ovo mišljenje: Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. Kr; zemaljska vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjere u Zagrebu, nareda bom- od 7. travnja 1920. br. 15.723, kojom se izdaju ispitni propisi za redovite slušače gospodarsko4umarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, odredila je u § 22. da u svjedodžbi trcćegLji^arsko^:.lcore^^ imade sta^ jati klauzula, koja kandidata ovlaštuje na n()šcnje staTčsIćognaslova »inženjer«. Ovakovu analognu odredbiJ u pogledu ovlaštenja na nošenje staleškog na^^ slova inženjer, izdala je gore spomenuta zemaljska vlada i u ispitnoj naredbi od 24. IX. 1920. br. 27.996 za tehničku visoku školu u Zagrebu. Prema tome nije povjereništvo za.prosvjetu i vjere u Zagrebu dijehlo miš= ljenje profesorskog vijeća kr. tehničke visoke škole, kao što ga ne d\ieli ni profesorski zbor .gospodarsko^umarskog fakulteta sveučilišta kraljevine SHS u Zagrebu, da samo kr. tehnička visoka škola u Zagrebu i tehnički fakultet uni= ^ O toj je stvari bilo govora na 3. odborovoj sjednici udruženja, kojom jc pilikom glavni urednik Sum. lista branio stanovište, koje evo zauzima i prof. zbor. posp. šum. fakulteta. Yi |
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Bilješke. 1.4 vcrzitcta u Bcogr.idu i Ljubljani imadu pravo podijcljivanja naslova u.zcnjer. jer taj n^.lov ne podjeljuje tehnička visoka škola ni spomenuti tehmeki fakul. teti već ^. je apsolventima tehničke visoke škole u Zagrebu kao i apsolventima ovo..a c^ospodarsko^šumarskog fakulteta, koji naprave sve propisane državne ispite, podijelila ... ^.emaijska vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjere u Za. Po mišljenju profesorskog zbora i^ospodarsko^šumarsko-g fakulteta mjc ..^ slov »inženiera akademski naslov, nego je to staleški naziv za sve apsolvente visokih škola tehničkog smjera, koji su ispitam u toliko, koliko je to potrebno 2a pristup u državnu službu odnosno za vršenje prakse/ ^ Akademski naslov n. pr. »doktor« podijeljuju akademske vlasti pojedinim apsolventima fakulteta odnosno visoke škole, koji naprave posebne t zv. stroge ispite na samom fakultetu odnosno visokoj škoH, Ispitivači na tim ispitima su sam o profesori fakulteta, a ispitne. svjedodžbe odnosno doktorske diplome nose žig universiteta ili visoke škole, te potpise rektora i dekana, jer ti ispiti nose obilježje čisto fakultetskih (akademskih) ispita, koji ne ospo^ sobljuju za vršenje prakse, već za samostalan znanstven i rad. Staleški naslov inženjer podijcljuje državna vlast i to onim lieima, koja su položila državne ispite, kod kojih mogu ispitivati ne samo profesori visokih škola nego i praktičari, koje državna vlast ispitnim povjercnieima imenuje. Svjedodžbe državnih ispita nose žig ispitnog povjerenstva, a ne žig fakulteta odnosno visoke škole. Tako je to na ovom fakultetu, a i na tehničkoj visokoj školi. U koliko je uopće nužno osvrnuti se na nekompetentno mnijenje profesorskog ...... ... tehničke visoke škole o tom, da li mogu apsolventi bivše kr. šumarske akade^ mije reflektirati na naslov inženjer, i da li je bila ... šumarska akademija »pu^ novrijedna« ili »manje vrijedna« visoka škola, Čast je ovom- dekanatu saopćiti slijedeće: ´ i Prije kreiranja gospodarsko^šumarskog fakulteta (1919. godine) postojala je mi izobrazbu šumara u Hr^´atskoj i Slavoniji od god. 1898. kr. šumarska ...^ dcmija, prislonjena na mudroslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu. Slušači te kr. šumarske akademije mogli su biti sam o oni mladići, koji su položili ispit zre? losti na gimnaziji, reaiei ili realnoj gimnaziji. Isti su bili redoviti slušači uni^ vcrze. te im je na koricu studija izdan po univerzi apsolutorij´ u koji su bili uneseni uspjesi ispita. Apsolutorij je nosio žig univerze, te potpise rektora i dekana filozofskog fakulteta. Slušači su mogli nesmetano prelaziti na daljnje seinestre na visoku školu za kulturu tla u Beču i na visoku šumarsku i rudar^^ šku školu u Ščavnici u Ugarskoj. Pri prelazu na ostale fakultete zagrebačke univerze računali su dotični fakulteti 2. semestra, a matematsko^prirodoslovni odio filozofskog fakulteta pače 4. semestra studija provedenih na kr. šumarskoj akademiji, kao valjane za studij svoga fakulteta, odnosno ´odjela. Napokon su slušači kr. šumarske akademije prešli kod otvorenja gospodarsko.šumarskog fa. kultcta nesmetano na daljnja godišta fakulteta, te su im i semestralni ispiti, što su ih napravili na kr. šumarskoj akademiji, bili po nadležnoj državnoj vlasti izjednačeni sa državnim ispitima, koji su propisani na gospodarsko.šumarskom fakultetu. " Šumarska akademija nije doduše bila samostalna visoka škola, jer je pot. padak pod fdozofski fakultet ovog sveučilišta a nije bila niti visoka škola naj. novijeg tipa, koja može podjeljivati doktorat, no taj doktorat sve do pred ko. Jih 1(^15 godina nisu mogle podijcljivati ni druge visoke škole osim sveučili. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 65 <-- 65 --> PDF |
KiJjcsko. 385 štu. pa zato ipak nikom nije padlo na um, da n. pr. tehničku visoku školu rangira kao manje važnu. Pa ui polaganje teoretskih državnili ispita nije nikakva karakteristika jedne visoke škole, jer neki sveučilišni fakulteti još ni danas ne poznaju institucije državnih ispita, a da im se zato ipak ni najmanje ne može poreci visokoškolski karakter. Da je podjeljenje inženjerskog naslova apsolventima šumarske akademije opravdano svjedoči analogni slučaj u Austriji, gdje su prema carskoj naredbi od 14. III 1917. (vidi R, G. BI br. 130 ili Oest. F. u. J. Z. 1917. ili Šum, list 1917, str. 183.) dobili pravo, da se služe sa staleškim naslovom inženjer ne samo apsolventi tehničkih i rudarskih visokih škola, te visoke škole za kulturu tla u Beču, nego među ostahm i oni, koji su svoje nauke apsolvirali na bivšoj c. kr. šumarskoj akademiji u Mariabrunnu i prema onda postojećim propisima ispite s uspjehom položili, Kr. šumarska akademija imala je gotovo istu naučnu osnovu kao što je danas gospodarsko^sumarski fakultet, tek je isto tako kao i šumarska akade? mija u Mariabrunnu imalo semestralne, a ne državne ispite, kao- što su danas propisani na gospodarsko^Šumarskom fakultetu. No i ti semestralni ispiti ne mogu se nikako smatrati manje vrednim od državnih ispita, dapače bi se imali obzirom na vrednost u jednu ruku i pretpostaviti državnim ispitima s razloga, jer na njima ispituju samo profesori, koji su u svojoj struci svakako bolje ver? zirani, pa su prema tome u stanju, da kod ispitivanja dublje zasegnu nego vanj* ski članovi ispitnih komisija (praktičari), koji sudjeluju na državnim ispitima. Uvažujuć sve te razloge, profesorski je zbor gospodarsko^šumarskog fakul:^ teta iz vlastite pobude držao posve opravdanim, da se apsolventima kr. Šumara ske akademije podijeli staleŠki naslov inženjer, te je na svojoj sjednici od 8. no:= vembra 1921. pod toč. 4. zaključio umoliti nadležnu vlast, da svim apsolventima kr. šumarske akademije podijeli taj naslov. Pošto je prije otpravka ovoga predloga na nadležno mjesto u službenim »Narodnim Novinama« izašla naredba Ministra šuma i rudnika o podijeljenju tog naslova rečenim apsolventima, držao je potpisani dekan tu stvar .....1... riješenom i odustao od odašiljanja zaključka profesorskog zbora zajedno sa prediogom za podijeljen je naslova. Potpisani dekan slobodan je istaknuti kao mnijenje profesorskog zbora ovog fakulteta, da bi bilo shodnije, da je taj staleški naslov podijelilo rečenim apsolventima povjereništvo za prosvjetu i vjere u Zagrebu na temelju položenih propisanih teoretskih (semestralnih) ispita, no profesorski zbor nema ništa ni protiv toga, da je tu naredbu izdao Ministar šuma i rudnika na temelju apsofe torija kr. šumarske akademije (koji se je izdavao sam o nakon položenih svih propisanih semestralnih ispita) i na temelju položenog državnog ispita za samo^ stalno vođenje šumskog gospodarstva. Iz svega gori razloženog, profesorski zbor je mišljenja, da izdana naredba ministra šuma i rudnika može ostati u kreposti. ^ U Zagrebu, , dne 14. veljače 1922. : Dr. A. Levakovič v* .Priopćio prof. dv. Pefračić. |