DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 50 <-- 50 --> PDF |
170 Šumarska nastava. V Šumarska nastava. ´ Praktični šumarski drž. ispit. Jugoslov. šum. udruženje umoljeno je od ministarstva šuma i rudnika (šumarski odsjek Zagreb), da izjavi svoje mišljenje o potrebi prakt. šum, drž. ispita te da u skladu s tim mišljenjem predloži nacrt naredbe o polaganju tog ispita. Na drugoj odborskoj sjednici raspravili su članovi glavne uprave vrl6 temeljito ovaj predmet te su došli do jednoglasnog zaključka, da je taj ispit potreban kako u stručnom tako i u državnom interesu. Zatim su uglavljena glavna načela, prema, kojima je izrađen donji nacrt, što ga je predsjedništvo pieJiožilo rečenom ministarstvu. Prema tom nacrtu imao bi se u buduće taj ispit postaviti na posve novu osnovicu. Da svoju svrhu poluč:, mora biti doista praktičan ispit, na kojem ne će kandidat opetovati teoriju stečenu u školi, već će pokazati, s kakovom spremom i okretnošću znade svoje teoretsko znanje aplicirati na praksu. Da to uzmogne što bolje pokazati, mora mu ptaksa biti svestrana. Mislilo se, da će biti nužno naročito naglasiti tu potrebu (vidi čL 4.). Naravno, da bi radi toga bilo najbolje, da predispitna praksa bude čim duija, od čega se je međutim moralo iz raznih obzira odustati te se je uzela samo dvogodišnja praksu. Dužnost je ministarstva, da istodobno s izdanjem ove naredbe izda i uputu šum. oblastima, o upotrebljavanju kandidata u predispitna vrijeme kod raznih poslova tako. da on uzmogne na ispitu cim bolje pokazati, kako shvaća svoj poziv u praktičnom životu. Uslijed svega toga prenosi se težište prakt. ispita po mogućnosti na teren. Budući da rad u terenu ovisi o različitim, često nepredvidnim prilikama, mora se uvesti u ispit neka elastičnost, te dati ispit povjerenstvu prilike, da ono iza. .bere mjesto za ispit te odredi slijed pojedinih dijelova ispita (pismeni, usmeni, terenski). Najideainije bi bilo, kada bi se počelo s terenskim ispitom, gdje bi svaki kandidat imao prilike da samostalno riješi nekoliko zadataka. Za to bi se morao odabrati prikladan gospod. objekat. pri čemu se ne smije škrtariti ni s vremenom ni s novcem. Na taj bi se nadovezao pismeni ispit. Taj bi trajao sanio )edun dan, ali bi pri tom kandidat mogao pokazati svoje pravo znanje 1 shvaćanje jcr se pitanja stavljaju individualno i prema dosada š. njoj praksi kandidatovoj (o kojoj su se ispitni povjerenici već osvje. docih IZ domaće radnje). Prjašnji način postavljanja pismenih radnja nije bio drugo neuo opetovanje teorije, jer je pitanje bilo generalno za sve, pa se je kod prosuđivanja kandidatove radnje upotrebljavala nejednaka mjera već prema tome, d. h .. dotičnik pisao prema utiscima iz prakse di sjećanju iz školskih i.lupa. konačno se zavrsuje ispit s usmenim ispitom u sobi ()vako se daje prilika svim kandidatima, da pokažu svoje sposobnosti 2Zu\Z ^´ -3P.rikladniji. Jedni naime znadu svo.e znanje pokazati nacm predavanja. Sva tr. ova ispita upotpunjuju se posvema, ali se zato pri |