DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Nućeli-L oreani´/iicije gumarske službe u našoj dr/av Dok su nekoje njemačke države dale općinama veliku auto^ nomiju u šumskoj upravi, prisilile su Francusku prilike, koje su se ondje pojavile poslije revolucije, da izda strogi Code torestier te spremi sve šume općina i javnih tijela pod Regime iorestien Veliki kongres, koji je stvarao austrijski šumski zakon od 3. XII. 1852, što i danas A´rijedi u velikom dijelu naše države, prihvatio je velikom većinom glasova mišljenje ministarstva, koje j^e za šume općina, zaklada i korporacija predlagalo, »da se -sve te šume zajedno s državnima slože u jednu cjelinu i hez obzira na po sjedovne kategorije razdijele u šumske katare te povjere upravi državnih šumarskih činovnika.«^ Odlični šum. političari novijeg vremena preporučuju podr^ žavijenje uprave (Beforsterung), jer se tako potpuno postiže svrha, za kojom se ide, osigurava se bolje gospodarenje, štedi se na troškovima i omogoćuje se postavljanje boljih stru^cnih sila.^ Jedno od glavnih uporišta za njihovo stanovište je fakata da ni jedna od općina, kod kojih je uvedeno podržavljenje, nije tražila, da se to stanje promijeni (Endres), dakle su bile s njime zadovoljne. Jedno je, što se kod toga osobito naglašuje, da se djelokrug državnih stručnih organa protegne samo na tehničk o ..^ slovanje , a u ekonom^skom pogledu da im se puste što sIo? bodnije ruke pod nadzorom političkih oblasti. 3. Privatn e šume . Ograničenja, koja je postavljala drž. vlast posjednicima privatnih šuma mijenjala su se s vremenom već prema tome, kakove su nazore imali zakonodavci i šumarski političari o sredstvima, kojima će ukloniti nestašicu, a povećati i popraviti potrebu dotične države na drvetu. Šumski su zakoni u starije vrijeme imali striktne propise o šumskom gospodarenju u privatnim šumama, koji su u veliko kočili i sapinjali to gospodarenje na štetu same produkcije. No:= viji zakoni ograničuju se tek na nekoje propise, koji vrijede za sve šume uopće, pa se eo ipso protežu i na i^^lvatne šume. Predlog austrijskog ministarstva za šumski zakon, koji je kasnije stupio u krepost i vrijedi još uvijek za velik dio naše države, sadržavao je ova ograničenja: 1. postavljanje osposobljenog osoblja, 2. zabrana haračcuja šuma, 3. dužnost ponovnog pošumljenja, 4. zabrana pretvorbe šum. zemljišta i drugu vrst kulture 5. posebni postu^^ak sa zaštitnim šumama.^ ^ Gospodarski kongres, koji je raspravljao o tim predlozima primio je sve osim prvoga, koji je kasnije u zakonu protegnut samo na posjednike sa stanovitim, većim kompleksom šuma.´ (cL i Borošić — GojJliu: Zalconi i naredbe. [´ vod str \ ´ ror8tvcrwaltuugHlchre 137. |