DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Načela uroain/acijc ^umar.^kc slii/be u iiasoj državi. 157


Ovo uplitanjc države u samoupravu općina .... se svrstati
u tri grupe ;^
a) Opći nadzor nad imetkom Q")ie aligcmcine \´..::
mogensaufsicht).
b) N a d z o . nad te h n i č k i . p o s 1 o v a n j c m (Die
tehnischc Betricbsaufsicht).


c) Podržavljenje u p r a v e (Befiirsterung),


a) Kod prvog slučaja puštaju se viasnieima u glavnom slo^
bodne ruke te im se postavljaju granice — tek u nekim 3t\4irima.
Tako im se zabranjuje devastacija i moraju tražiti dozvolu za
krčenje i otuđenje šuma, ali se ne sile na gospodarenje po odrc^
đenoj osnovi, držanje šuni„ tehničara itd.


U Njemačkoj je opći nadzor nad imetkom uveden u 3*9^
svih općinskih i zakladnih šuma.


b) Kod nadzora nad tehničkim delovanjem moraju vlasnici
osim obveza, nabrojenih kod slučaja a) još gospodariti po odob-renoj
gospod. osnovi i godišnjim planovima te držati osposobljeno
šumare i čuvare, koje s a me biraju i ]:> o s t a v 1 j a j u.


.. se događa na razne načine. Ima slučajeva, da vlasnici
sami postavljaju svoje švun. stručnjake i čuvare drugdje ih
postavlja država ali tek na z a m o 1 b u opći n a. U Njemačk(jj
je bio kod 30/. svih općinskih šuma uveden ovaj način drž.
nadzora. Isto je propisano i kod nas n. ... u Hrvatskoj za šume
»stojeće pod osobitim javnim nadzorom,- za Srbiju´^ u čl. 73. za^
kona o šumama itd.


c) U trećem slučaju su obaveze, što ih država nameće priv.
vlasniku iste kao pod b) samo što ovdje drž. vlast jače zadire u
privatno pravo vlasnika, p o s t a ^´ 1 j a j u ć i sama šum.
struč n j ak e za upravu tih šuma. To se događa na način, sličan
onom pod b) da naime šmnarski stručnjaci drž. šuma pre?
uzimaju i upravu općinskih šuma, pri čemu se stvaraju ili mje^
šovite uprave ili čiste (samo državne i samo općinske) već prema
teritorijalnom razdjeljenju. Razlika je dakle u glavnom samo ta,
što su drž. organe, ako upravljaju općinskim šumama, u slučaju
h) izabrali sami vlasnici uz naknadnu privolu države,
a u slučaju c) ih je postavila sama drž. vlast bez ikakove
ingerencije šumoposjednika.


Ovaj´ slučaj postoji u 46% svih općinskih i si. šuma. bio je u
Tirolu i Voralbergu, Ugarskoj i Francuskoj. Naši zakoni dopuštah
su podržavljenje ujn-ave samo fakultativno u slučaju, ako
se vlasnici oprijcše o stanovite zakonske propise.


Veličina drž. uplitanja u gospodarenje s općinskim šumama
ovisi o mnogim faktorima, u prvom redu o prometu, kulturi gospodarskim´i
političkim prilikama dotične zemlje, pa jcTierno--:
guće općenito preporučiti, koji je od triju načina najbolji.


^ Lohr, Entlros, SchN\appach sponi, djelo.


2 Zakon od 26. liJ. ]8^., kojim se ureduje stručna uprc.va i šum>ko <:;ospo::
darenje u šiini;di. slctjcćil"! pod osulfitim jiivnim ndd/oron-J či. / 1".


´\.i\-on n <1!\M.(V:J. [ili;!\lllJll V ..^.. 1.17. ´.ia 73.