DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^mmmms^imm Razvoj saobraćajnih srestava, tehnike, državopravnih^i so^ cijalnih prilika tiickom 19. i početkom ovoi^ stoljeća ucniise,^ da se je s^ospodarenie u državnim šumama neKojih država poaii^io do stupnja, koji´ni najmanje ne zaostaja za najintenzivnijim gospodarenjem u privatnim šumamia. Svjetski rat iznio je nove smjerove, ]-)ojraove i potrebe. J danas mo/emo konštatovati, da se mnijenje o državnini šumama stubokom promijenilo. Dok početak devetnaestoga stoljeća n i >jeee državi svako pravo na šumsko gospodarenje, početak dvadesetog vijeka iznosi p o d r ž a v i j e n j e s v i h š u m a. ... što se onda tražilo opravdanje tadanje f i n an c i j a In e potrebe dr/ave, tako se i danas traži opravdanje ove p o 1 i t i e k e potrebe. Jamačno će se razviti i radi ovog sh^^aćanja mnogobrojne rasprave, na koje če se također moći protegnuti izjava Lehrova,koja se odnosi na one rasprave IX. stoljeća: »Viele der Griinde, \velche damals und spater fiir imd vvider die Beibehaltung der Staats\valdungen vorgebracht wurden, sind iiberhaupt unzutref^ fend, manche derselben geradezu naiver Art; andere sind bedingt richtig, sie gelten nur tur ge\visse Voraussetzungen, fiir eine bestimmte Gestaltung des Verkehrs, der Allgemeincn Kultur und der gesellsehaftlichen und politisehen Yerfassungszustande. 2. Iza državnih šuma ne zaostaju daleko po važnosti ni o p ^ ć i n s k e šume. Njihov opstanak nije uvjetovan časovitim probitkom grupe interesenata, nego imadu davati trajn i prihod jurističkom tijelu, koje sastoji od čitavog niza generacija. Iz tog zadatka re= zultira dužnost države, kao zaštitnika interesa općenitosti, da bdije nad tim šumama i pazi, kako ne bi časoviti interes savremene generacije došao u opreku s interesom trajne svrhe tih šuma. U novije vrijem.e mnogo se je naglašivalo u šum. polit. lite:^ raturi, da općinama treba dati što širu samoupravu u gospoda^ renju sa svojim šumama. Akoprem je tu opću tendencu usvojilo i poratno političko javno mnijenje svih država, ne će nitko za^ nijekati, da ta samouprava ne može biti neograničena, jer je i općina sastavni dio države te kao takova mora dovesti svoje zahtjeve i potrebe u sklad s probieim.a općenitosti. Granice te samouprave određuje državna vlast. Na polju šumarstva razlikujcsno dvije vrsti tog drž. ograničavanja opc. sam.ouprava: t e lm i č k o i e k o n o m s k o. Ovo poslednjc proteže se na novčanu manipulaciju (sastav budžeta, unovčenje i raspoložba s produktima itd.). U najvećem hroju država vrsi se to ograničavanje u obliku nadzora po´p oli^< 1,1.... oblastima . Tehničko ograničavanje proteže se na cisto šumsko gospodarenje te ga u većini država izvršuju su. m a r s k e o o 1 a s t i. (Kasnije ćemo vidjeti, da ima država, u ko-^ :^.!!!1!_^. ´´´´´^"´´^^*´´^´ nadzoru imadu šumari odlučnu riječ.) ´ {.´... spora, dičio 103. str. |