DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 33 <-- 33 --> PDF |
l^Jtraja^´st šumskou i^osp^darcnj^. 153 kao nauke i šumarstva kao ckonomisarjja, već bi to /naciio upravo --- nej^aeiju samoi^; sebe! Dopuštamo, da je autor mogao biti utoliko nejasan, što je držao na umu zapravo samo uži ..^ jam potrajnosti. a da to ipak nii^dje u svojim izvodima nije do^ voljno jasno istaknuo. No da se poluči svrha, koja je autoru na umu, ne ukazuje se ničim opravdanim tako radikabia mjera kao što je napušta:^ nje potrajnosti. Imali smo prigode da u nekoliko navrata istaknemo koji je >,adatak naše.^ šumskog gospodarstva: podmirivanje potreba svih državljana na ogrijevu i gradi vlastitom produkeijom te osigu^ ranje trajnoga poslovanja iiuiustrije i trgovine drvetom u/ istO:= dobno očuvanje produktivne sp.age tla. istina najveći dio naše šimiske produkcije kretati će se i u budućnosti oko dobivanja ogrijevnoga drveta. To će trajati sve dotle dok snazi ljudskoga uma ne bude uspjelo, da se kalonjski efekat drveta, toga vječnoga pratioea čovjeka — i hljeba, na= domjesti pomoću topline, dobivene recimo elektrifikovanjem vodene snage. No do toga je daleko otprilike onoliko, koliko je od^današnjeg načina hranjenja do onoga časa, kad će ljudski organizam primati potrebnu količinu hraniva u formi nekog — ekstrakta. No radi ovakovih »mogućnosti« u budućnosti jedno^^ stavno već sada napuštati produkciju — a napuštanje potrajnosti znači ne stvarati^ne producirati — bio bi početak delirija čovjekova uopće. Dok čitav naš život stoji u znaku neophodne potrebe drveta kao ogrijeva, neminovno je nužno, da mi taj ogrijev produciramo i razvozimo sami. Bez osiguranja vlastite produkcije nema i ne može da bude gospodarske neovisnosti. Gospodarska je neovis^ nost potpuna samo onda, ako je zaista trajna. A trajnom ćemo je moći učiniti samo onda, ako osiguramo trajno pokrivanje i podmirivanje svih naših potreba — potrajnim šumskim gospoda:^ renjem. I osiguranje poslovanja šumske industrije i trgovi^ n e jedan je od zadataka našeg šumskoga gospodarstA^a, koji imade i svoju važnu finansijsku i socijalnu stranu. No ne mo^^ žemo da uvidimo da je zato potrebno napuštanje potrajnosti šumskoga gospodarenja. Ima i drugih puteva, kojima se može polučiti taj cilj, a da se ne moraju zato potkopavati osnovi našeg šumskog gospodarenja. Ti putevi bili bi ovi. 1. Potrajnost za državne šume imade se posmatrati sa gledišta njihove cjelokupnosti a nikako ne samo sa gledi^ šta potrajnosti izvjesnih administrativnih i gospodarskih jedi= nica. Nesumnjivo će se na taj način doći do veće pokretnosti brojki o godišnjem prihodu. 2. Treba tačno razlučiti eventualne dosadanje p r i š t e d n j e na redovitom prihodu od ostale drvne mase te s njima raspoložiti u državnim šumama odnosno dozvoliti raspoložbu u ostalim šinnama. |