DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 33     <-- 33 -->        PDF

l^Jtraja^´st šumskou i^osp^darcnj^. 153


kao nauke i šumarstva kao ckonomisarjja, već bi to /naciio
upravo --- nej^aeiju samoi^; sebe! Dopuštamo, da je autor mogao
biti utoliko nejasan, što je držao na umu zapravo samo uži ..^
jam potrajnosti. a da to ipak nii^dje u svojim izvodima nije do^
voljno jasno istaknuo.


No da se poluči svrha, koja je autoru na umu, ne ukazuje
se ničim opravdanim tako radikabia mjera kao što je napušta:^
nje potrajnosti.


Imali smo prigode da u nekoliko navrata istaknemo koji je
>,adatak naše.^ šumskog gospodarstva: podmirivanje potreba svih
državljana na ogrijevu i gradi vlastitom produkeijom te osigu^
ranje trajnoga poslovanja iiuiustrije i trgovine drvetom u/ istO:=
dobno očuvanje produktivne sp.age tla.


istina najveći dio naše šimiske produkcije kretati će se i u
budućnosti oko dobivanja ogrijevnoga drveta. To će trajati sve
dotle dok snazi ljudskoga uma ne bude uspjelo, da se kalonjski
efekat drveta, toga vječnoga pratioea čovjeka — i hljeba, na=
domjesti pomoću topline, dobivene recimo elektrifikovanjem
vodene snage. No do toga je daleko otprilike onoliko, koliko je
od^današnjeg načina hranjenja do onoga časa, kad će ljudski
organizam primati potrebnu količinu hraniva u formi nekog —
ekstrakta. No radi ovakovih »mogućnosti« u budućnosti jedno^^
stavno već sada napuštati produkciju — a napuštanje potrajnosti
znači ne stvarati^ne producirati — bio bi početak delirija
čovjekova uopće.


Dok čitav naš život stoji u znaku neophodne potrebe drveta
kao ogrijeva, neminovno je nužno, da mi taj ogrijev produciramo
i razvozimo sami. Bez osiguranja vlastite produkcije nema i ne
može da bude gospodarske neovisnosti. Gospodarska je neovis^
nost potpuna samo onda, ako je zaista trajna. A trajnom ćemo
je moći učiniti samo onda, ako osiguramo trajno pokrivanje i
podmirivanje svih naših potreba — potrajnim šumskim gospoda:^
renjem.


I osiguranje poslovanja šumske industrije i trgovi^
n e jedan je od zadataka našeg šumskoga gospodarstA^a, koji
imade i svoju važnu finansijsku i socijalnu stranu. No ne mo^^
žemo da uvidimo da je zato potrebno napuštanje potrajnosti
šumskoga gospodarenja.


Ima i drugih puteva, kojima se može polučiti taj cilj, a da
se ne moraju zato potkopavati osnovi našeg šumskog gospodarenja.
Ti putevi bili bi ovi.


1. Potrajnost za državne šume imade se posmatrati sa gledišta
njihove cjelokupnosti a nikako ne samo sa gledi^
šta potrajnosti izvjesnih administrativnih i gospodarskih jedi=
nica. Nesumnjivo će se na taj način doći do veće pokretnosti
brojki o godišnjem prihodu.
2. Treba tačno razlučiti eventualne dosadanje p r i š t e d n j e
na redovitom prihodu od ostale drvne mase te s njima
raspoložiti u državnim šumama odnosno dozvoliti raspoložbu u
ostalim šinnama.