DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Potrajuusi: šumskoi^- gospodarenja, 151 njunkturom. Ta je elastičnost u potrajnosti ne samo dopustiva već upravo potrebna. Na taj se način od uskoga i krutoga pojma stroge godišnje po´trajnosti možemo primaći širem i plastičnijem pojmu p e r i := j (i d i č n e potrajnosti, koja se bezuslovno dade opravdati kod takovog šumskog´ gospodarenja, kojemu je cilj polučenje što boljeg linansijskog uspjeha. No to širokogrudno slivatanje potrajnosti nikako nije iden== tično sa bilo kakovim napuštanjem potrajnosti. Elasticitet potrajnosti uniitar označenoga okvira može da zaista bude uslovom povoljnijeg rentabiliteta šumskoga gospodarenja. No posvem.aš^ nje načelno napuštanje svake potrajnosti a naročito one u naj:= širem smislu riječi značilo bi u praksi upropašćivanjc naših šuma a u nauci — njenu negaciju. Dakle onaj, tko traži napuštanje ove potrajnosti, upropašćuje — možda i nesvjesno — šume i negira šumarstvo kao nauku. Ne valja s pojmom napuštanja ove najšire potrajnosti ...:= fundovati pojam napuštanja šume na relativno šumskom e t lu. Pitanje šuma na relativnome šumskome tlu ne valja ...^ matrati sa gledišta očuvanja produktivne sn.age tla, jer potreba toga očuvanja ne postoji. To zaista nije samo pitanje šumarskopolitičko već pitanje šire nacijonalno^ekonomske i socijahie na= ravi. Potreba napuštanja šume na relativno šumskom tlu m.ože biti diktovana manjkom poljoprivrednoga zemljišta, no ona je ušlo vijena i intenzitetom poljo^ privrede, pravnim obvezama tih šuma te p r i 1 i k a ^ ma saobraćaja. . a n j a k p o 1 j o p r i v r e d n o g z e m 1 j i= št a u času, gdje se radi o likvidovanju velikog posjeda, nikako ne postoji. Pa sve kad bi on postoja^o: nakon likvidacije velikoga posjeda morale bi doći u prvome redu u račun ogromne i mrtve površine naših općinskih pašnjaka. Naša je poljoprivreda još uvjek tako ekstenzivna, da zasad nemamo jamstva, da bi se povoljniji rentabilitet relativnog šumskog tla — koji je kod njegove upotrebe u poljoprivredne svrhe nesumnjiv — zaista m.ogao trajno održati. Jedan dio šuma na relativno šumskom tlu nosi izvjesne obavez e naprama njihovim suvlasnicima glede podavanja izvjesnih produkata u naravi, koje se ne mogu izvršiti bez dovoljno razgranjene željezničke mreže i valjano g sa obraćaj a (n. pr. šume brodske imovne općine moći ćemo napustiti tek onda, kad u tamošnjem kraju i3ude zaista postojao manjak na gospodarskom zemljištu, koji se ne će moći podmi== riti niti onima danas mrtvima pašnjačkim površinama, nadalje kad bude država stekla uvjerenje da je to zaista u interesu njenom i njenih državljana, kad će se time zaista dići rentabilitet i inten^ zitet poljoprivrede, kad će se moći potrebno ogrijevno i gra=^ đevno drvo pravovremeno i bez smetanja dobavljati iz Slovenije i Bosne) (i kad se provede regulacija ...^.. Op. Ur.). Dakle pitanje napuštanja šume na relativnom šumskom tlu širega je okvira nego što je pitanje potrainO´Sti. Ono je uslov- Ijeno momentim.a, koji stoje van dohvata šumskoga gospodare^ |