DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 30     <-- 30 -->        PDF

250 Potrajiiost šumskog^´gospodarenja. ^_._-_^-^.^-== ^-._^^


rekosmo — uslovljeua dugim vegetacijonim perijodom te pak.
ganošću asimikcijonoga procesa odnosno pokganoseu poveća.
vanja drvne mase svakogodišnjim priraštajem. Ako dakle posma.
tramo šumu s ekonomske strane, udara u oči, da je ona kapitalom
intenzivna. Ovo je činjenica, dana već od same prirode, koju
mi svojim ekonomisanjem nikako ne možemo da promjenimo
li njenoj bitnosti. Naprotiv mi naš rad oko ekonomisanja šumom
možemo samo — zapravo moramo — podrediti OYomc odluc.
nome prirodnome faktoru. I šuma dakle kao i svaki dragi kapital,
kojim se ekonomiše, odbacuje izvjesne kamate u formi godišnjeg
priraštaja drvne mase. No šuma kao kapital imade izvjesne
osebine. Taj kapital sastoji zapravo iz dva dijela: iz staništa
i drvne ma$e. Drvna je masa - kako rekosmo — samo funkcija
staništa; ona je sekundarna a stanište je primarno — dakle ...^
važnije. Njegova je pi*oduktivna snaga prvi uslov šume kao ob^
lika vegetacije. Trajno održanje te produktivne snage u ^sadaš^
njosti i budućnosti odnosno njena nedjeljivost od pojma šume i
šumskog gospodarenja srž je svakog ekonomisanja šumo^m.


Dakle ova dva nepromjenljiva, od prirode dana, uslova: p O;^
lagano uvećavanje i nagomilavanje drvnoga
kapitala putem svako godišnjeg priraštaja te
interestrajnog održanja pro.duiktivne snage tla
diktuju nam neslomivom odlučnošću, da se eko=^
nomišući šumom moramo trajno kretati unutar
okvira, što ga ocrtavaju rečena dva momenta.


Tako smo-^došli dc^ najširega pojma potrajnosti
u šumskom gospodarenju. Dakle u tom opsegu te prenesena u
tehniku šumarstva znači takova potrajnost: trajno osiguranje
buduće šume bilo prirodnim bilo vjestačkim osnivanjem sasto^
jina, njegu tih sastojina do njihove zrelosti te čuvanje produkt
tivne snage tla.


Uži je pojam potrajnosti onaj, gdje od §ume tražimo,
da ona svake godine daje [zvjesni prihod. To ie t zv. stro^ga
godišnja potrajnost.


Najuži je pojam potrajnosti onaj, gdje od šume
tražimo, da ona svake godine daje jednaki prihod. To je t. zv.
najstrožija godišnja potrajnost


^ Svakako je nacijonalno^eko-nomski te šumarsko politički ...^
važmjx onaj prvi i najširi pojam potrajnosti. Daleko je važnije
trajno očuvati produktivnu snagu tla — napose apsolutnoga šum^
skoga tla i zaštitne šume — nego ići za jednakošću godišnjeg prihoda
pa pri tom zanemarivati osiguranje buduće šume i njenu
njegu. Ukočena potrajnost s jednakim godišnjim prihodima da.
de se opravdati samo kod onih šuma, na kojima počivaju izvjesne
obaveze, koje treba da najednako posluže svim generacijama.
No ondje, gdje se radi samo o finansijskim uspjesima dakle o


l´^f.^^^.T^ltTT T^T´^^^J^ š^^^kih produkata, oudje treba da


potrajnost bude dovoljno pruživa da uzmoane brzo i okretno sli.


jediti one oscilacije cijena drvnoga tržišta što ih nazivamo ko.