DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 28 <-- 28 --> PDF |
|4g Budućnost nalili šuma. Mi u to ne vjerujeino, niti možemo vjerovati, jer bi prihod 12 naših dozrelih šuma bio tek kapljica u moru naših potreba, pa nam ne bi pružio nikakve pomoći, dok bi narod bez svojih šuma osiromašio i propao. U ostalom mi smo u ustavnoj državi, pa će se u pogledu prodaje morati pitati i šuanovlasnici. Dalje se kaže, da je potrajno šum. gospodarenje kočenje ..^ šega razvoja. i i. . Kako, kada i u čem je p. šum. gospodarenje kočilo ili koći naš ....^..? Komu je ono na putu? Da li poljskom gospodarstvu, obrtu, trgovini, saobraćaju ili inoj kojojgod grani narodnog go^ spodarstva? Potrajno šum. gospodarstvo moglo bi samo poljskomu go== spodarstvu smetati, Nu pošto .. poljsko gospodarstvo ima i previše terena, koji se ..1. površno obradjuje, t o gled e ....^ nja razvoja ne može krivnja ležati na potrajnom šum. gospodar? stvu. Pa kako i u čem može onda p. šum. gospodarstvo proizvesti kočenje razvoja? Ih misli g. pisac, da je p, šum. gospodarstvo krivo kočenju našega razvoja zato, što ne dozA^oljuje, da se njegove prištednje upotrebe za podizanje drugih već propalih ili propadajućih grana narodnog gospodastva?´ Mi smo u tom pogledu mnijenja, da su poljsko gospodarstvo, obrt, trgovina, saobraćaj itd. posve samostalne i neovisne jedinice općega državnoga kućanstva, koje trebaju i moraju imati barem toliko životne snage, da se same u životu održe, a da ne trebaju tudje potpore, koja bi uz to imala biti tolika, da bi ona gospodar? ska grana, koja bi tu potporu imala pružiti, sama propala. Šumarstvo ne može pružiti takove pomoći, jer bi samo na sebi počinilo samoubojstvo. Zahtjev takav, potekao on od države ili kogagod drugoga, bio bi skroz neumjestan i od nedoglednih posljedica. Zašto da se uništi jedna grana gospodarstva, koja se je jedina do sada´održana u aktivnosti, te je puna životne snage, zašto da na njezinim ruševinama kušamo silnim novčanim žrtva? ma dizati propale eksistencije, za koje se zna, da će, ne bude li boljeg ^gospodarstva, i opet propasti? Mi držimo, da je dužnost mjerodavnih faktora pcmajprvo istražiti i pronaći uzroke lošeg gospodarstva, a onda istom pri^ stupiti sanaciji. (Svršit ce se.) |