DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Budućnost imših .sunui. 1. mi imademo dosta i u preobilju zemlje za agrikulturu, livadarstvo i vinogradarstvo, pa se narod i pojedine! mogu ba^ viti intenzivno poljodelstvom, obrtom, trgovinom ili inom gra:^ nom privrede; 2. potrajno šimi. gospodarenje ne sili šumovlasnike na vje^^ kovjeeno potrajno šum. gospodarenje, jer se oni mogu --- kano ostali šumovla-sniei posluživati pravom § 2. šum. zakona , pa kod oblasti zatražiti propisanim putem pretvorbu u drugu vrst ku]^ ture, ako vide, da im druga vrst težadbc više koristi nosi; 3. p. šum. gospodarenje ne sili nikoga na šum. radnje, već ostavlja svakomu posve slobodan izbor u svim granama privrede. Ne stoji ni druga tvrdnja g. pisca, da potrajno šum. gospo^^ darstvo mekša pojedince i narod u borbi za obstanak, jer potrajno šum. gospodarstvo ne pruža nikomu, pa ni pojedincim.a ni narodu toliko koristi, da bi se mogli riješiti svakoga rada, te u besposlici raskoši i zabavi provoditi bezbrižan život, nego jedva toliko, da se u napornu radu može odhrvati današnjimi teškim životnim prilikama. Dalje tvrdi pisac: Potrajno je šum. gospodarstvo naša nesreća, kočenje našega razvoja i najveća pogibao našem konačnom oslobodjenju u ...^ nomskom i kulturnom smisiiL Na ovo mi u kratko odgovaramo: Ne gospodine pisce! Potrajno šum. gospodarstvo nije naša^ nesreća, nego prava naša sreća,, jer da nije bilo potrajnog šum.; gospodarenja, poštenja, savjesti i stručne spreme niLŠih šum. > stručnjaka, mi danas ne bi imali šuma„ a niti biste .. danas mogli ; pro.xsti Vaših kombinacija o bog^st\4i, blagostanju i kulturi > liarjoda," jer biste našli bijedu, nevolju .i siromaštvo. Mi im.ademo jedino p. šum. gospodarstvu, stručnoj spremi, poštenju naših šum. stručnjaka zahvaliti, da nije i u šumarstvu nastupio slom. Jasno to dokazuje pc^joprivreda. Sa svih strana i iz svih novina saznajemo, da produkcija polj. gospodarstva rapidno pada, i da će, ako se tim putem, kojim je pošla agrarna reforma, podje dalje, morati neminovno doći do potpunog gospo^ darskog sloma. Vraćamo se ponovaio na gornju tvrdnju, pa pitamo: U čem i zašto je p. šum. gospodarenje naša nesreća? Zar zato, što p. šum. gospodarenje po vremenu i količini odredjuje šumske užitke i tim u gospodarstvu stvara red i si^ guirnost? Ili zato> što ne dozvoljuje haračenje sume, usljed ćesa čuva narodu njegovu imovinu, koja mu je za svagdanji život i opstao nak od prijeke nužde? Mi za inkriminacije pisca ne nalazimo i ne možemo naći nikakovih razloga. Gospodin pisac doduše kaže, da bi se prodajom naših dozrelih šuma mogli dovinuti velikog bogastva i kulture, pa bi se i sve grm)e državnog kućanstva mogle osloboditi teške krize. |