DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Budućnost imših .sunui.


1. mi imademo dosta i u preobilju zemlje za agrikulturu,
livadarstvo i vinogradarstvo, pa se narod i pojedine! mogu ba^
viti intenzivno poljodelstvom, obrtom, trgovinom ili inom gra:^
nom privrede;
2. potrajno šimi. gospodarenje ne sili šumovlasnike na vje^^
kovjeeno potrajno šum. gospodarenje, jer se oni mogu --- kano
ostali šumovla-sniei posluživati pravom § 2. šum. zakona , pa kod
oblasti zatražiti propisanim putem pretvorbu u drugu vrst ku]^
ture, ako vide, da im druga vrst težadbc više koristi nosi;
3. p. šum. gospodarenje ne sili nikoga na šum. radnje, već
ostavlja svakomu posve slobodan izbor u svim granama privrede.
Ne stoji ni druga tvrdnja g. pisca, da potrajno šum. gospo^^
darstvo mekša pojedince i narod u borbi za obstanak, jer potrajno
šum. gospodarstvo ne pruža nikomu, pa ni pojedincim.a
ni narodu toliko koristi, da bi se mogli riješiti svakoga rada, te
u besposlici raskoši i zabavi provoditi bezbrižan život, nego
jedva toliko, da se u napornu radu može odhrvati današnjimi
teškim životnim prilikama.


Dalje tvrdi pisac:
Potrajno je šum. gospodarstvo naša nesreća, kočenje našega
razvoja i najveća pogibao našem konačnom oslobodjenju u ...^
nomskom i kulturnom smisiiL


Na ovo mi u kratko odgovaramo:


Ne gospodine pisce! Potrajno šum. gospodarstvo nije naša^
nesreća, nego prava naša sreća,, jer da nije bilo potrajnog šum.;
gospodarenja, poštenja, savjesti i stručne spreme niLŠih šum. >
stručnjaka, mi danas ne bi imali šuma„ a niti biste .. danas mogli ;
pro.xsti Vaših kombinacija o bog^st\4i, blagostanju i kulturi >
liarjoda," jer biste našli bijedu, nevolju .i siromaštvo.


Mi im.ademo jedino p. šum. gospodarstvu, stručnoj spremi,
poštenju naših šum. stručnjaka zahvaliti, da nije i u šumarstvu
nastupio slom. Jasno to dokazuje pc^joprivreda. Sa svih strana i
iz svih novina saznajemo, da produkcija polj. gospodarstva rapidno
pada, i da će, ako se tim putem, kojim je pošla agrarna
reforma, podje dalje, morati neminovno doći do potpunog gospo^
darskog sloma.


Vraćamo se ponovaio na gornju tvrdnju, pa pitamo:


U čem i zašto je p. šum. gospodarenje naša nesreća?


Zar zato, što p. šum. gospodarenje po vremenu i količini
odredjuje šumske užitke i tim u gospodarstvu stvara red i si^
guirnost?


Ili zato> što ne dozvoljuje haračenje sume, usljed ćesa čuva
narodu njegovu imovinu, koja mu je za svagdanji život i opstao
nak od prijeke nužde?


Mi za inkriminacije pisca ne nalazimo i ne možemo naći
nikakovih razloga.


Gospodin pisac doduše kaže, da bi se prodajom naših dozrelih
šuma mogli dovinuti velikog bogastva i kulture, pa bi se i sve
grm)e državnog kućanstva mogle osloboditi teške krize.