DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Budućnost naših buma. , 143 L da se u šumama imovnih općina kano i u svim šumama navedenim u § L i 14. zakona od 26, IIL 1894 o šumama što stoje pod O´sobitim javnim nadzorom ima voditi strogo potrajno šumsko goispodarcnje sa godišnjim sječinama, jer to i^ahtijcA´-ajii interesi samih šumoposjednika i javni obziri, pa da se od toga načela u^nijednom slučaju, pa ni za volju t. zv. moderno´g finan^ cijskog šum. gospodarenja, odulstati ne može i to tim vise ne, jer se pravo financijahro šum. gospodarenje ili gospodarenje najviše zemljišne rente može uvijek i vazda spojiti ne samo sa potrajnošću užitaka u najširem nego i sa takovom, u najužem smislu riječi (t. j . sa redovitim godišnjim sječinama), 2. Isto tako se imade gospodariti i sa državnim šumama, jer kano što država imade svojih redovitih godišnjih izdataka, tako treba da ona imade i svojih redovitih goidišnjih prihoda, a osim toga je država u prvom redu zvana da se brine za potrebe svojih držaA^jana. 3. U privatnim šuimama dostatno je, ako se gospodari prema ustano\´^a § 2 i 3 šum. zakona i to tako, da se te šume ili prije ili istodobno sa .....-. pomlađuju, te se šumovlasnik drži osta^ lih šumsko redarstvenih propisa. To je naše sgledište i od toga ne odustajemo. Prije nego pređemo na dokaze i izvode, kojima pisae pot:= krepljuje izlišnost i štetnO´St potrajnog šumskog gospodarenja, moramo ipak dati izraza žalbi, što pisac nije našao za shodno da upozori mjerodavne krugove na beskrajno haračenje i uništavanje te nebrojne paleže šuma kano napokon i na česte, posve neosnovane naredbe najviših oblasti, kojima se obustavlja utje^ rivanje šumskih šteta mimo´ i proti volji šumovlasnika, koji se, ostavljeni bez pomoći oblasti, protiv štetocinaca dalje braniti ne mogu. Lako je šum.e sjeći i prodavati, haračiti i uništavati, ali teško ih je podizati i čuvati. Nu sada na st\^ar. Pisac izriče dvije velike teze. On kaže: L Potrajnoet u šum. gospodarst\ai ne samo nije korisna, nego je sa općeg gospodarstvenog gledišta štetna, jer drži narod i pojedince na niveau^u praproizvodnje i mekša ih u borbi za opstanak. 2. Potrajno šum. gospodarenje je naša nesreća, kočenje ..^ šega razvoja i najveća pogibelj našem konačnom osbobodjenju 11 ekonomskom i kulturnom smislu. IL Suma je jedno od glavnih sredstava, da se poluči visoki kulturni niveau medju narodima. Mi stoga griješimo silno, ako priječimo naše narodno oboga^ ..... radi toga, što ne iskorišćujerao naše šume. Kada smo mi jednoć bogati, a to možemo postati, ako i^rabimo mrtve kapitale, koji leže u šumama, onda nas ne će više boljeti glava, što ne imamo dovoljno šuma. Kod nas su šume ona jaka poluga, kojom možemo ujedinjeni narod dići do bogastva itd. Sve skupa u jedno u^ev tvrdi pisac: Ako prodamo sve razpoložive drvne zalihe naših dozrelih šuma, možemo narod dići do |