DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Budućnost naših buma. , 143


L da se u šumama imovnih općina kano i u svim šumama
navedenim u § L i 14. zakona od 26, IIL 1894 o šumama što stoje
pod O´sobitim javnim nadzorom ima voditi strogo potrajno
šumsko goispodarcnje sa godišnjim sječinama, jer to i^ahtijcA´-ajii
interesi samih šumoposjednika i javni obziri, pa da se od toga
načela u^nijednom slučaju, pa ni za volju t. zv. moderno´g finan^
cijskog šum. gospodarenja, odulstati ne može i to tim vise ne,
jer se pravo financijahro šum. gospodarenje ili gospodarenje
najviše zemljišne rente može uvijek i vazda spojiti ne samo sa
potrajnošću užitaka u najširem nego i sa takovom, u najužem
smislu riječi (t. j . sa redovitim godišnjim sječinama),


2. Isto tako se imade gospodariti i sa državnim šumama, jer
kano što država imade svojih redovitih godišnjih izdataka, tako
treba da ona imade i svojih redovitih goidišnjih prihoda, a osim
toga je država u prvom redu zvana da se brine za potrebe svojih
držaA^jana.
3. U privatnim šuimama dostatno je, ako se gospodari prema
ustano\´^a § 2 i 3 šum. zakona i to tako, da se te šume ili prije
ili istodobno sa .....-. pomlađuju, te se šumovlasnik drži osta^
lih šumsko redarstvenih propisa.
To je naše sgledište i od toga ne odustajemo.


Prije nego pređemo na dokaze i izvode, kojima pisae pot:=
krepljuje izlišnost i štetnO´St potrajnog šumskog gospodarenja,
moramo ipak dati izraza žalbi, što pisac nije našao za shodno
da upozori mjerodavne krugove na beskrajno haračenje i uništavanje
te nebrojne paleže šuma kano napokon i na česte, posve
neosnovane naredbe najviših oblasti, kojima se obustavlja utje^
rivanje šumskih šteta mimo´ i proti volji šumovlasnika, koji se,
ostavljeni bez pomoći oblasti, protiv štetocinaca dalje braniti
ne mogu.


Lako je šum.e sjeći i prodavati, haračiti i uništavati, ali teško
ih je podizati i čuvati. Nu sada na st\^ar.


Pisac izriče dvije velike teze. On kaže:


L Potrajnoet u šum. gospodarst\ai ne samo nije korisna, nego


je sa općeg gospodarstvenog gledišta štetna, jer drži narod i
pojedince na niveau^u praproizvodnje i mekša ih u borbi za
opstanak.


2. Potrajno šum. gospodarenje je naša nesreća, kočenje ..^
šega razvoja i najveća pogibelj našem konačnom osbobodjenju
11 ekonomskom i kulturnom smislu.
IL Suma je jedno od glavnih sredstava, da se poluči visoki
kulturni niveau medju narodima.


Mi stoga griješimo silno, ako priječimo naše narodno oboga^
..... radi toga, što ne iskorišćujerao naše šume. Kada smo mi
jednoć bogati, a to možemo postati, ako i^rabimo mrtve kapitale,
koji leže u šumama, onda nas ne će više boljeti glava, što ne imamo
dovoljno šuma. Kod nas su šume ona jaka poluga, kojom možemo
ujedinjeni narod dići do bogastva itd.


Sve skupa u jedno u^ev tvrdi pisac: Ako prodamo sve razpoložive
drvne zalihe naših dozrelih šuma, možemo narod dići do