DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Metode i problemi u šumarskoj nauci. 14] hovu daleko-sežnost, te ih je dolična istakao u svom djelu: »Phv^ sik der Geseiiscbaft«. Samo kratko i popularno mogu u okvira ovog predavanja, da objasnim bit ovih zakona, oslanjajući se na Laplaceovi i duhovitu izjavu, »da račun vjerojatnosti gotovo i nije ništa drugo, nego ljudski zdrav razum, sveden na matematiku/< . bon sens´reduit au caleul«. Sto će se dogoditi, kad bacimo u vis kakavgod kovani novac, zav^rtivši ga prije toga? Možemo li s izvjesno´šću unaprijed ka^^ zati, na koju će stranu novac pasti? Zar ne, nemoguće je; kažemo, o tom odlučuje slučaj. Ne mislimo pod tim izrazom možda kakovu mističnu silu, već na:^ prosto hoćemo, da kažemo, da ovaj pojav imade doduše točno odredjene uzroke, koji djeluju u okviru kauzalno´g neksusa, no da je skupina ovih uzroka, ~ pokretna snaga, t. j . jakost i pravac mišićne snage, koja vrši bacanje u vis, sve veći otpor zraka, stanje novca u- času, kad padne na zemlju, stanje mjesta, kamo je ...^.. pao, itd., itd., da je dakle skupina tih uzroka vrlo kom^ plikovana i njihova analiza nemoguća. Prema tome odlučuje slučaj o rezultatu, a mi ga ne možemo ni unaprijed odrediti, ni djelo> vati na nj, pretpostavivši naime, da je novac dobro kovan, da sastoji O´d homogenog materijala, da mu težište leži u geome? trijskoj sredim, da ga dovoljno visoko bacimo, te ga u času ba? canja u vis dobro zavrtimo, drugim riječima, da uvjete dobro kombiniramo i izjednačimo mogućnosti za obje strane. Samo univerzalni duh mogaO´ bi, — kako je to L ap 1 a c e zamišljao, — analizoA´-ati tako zam^ršeni .....^ i unaprijed ustanoviti rezultat, kad bi mu uspjelo da časovito stanje cijeloga svijeta s\^ede u sistem diferencijalnih jednadžbi, da ga izrazi nekom formulom, Poi riječima velikog fizičara .....1.... : »Dinamička nam je zakonO´St takovih pojava nedokučiva.« No takovi pojavi pokazuju osim dinamičke i drugu zakonost, ´statističku, koju možemo analizovati. Bacimo li novac uzastopce nekoliko puta u vis^ opazit ćemo, da pada od prilike isto toliko puta na jednu kao i na drugu stranu. Kako su samo dva slučajeva moguća, i jer ne postoji prisilna okolnost, po kojoj bi jedna strana morala češće da se pokaže, dakle su mogućnosti za obje strane jednake, kažemo, da je vje^ rojatnost za oba slu´čaja jednaka, brojčano izraženo: da je vje^ rojatnost ..- Vjerojatnost izražavamo u obliku razlomka, njegov brojnik pokazuje broj za dotični dogodjaj po\^oljnih slučajeva, a nazivnik broj ukupno mogućih slučajeva. Kod našeg su primjera moguća dva slučaja, od kojih je jedan povoljan za glaAm, a drugi za pismo. Oba slučaja dakle imadu vjerojatnost ^i>. ..^ cimo li kocku, čije su stranice označene brojevima 1 do 6, cnda je vjerojatnost da se kod pada pokaže stranica jedan, ´/-, jer se svega šest slučajeva mogu desiti, za svaki je mogućnost jednaka, a samo jedan slučaj povoljan je za stranu jedan. \\ičeni li iz igre karata jednu kartu, iznaša vjerojatnost, da ću ......! neku izvjesnu kartu ^´´;j-.: pita li se za vjerojatnost, hoću li iz\aići neku |