DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
j^^ O sitnim prorediima. _ V onim šumskim predjelima, u kojima gospodarsko razdje. ljenje prosjekama u okružja još nije provedeno, mi bi s naše strane predložili da se uz ostalo i zahtjevi koje sitne prorede stavljaju na gospodarsko razdjeljenje sume, uzmu u obzir kod rješavania tožla pitanja. 1 kod ...^ načina provađanja sitnili proreda, gdje se drvo najprije izradi! te na osnovu naknadne premjerbe sastavlja ...^ račun´držimo notrebnim, da se okružje razdijeli na. manja, ...^ <-*iedna radna polja. Kao razloge za to navađamo: lakši i bolji nadzor posla, lakše ustanovljenje eventualne šumske štete, krše:^ ... uvjeta i propisa; provedna razdioba površine, da izrađivač radi nekoliko jačih topola ne prelazi u tuđu površinu, itd.; jedi^ nica razdjeljenja ne mora biti upravo jedno jutro, te ne mora imati geometrijski pravilan oblik, nu neki skelet, neka prostorna ra:^dioba površine, držimo da mora prethoditi saTno-m poslu. Iznijeli smo način, kako še sitne prorede obavljaju u pod^ ručju kr- šumske uprtive u Dragancu, bez pretenzija na njegovu opću uporabivost u svim prilikam.a. Svrha je ovom. prikazu bila, da opiše puteve, kojima se pri-bJižujemo većoj intenzivnosti šumskog gospodarstva. Naše šume sm_o zatekli sa gledišta potrajnosti u abnormalnom stanju; raz^ mjer dobrih razreda je još i dain današnji abnormalan, a dugo će još ostati takovim. Sječom suvislih kompleksa starih sastojina, nastadoše velike i prostrane branjevine. Okolišni stanovnici ..^ stadoše — usprkos inače velikog obilja šuma — na drvu oskudni. te prisiljeni, da ogrijev donašaju iz udaljenih šumskih predjela. S rastom mladih sastojina dolazi uporedo i potreba njihovog čišćenja. Ne bi li težak prekor pao na upravitelja šumarije, koji pusta narod, da iz daljine dovlači ogrijevno drvo, a u blizini su prostrane branjevine, koje upravo vape za šumsko^uzgojnim mjerama.^! Na nama je dakle, da u krajevima, gdje je teško doći do drva, stvoiimo sve preduvjete za provađanje sitnih proreda. U sitnim proredam.a leže velike drvne m.ase, koje bi inače ostale neiskorištene, dok naprotiv kod racionalnog gospodarenja one znatno Kspunjuju etat proreda, to njihov naturalni, a i financijski prinod nije na odraet, a ujedno s druge strane novoj, mladoj generaciji od nesumnjive koristi. One ujedno daju prvi prihod novou naraštaja, te i ako je ta malen, imat će ipak velik nnliv kod računanja hnancijalne ophodnje i raznih statističkih računa, cio ceu^a ce j kod nas jednom morati da dođe, ier se do vijeka ne ce moci ovako hc-^^: računa, po osjećajima, gospodariti. ^ Sporedno je, da . se sitne prorede provađaju na način, koji je uveden kod šumarije u Dragancu, ili uz naknadnu premjerbu. leono 1 drugo rnui razloga za i protiv, CHavno je šumsko.uzaojni m omonat .t xatm-i, da mkakova drvna masa ne propadne neisko^ ris ^tcua. bitne prorede mogu se prilagoditi svakim nrilikama. |