DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 28 <-- 28 --> PDF |
O sitnim prorcdama. bS nužda za ogrijevom spojena sa šumsko ^uzgojnim momentima ivortla e sS e prorede, te je prirodno što se apehr^Io . na državni iumskJ posjed, da i on učini svoju dužnost u pogledu cnabdevanja okoliša drvom. Uspjeh nije izo-stao: s^ia oko .... dieia u kojima se provađaju sitne prorede prepuna su granja i šiblia te topolovog i brezovog drva, Pruce sluzi kao gonvo za pletu oko dvorišta, za opleta.je stijena zgrada; od ive cijepa se vinogradsko kolje, a od topole prošće za plotove, jednom njeci, sitne prorede daju materijal za raznu uporabu. Da je zaista u navedenom okolišu velika potreba na ogrijev^^ ... drvu, najbolje dokazuje to činjenica, da većina kupaca sitne prorede sabire i najsitnije grančice, preostale iza izrade, te ih p-ovezane u snopiće duljine 50 centimetara, otprema svojim ku^ čama gdje ili ostavljaju za ljetno gorivo. Držimo, da možemo ustvrditi, da nesmetano snabdevanje drvam nckiii mjesta oko Bukovca i Brezika, upravo bazira na provadanju sitnih proreda. Time se daje prilika narodu, da le^, galnim putem dođe do najnužnijeg artikla, ogrijevnog drva, te Ispravo u tome leži .^^.... socijalno^ekonomska važnost sitnih proreda. Njima se omogućuje, da i najsiromašniji uz minimalan novac ispravnim načinom podmiri svoju potrebu na sitnom drvu, te ne mora da čini prekršaje šumskog zakona. Apsolutni iznos prihoda sitnih proreda istina, nije velik, nu ipak nije na odmet, jer je to prvi prihod mlade generacije u financijalnom i materijalnom pogledu, a da šumsko^uzgojnih ..^ risti ni ne spominjemo. Ne ulazeći predaleko u teorijska raspravljanja o važnosti i načinu provadanja sitnih proreda, držimo, da je svakako nužno : korisno posjeći mekano drvlje, naročito ivu i topolu, kad pri? ječe vrijednije u raštenju, te potišteno i svinuto stabalje bukve i graba, tamo, gdje je zaista pregusto. Broj stabala na jedinici površine i onako je prevehk, te uzev u obzir sastojinske prilike, umanjenje njihovog broja upravo je korisno. Držimo, da je i to \elika korist, što će atmosferilije lakse rastvarati debeli sloj listinca, oborine će lakše doprijeti do zemlje, a ne će se zaustav´. Ijati na krošnjama gustiša i tamo ishkpiti, konkurencija kori^jenja bit ce znatnu umanjena. Uzevši sve to u obzir, možemo a prion očekivati, da će prirastu sastojine svakako biti time po? godovano. Daleko smo i od sam.e pomisli, da bi zagovarali provadanje s!tmh proreda samo iz financijahiih razloga, t. j . polucenja pri? n<^cia, jer bi takav postupak značio uništavanje mladih sastoiina. Aase je stanovište, da su u prvom redu mjerodavni uzgojni mo? raenti za provađanjc sitnili proreda, a unovčivost drvnog matc ?.1.´ ´f´^^^"^™ prilikama omogućuje samo njihovu primjenu a l ?^^V " f r^´^´T^^V" ´^ *^^^^^^ ^^^ P^^>^*^da mogu iz? ^lovčpii v´^´^^´^´; ^" ´´ ^^´´´ ´^""´^ ostavljati ih da propadaju neSn] e ´ ^ ´^´´ ´´´´ ""^^´"´^ ´´´´ ""^^^^^ raciinano iskori-^ |