DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 18 <-- 18 --> PDF |
O atiiim protedama. štetni Utjecaj mekanih ili »bijelih« vrsti drveća na vnjedmju sastojimi jes očit; brzo širenje i umnažanje, naročito breze, ive 1 toiH L priječi pošumljenje a zatim i razvoj vrijedmjim vrstama r-V i Sve prelaze počam od prostrane zasjene pa do potpunog potiskivanja i uništavanja glavne vrijedne sastojine nalazimo u fastoiin-imk u kojima se bijelo drvlje previše rasmlo. Kržljave krošnje; slab uzrast i nepotpu n obrast glavne sastojine, sve su to posljedice prekasne sječe bijelog drveta. Slaba otpornost topole i ive prema vjetrn, uzrokom je mnogim izvalama te na. rocito krošnjate topole pod teretom snijega ih prilikom prekasne sječe učine pravi lom u vitkim, tankim i visokim hrastovim bra. njeviBama. Nije U to bijelo drvlje pravovremeno otstranjeno, teško je kasnijim proredama nadoknaditi i popraviti ono, što je bilo propušteno učiniti u ranijoj dobi. Sasma je drugi objekt rada redovna proreda jedne 40^god. .sastojine, u kojoj je sitna proreda već obavljena, nego takove, u kojoj još uopće nije ništa rađeno. I ako je potreba sitnih proreda tako evidentna, ne mc^gu se ove bez daljnjega posvuda provađati. Naročito u današnja vre. niena, gdje upravni trošak poput more tišti šumsko gospodarstvo te tamo, gdje se ne gospodari intenzivno, isti absorbira gotove sav šumski prihod, ne možemo očekivati — prem bi bilo oprav^ dano — da se na otstranjenje bijelog drvlja troši gotov novac. Pošumljenja redovnih sječina, popunjivanja praznina u kultu^ rama, zahtijevaju danas velikih svota, te bi čišćenje mladih sastc? jiiia još većma teretilo i onako već preopterećeni budžet. ....čno mora biti neki razmjer između prihoda i izdataka u šumar^ skom gospodarstvu. Sa sitnim proredama prisiljeni smo dakle na žalost, tako dugo čekati, dok ne nastupi momenat, u kome se isplaćuje njihovo provađanje. Nu i taj momenat nije jedino sam mjerodavan za njihovo provađanje. — Da se sitne prorede uopće uzmognu provađati potrebno je u prvom redu: stanom vito gospodarsko razdjeljenje i uz to okoliš nepresićen drvnim materijalom. Nema li tih dvaju preduvjeta ostaju sve lijepe rasprave o potrebi sitnih proreda nu žalost samo pustom teorijom, a sastojinama je suđeno, da bez tih gospodarskih mjera dočekaju i 50—70 godinu, dok u njih r,e dođe prva proreda, koja prirodno, ne može biti od onog uphva na razvoj i rast elemenata sastojine, što bi svakako bila, da je u pravi čas otpočeta. ..^ mnijenje nalazimo potvrđeno i u Meck^ovem djelu: »Freie Durchforstung« str. 81 gdje stoji: »Viele Jugendsunden an den Bestanden lassen sich spater uberhaupt mcht mehr gut machen.« .. .-^^^ se tiče prvo´g uvjeta, taj je evidentan. Poslužit ćemo se ij.f™ n r^^^^^f´´´"´ Y^^ nalazimo u njegovom znamenitom Srl^^l^r g™4^^^-^, dcr raumhchen Ordnung im \Valde« na ri.Th.tt ´´^´^´´´´. ´^´f^^^^^^k bilo tjeskobno pred takovnn 10, 20 i reta^^^^^ ^^´ i^ potpuno nemoguće uvje. ´ ecLv r ... ^ staniu, osobito o potrebi čišćenja, dok je do shjedece radnje prema običajnom turnusu prekasno, da se even. |