DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 35 <-- 35 --> PDF |
O .siraim .).....1.... 75 Drugačije će se provadati u nizinskoj šumi sa johom, jescnom, brijestom te hrastom, a drugačije opet u uješovitoj bukovoj i hrastovoj šumi prigorja. Zajednička je u oba slučaja ista svrha, koju držimo dobrom, te bi sa naše strane prcporučih, da se sitni.^L proredama posveti što više pažnje, jer one to u punoj mjeri zaslužuju. Kako će se sitne prorede u konkretnom slučaju privesti u život, i u njemu podržavati stvar je odnosnog upravitelja. ..^ derno šumarstvo, a pogotovo uzgoj i njegu sastojina, mi sa našeg gledišta ne smatramo »zbirkom reeepta«, te držimo, da je ...^ vedbu pojedinosti najbolje prepustiti znanstveno i stručno nao;= braženom upravitelju, koji će znati da zgodno u životu primjeni zahtjeve šumarske znanosti. Sitne prorede smatramo važnim činom u životu mladih sa? stojina, te ih zajedno s ostalim proredama držimo atributima intenzivnog i naprednog gospodarenja. O važnosti proreda u materijalnom i financijalnom pogledu, te njihovom velikom značaju u budućnosti našeg šumskog gos? podarstva progovorit ćemo nekoliko riječi u kojem od slijedieih brojeva. Na završetku ovog prikaza, dužnost nam je sjetiti se s nekoliko riječi priznanja i hvale valjanog lugarskog osoblja, u čijim se srezovima provađaju sitne prorede. Sva težina posla, velik dio rizika uspjeha sitne prorede pada na njihova leda, te su i oni tihi suradnici kod lijepog zadatka: dizanja intenziteta šumskog gospodarenja. Velik i težak je to posao, uz čuvanje sreza, dnevno nadzirati i rukovoditi sitne prorede na površini od "kojih 70—80 kat. jutara; sam upravitelj šumarije može da dade upute tek u glavnim crtama, a pojedinosti samog posla te njegova neposredna izvedba i nadzor padaju u dužnost lugarskog osoblja. Velika je to i teška dužnost, tako da možemo mirno utvrditi, da je za uspješno provađanje silnih proreda uz ostala dva, već prije spomenuta predmjeta, neophodno potreban i treći, a taj je: sposobno i uporabivo te energično lugarsko osoblje. Sa mlitavim, nemarnim i korumpiranim lugarskim osobljem, neka se sitna -proreda uopće ni ne otpočinje, jer je prevelika moguć--: nost, da se glavna sastojina u tolikom stepenu ošteti, da će tra? govi tih šteta ostati vidljivi do konca života te sastojine. Uopće, intenzivnije gospodarenje, stavlja veće zahtjeve na lugarsko osoblje u pogledu njihove stručne spreme i sposobnosti. Sa razvojem našeg šumskog gospodarstva usporedo i tako ..... neopaženo se događa prelaz od onoga stanja, u kojem je lugar bio samo čuvar šume i ništa više, k onome stanju, u kome lugar obavlja i rukovodi mnoge radove u svom srezu. Naša je dužnost, da i sami nastojimo, da si stvorimo i odgojimo što bolje higar^ sko osoblje, jer ćemo na raj način lakše doći do istaknutog čili a: dizanja intenziteta šumarskog gospodarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
j^^ O sitnim prorediima. _ V onim šumskim predjelima, u kojima gospodarsko razdje. ljenje prosjekama u okružja još nije provedeno, mi bi s naše strane predložili da se uz ostalo i zahtjevi koje sitne prorede stavljaju na gospodarsko razdjeljenje sume, uzmu u obzir kod rješavania tožla pitanja. 1 kod ...^ načina provađanja sitnili proreda, gdje se drvo najprije izradi! te na osnovu naknadne premjerbe sastavlja ...^ račun´držimo notrebnim, da se okružje razdijeli na. manja, ...^ <-*iedna radna polja. Kao razloge za to navađamo: lakši i bolji nadzor posla, lakše ustanovljenje eventualne šumske štete, krše:^ ... uvjeta i propisa; provedna razdioba površine, da izrađivač radi nekoliko jačih topola ne prelazi u tuđu površinu, itd.; jedi^ nica razdjeljenja ne mora biti upravo jedno jutro, te ne mora imati geometrijski pravilan oblik, nu neki skelet, neka prostorna ra:^dioba površine, držimo da mora prethoditi saTno-m poslu. Iznijeli smo način, kako še sitne prorede obavljaju u pod^ ručju kr- šumske uprtive u Dragancu, bez pretenzija na njegovu opću uporabivost u svim prilikam.a. Svrha je ovom. prikazu bila, da opiše puteve, kojima se pri-bJižujemo većoj intenzivnosti šumskog gospodarstva. Naše šume sm_o zatekli sa gledišta potrajnosti u abnormalnom stanju; raz^ mjer dobrih razreda je još i dain današnji abnormalan, a dugo će još ostati takovim. Sječom suvislih kompleksa starih sastojina, nastadoše velike i prostrane branjevine. Okolišni stanovnici ..^ stadoše — usprkos inače velikog obilja šuma — na drvu oskudni. te prisiljeni, da ogrijev donašaju iz udaljenih šumskih predjela. S rastom mladih sastojina dolazi uporedo i potreba njihovog čišćenja. Ne bi li težak prekor pao na upravitelja šumarije, koji pusta narod, da iz daljine dovlači ogrijevno drvo, a u blizini su prostrane branjevine, koje upravo vape za šumsko^uzgojnim mjerama.^! Na nama je dakle, da u krajevima, gdje je teško doći do drva, stvoiimo sve preduvjete za provađanje sitnih proreda. U sitnim proredam.a leže velike drvne m.ase, koje bi inače ostale neiskorištene, dok naprotiv kod racionalnog gospodarenja one znatno Kspunjuju etat proreda, to njihov naturalni, a i financijski prinod nije na odraet, a ujedno s druge strane novoj, mladoj generaciji od nesumnjive koristi. One ujedno daju prvi prihod novou naraštaja, te i ako je ta malen, imat će ipak velik nnliv kod računanja hnancijalne ophodnje i raznih statističkih računa, cio ceu^a ce j kod nas jednom morati da dođe, ier se do vijeka ne ce moci ovako hc-^^: računa, po osjećajima, gospodariti. ^ Sporedno je, da . se sitne prorede provađaju na način, koji je uveden kod šumarije u Dragancu, ili uz naknadnu premjerbu. leono 1 drugo rnui razloga za i protiv, CHavno je šumsko.uzaojni m omonat .t xatm-i, da mkakova drvna masa ne propadne neisko^ ris ^tcua. bitne prorede mogu se prilagoditi svakim nrilikama. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 33 <-- 33 --> PDF |
O sitaiUi pi-orc-dama. .."1]. nema nikakovog prilaza do sredine okružja imamo se (Kiluctti u jednom od navedenih riješen ja: valjani ra/Iozi /; jedno ili drnt^o rijesenje moraju prethoditi odluei. Za slučaj, da. se odlučimo za {)tvaranje prilaza k sredini okru/ja^ ..... hi to učiniti na načm, koji je vidljiv na slici broj 7, Kako vidimo, ne bi bilo nužno prosijeeati čitavo okružje, nci^n snrno nešto preko polovice njei^ovc širine. Za izvoz materijahi Viia bi dovoljna širina toili\ slijepo^^ prosjeka od 2-3—3/??; piosjck bi kasnije zarastao, stabla bi se nad nje^^´a nadvila, te ne bi nimalo smetao orijenlaeiji. Da se još bolje ukloni nje^^ov štetni upliv na orijentaciju, mogac^ bi se početak to^,a prilaza izvesti u luku, a zatim, ravno k cilju, kako je i to na slici broj 7 vidljivo. Jedino na vlažnom tlu ispresijecala bi brojna kola mekano L"lo, čime bi izvoz bio oteščan, u tom slučaju bio bi izvoz dopušten po snijegu ili za smrznutog; tla. ´ !; 1 1 . ; ´ i :. L j -.--i /-(k´.^c; li .. I ^ 1 .;.. .: A.´l|^-t j 1 ´´"„. ."^i i| 1´ ; 1 k ) . 1 , : __^_ „__^ 11 !hj 1 i .E-~ i . i .^, \ \ /^. ´ 1 , , i / ´ 1 !:.. i 1 i !i 1,1 :-i; :´ . Kod prosijecanja prolaza dugačkog 350 ??i, a širokog 3 /n, umanjuje se šumska površina okružja za 1050 .^ ili (}´4[´r. novr^ šine okružja. Mi s naše strane držimo to posve opra.vdanom .qospodarskona mjerom, jer time omogućujemo provađanje sitnih proreda i intenzivnijega gospodarenja i u okružjima veće površine od 20—25 kat. jutara,^ Gubitak na šumskoj površini ovako:= vim prosijecanjem velikih okružja još je uvijek manji, nego bi bio u onom slučaju, da smo čitavi šumski predjel dijelili na okružja s površinom od 20—25 kat. jutara. Prosijecanje prilaza X sredini velikog okružja, kompromisno je rijesenje u caiira slučajevima, gdje je gospodarsko razdjcljenje već na velika (okružja provedeno; nadalje tamo, gdje se kod t;Ospodarskog razdjeijenja šume iz raznih opravdanih razloga, ne može uzeti obzir samo na sitne prorede, već se i ostali momenti moraju uvažiti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 32 <-- 32 --> PDF |
O sitaim pj´uredama. Kazdieijciije šume u okružja sa povrsmam od 20--25 kat. 4itara nalazimo dosta često u našim nizmskmi sumama, te . se u rnma moglo bez daljnjega provadati sitne prorede, u kohko predlaže dni^i bitni uvjet: velika potreba gorivog drva. Kod okrnžja većih površina od navedenih, eitav posao ...^ vadanja sitnih´proreda biva već nešto te/im eventualno sasma nemo^nićim Diielove okružja uz prosjeke lako je prorcditi, te drvo ´"izvući i odvesti; naprotiv sredina okružja je nepnstupna, o n^oj najmanje znademo, jer je sasma sakrivena ispred naših očiju, a upravo ona bi trebala moguće najviše našeg rada, njege i nadzora. , . . U velikim, prostranim, suvislim mzmskmT. sumama naročito često nalazimo površinu okružja od 100 kat. jutara, zatim od 40 te 50 jutara. Velika okružja su u glavnom, odraz teškog, tromo^f. i ´ w ) i \.j j . i \ U, . ^V j ! .1 i ´ 1 1 ! 1 1. ^ i ´.li 1 11 i .-...-1.. crHi-iZa -P.t 1 konzervativnog, clfjk su sitne prorede produkt mtenzivnog, finijeg gospodarenja, na manjoj površini. Ta dva pojina uijesu bez daij.njega .spojivi. Kod velikih okružja potrebno je, razdijeliti ih na manja, ....... formirana radna polja. ^ Okružja od 100 kat. jutara površine, lako razdijelimo popri* ieenun. uskmi prosjekama na četiri manja dijela." površine 23 jutara, eime smo se upravo primakli onoj površini okružja, kod fcoje se sitne prorede bez većih poteškoća, još mo´4u prcA´adati. K^od okružja površine od 25-80 kat. jutara ne preostaje :.aia clru«o, nego ili ostaviti sredinu ncproredenom, iii prosjeci SI put tk) nje. lamo edje nam po orillei kroz sredimi okružja in VtS.Hi ´ "7" ´ ^´´^´ ^´^ ^"´^* ^^^^^^ možemo ih xrlo dobro i me ć .. nJ´^ ´ ..-, u-enja za izvoz drvno, raaierijala, te je nmc ...\. pitanje njeseno. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 31 <-- 31 --> PDF |
( ) ^iti.Min ...1-!..1:.... 71 u ....^. povoljnijeni položaju. Izvoz drva često je olakšan ra/^ nini zaostalim putevima, stazama, kuda su nekada trupci vučeni, a napuštena i slabo obrasla ugljevišta u mladoj sastojini daju prikladna mjesta za slaganje drva. I´ pojedinim slučajevima ne će ni biti potrebno parcelirati po\´ršinu od 6 jutara na manje plohe, jer se često složi više kupaca, te zajedno kupe čitavu plohu. Isto tako može se prema potrebi uzeti najmanja površina parcele od 2 jutra, ih parcelirati na nejednake dijelove, ako je potreba pojedinih interesenata velika i nejednaka. Takovom razdiobom prištedi se na vremenu a i troškovima parcelacije. Razdjeljenje plohe površine 6 kat. jutara na 6 usporedni!], uskih pruf^a, kako je to na slici broj 5 vidljivo, nije najzgodnije. jer je duljina izvlačenja materijala na prosjeku najveća. Bolju razdiobu okružja na manje plohe vidimo na slici broj 6., 0dje su 51ik . ~i r -:-i !-: ".. . "!-. ´ ^ hl: i i.: 1 1 ´ ; 1 ! 1 -´ -:hr ^ i 1 ^ ; i ; . 1 5 1 i 1 I !. i . ^.. Ot^ri/zf^ ´i´t A^i samo nekoliko unutarnjih parcela u težem položaju obzirom na iz\"lačenje drva, što kod okrajnih radi manje duljine nije slučaj. Iz razložcnoga držimo, da nam je uspjelo dokazati, da povr^^ šinu okružja od 20—25 kat. jutara, možemo uzeti najnižom gra^ nicom, do koje se kod gospodarskog razdjeljenja šume smije ići, u interesu valjanog provađanja sitnili proreda. UzcA^ši širinu glavne prosjeke 8 m, a sporedne 4 ., to ....´§1.. prosjeka iznaša okruglo 3-25% šumske površine, dakle za polovicu manje, nego kod prijašnjeg razdjeljenja šume, što se može podnijeti jer ne dira tako osjetljiA^o u same temelje šumskog gospodarenja — šumsku površinu. Što više, kod razmjerno tako maleiaih okružja, ne bi bilo nužno krčiti prosjeke na 4 i 8 metara širine, nego bi eventualno dostajala širina glaAme prosjeke od 6 metara, a sporedne 3 m. čime bi se postotak gubitka šumske površine još više mnanjio. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 30 <-- 30 --> PDF |
O sitnim proredaraa. Bez okolišanja izjavljujemo svoje mnijenje da je takovo g c spodarsko razdjeljenje u okružja (u kohko se P^^^a o^^^^ jutara može nazvati okružjem), km sto je to u Bukovcu i . e. zikima provedeno, nepotrebno, te da se u tom pravcu predaleko Nema dvojbe, da je provađanje proreda uopće a pogotovo sitnili proreda, znak finijega, intenzivnijega gospodarenja kao kontrast onome, gdje se samo unovčuju glavni uzitci, te koje možemo nazvati surovim, ekstenzivnim, lako to linije gospoda^^ renje zahtijeva manja radna polja, to i ta težnja mora imati svo-^ jih granica, a te su: dokle se smije ići sa umanjivanjem produkt cione površine šumskog tla? I ako unovčenje trave sa prosjeka — dok je sastojina još niska i paša po njoj zabranjena — donese ponešto prihoda, to još nije opravdanjem za prekomjerno prosijecanje prosjeka, jer se time prekomjerno umanjuje površina šumskog tla, ko´jemu je glavna zadaća: produkcija drva. U našem slučaju uz veličinu okružja od 6 jutara, te širinu prosjeka 4.8 metara, otfiada na prosjeke okruglo 6.5% od šum^ ^.. površine okružja; oduzimanje tolike površine produkciji drva ne može se nikako opravdati, naročito ne, u našem slučaju, gdje je potreba na drAai velika, te prema tome treba i svaki komadić šumskog zemljišta zaista i upotrebiti za proizvodnju drva, jer ,se preveliko i bezrazložno umanjivanje šumske površine ne može irNijck radoknaditi intenzivnijim gospodarjenjem. Kod prvot, razdjeljenja ploha na paralelne uzdužne pruge (slika broj 3), vidjeli srao, da je sve drvo bilo izvlačeno na jednu širokti prosjeku. Usprkos velikog potroška vremena na .....^ duktivno hodanje te teškog posla u gustišu, posao je ipak na? predovao i ako ponešto sporo. Na osnovu toga iskustva držimo, da možemo baiem u glavnim potezima odrediti granice minimal? noj površini okružja, te stranice koncesije gospodarskog razdje^ljenja šume, mogućnosti provađanja sitnih proreda. Udaljenost od: 97-^7 . 1-8Q6 -.^- 185*79 m, držimo na osnovu stečenih iskus^:^ tava potkrijepljenih gornjim razlaganjem u glavnom gornjom, maksimalnom udaljenosti za izvlačenje drva iz sitnih proreda, te ne bi bilo uputno prekoračivati te udaljenosti. Spojimo . 4 naša okružja površine od 6 kat. jutara u jedno dobijemo novo okružje površine 24 kat jutra. Šumskom busolom, ..^i^i?i^´^,.f:^.^^^ ^1^ sličnim jedno: a Dvije temeljne, unakrsne linije kroz okružje nije potrebno Hh^^ P´^-^s^jecati; dovoljno ih je o^značiti samo zatesima na ;^´!^,´´.^?. ^^ obijeljenim motkama (kolcima); najteži ..^ ^:lSS^l^-^ ^´´´´ ^´ ^^ unutarnjim prugama, k^jc se ne mogu koustiti bhzmom poprečnih prosjeka. Okrajne pruge su |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 29 <-- 29 --> PDF |
<-) sitnim prored uma. Na. površini od 925 kat. jutara, koja je dosad proredcna, od^-nosno koja će do proljeća biti izrađena, izvađeno je do sada putem sitiie prorede kojih 3—6000 nf\ što je znatna drvna masa. koja u velikoj ..... popunjuje potrebni etat. Ostaje još da obrazložimo Nelićinu proreduog etata. Drvna masa od 6.30 nr\ koja se na površini od 1 kat. jutra može izMu diti, izgleda nam u prvi mah velikom. Jedan od razloga za to mišljenje svakako je još u nas dosta uvriježeni konzervatizam u pogledu proreda. Pregledavanjem i proučavanjem gospodarskih osnova za šume područja državnog šumskog ureda u Zagrebu, nalazimo upravo minimalne propise za veličinu proreduog etata; množina od 2—3 nf´ po jutru, jeste običajni i:>ropis, te rijetki; gdje nalazimo preliminar od 10 m\ Ta konzervativnost gospo> darskih osnova prešla je prirodno i na njihove provađače, sto je urodilo posljedieom, da se .jiho.^ horizont u tom praveu su=^ zio, te oni i nehoti.ee postadoše tjesnogrudni, držeći se slijepo propisa. Daleko smo i od pomisli, da prejakim proredama osjet-, Ijivo umanjujemo budući glavni sjeeivi prihod, pogotovo u tako mladim sastojinama, kao što su ove o kojima je riječ, jer bi to značilo sigurnu ruinu za njih. Konzervatizma se u s\´emu teško otresti, pa tako i u nekim šumarskim pitanjima. Nije li »....-.^. tome poborniku »Slobodne prorede«, gledajući njegove prorede, po pristašima šabloniziiaa i klasifikacije razreda stabala rečeno: >;So durchforsten, heisst den \Vald hinmachenl?« (....: Freie Durchforstung, strana 1.) Međutim, njegov sistem i nauk bazira na zdravim, temeljima, sposobnim, da se prilagode i priljube svim sastojinskim priHkama, što nije slučaj kod krute dogmatičnosti šablone. Isto tako i pogled na čiste, jednolične i lijepe proređcnc mlade sastojine pokazuje, da je sitna proreda bila na mjestu, te da je i nakon nje, sastojina ostala još pregusta. Nu oko može i da prevari; njegov sud je i odviše subjektivan, s toga prepusti^ mo brojkama, da one odluče. Kako je iz napred navedenoga opisa sastojinskih prilika vid^^ Ijivo, stojbina spada v III.—IV. bonitetni razred za bukovo tlo (jer je bukva i grab pretežno zastupana); drvna masa prema Feistmantelovim skrižaljkama u 30 godni, za navedene bonitetne razrede iznaša po prilici 40 .^ na jednom jutru, uz pot:= pun obrast, što je slučaj i kod naših sastojina. Nu obzirom na ro, da je jedan dio stabala nikao iz panja, to sastojina ima do^ ...1. karakter izbojne, niske šume, koja prema Feistmantelu uz iste stojbinske i sastojinske prilike pokazuje di´vnu masu od 66—76 1.´ na 1 katastralnom jutru. Vidimo dakle, da etat prorede nije prevelik uz opisane sastojinske prilike, a na površinama ostaje još uvijek velik broj stabala kao nosioca prirasta. —^ Razloživši iako način, na koji se ...\-..... sitne prorede n:\ podi-učju kr. šumske uprave u Dragancu, te uvjereni o njihovoj velikoj uzgojnoj i ekonomskoj važnosti, ostaje još konačno, da .. sa nekoliko riječi osvrnemo na to, u koliko su opravdani za? htjevi, što ih besprikorno provađanje sitnih proreda stavlja na gospodarsko razdjeljenje šume. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 28 <-- 28 --> PDF |
O sitnim prorcdama. bS nužda za ogrijevom spojena sa šumsko ^uzgojnim momentima ivortla e sS e prorede, te je prirodno što se apehr^Io . na državni iumskJ posjed, da i on učini svoju dužnost u pogledu cnabdevanja okoliša drvom. Uspjeh nije izo-stao: s^ia oko .... dieia u kojima se provađaju sitne prorede prepuna su granja i šiblia te topolovog i brezovog drva, Pruce sluzi kao gonvo za pletu oko dvorišta, za opleta.je stijena zgrada; od ive cijepa se vinogradsko kolje, a od topole prošće za plotove, jednom njeci, sitne prorede daju materijal za raznu uporabu. Da je zaista u navedenom okolišu velika potreba na ogrijev^^ ... drvu, najbolje dokazuje to činjenica, da većina kupaca sitne prorede sabire i najsitnije grančice, preostale iza izrade, te ih p-ovezane u snopiće duljine 50 centimetara, otprema svojim ku^ čama gdje ili ostavljaju za ljetno gorivo. Držimo, da možemo ustvrditi, da nesmetano snabdevanje drvam nckiii mjesta oko Bukovca i Brezika, upravo bazira na provadanju sitnih proreda. Time se daje prilika narodu, da le^, galnim putem dođe do najnužnijeg artikla, ogrijevnog drva, te Ispravo u tome leži .^^.... socijalno^ekonomska važnost sitnih proreda. Njima se omogućuje, da i najsiromašniji uz minimalan novac ispravnim načinom podmiri svoju potrebu na sitnom drvu, te ne mora da čini prekršaje šumskog zakona. Apsolutni iznos prihoda sitnih proreda istina, nije velik, nu ipak nije na odmet, jer je to prvi prihod mlade generacije u financijalnom i materijalnom pogledu, a da šumsko^uzgojnih ..^ risti ni ne spominjemo. Ne ulazeći predaleko u teorijska raspravljanja o važnosti i načinu provadanja sitnih proreda, držimo, da je svakako nužno : korisno posjeći mekano drvlje, naročito ivu i topolu, kad pri? ječe vrijednije u raštenju, te potišteno i svinuto stabalje bukve i graba, tamo, gdje je zaista pregusto. Broj stabala na jedinici površine i onako je prevehk, te uzev u obzir sastojinske prilike, umanjenje njihovog broja upravo je korisno. Držimo, da je i to \elika korist, što će atmosferilije lakse rastvarati debeli sloj listinca, oborine će lakše doprijeti do zemlje, a ne će se zaustav´. Ijati na krošnjama gustiša i tamo ishkpiti, konkurencija kori^jenja bit ce znatnu umanjena. Uzevši sve to u obzir, možemo a prion očekivati, da će prirastu sastojine svakako biti time po? godovano. Daleko smo i od sam.e pomisli, da bi zagovarali provadanje s!tmh proreda samo iz financijahiih razloga, t. j . polucenja pri? n<^cia, jer bi takav postupak značio uništavanje mladih sastoiina. Aase je stanovište, da su u prvom redu mjerodavni uzgojni mo? raenti za provađanjc sitnili proreda, a unovčivost drvnog matc ?.1.´ ´f´^^^"^™ prilikama omogućuje samo njihovu primjenu a l ?^^V " f r^´^´T^^V" ´^ *^^^^^^ ^^^ P^^>^*^da mogu iz? ^lovčpii v´^´^^´^´; ^" ´´ ^^´´´ ´^""´^ ostavljati ih da propadaju neSn] e ´ ^ ´^´´ ´´´´ ""^^´"´^ ´´´´ ""^^^^^ raciinano iskori-^ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 27 <-- 27 --> PDF |
O :»itnim prorcdaina u svojoj pai´cefi, biti izkijučen od daljnje izrade, te iiuhi pravD ´... eventualno izrađeno drvo, dok će se sama sleta podmiriti i/ iiplaćene jamčevine. Do.tžodi li se, da se na jednoj dražbi izda po 60-- 70 kat. jutara, branjevine na proredivanje, uputno je radi lakšet; nadzora, razdijeliti dostalce u A´ise partija, te ih postepeno l^ripuštati izradi. U godini i019./2(). proredeno je u sre/u Bukovae 80-- kat. jutara, a ustei^nuto je samo dojema strankama za po^iinjenu šumsku štetu 41,40 Din, što jasno dokazuje, da se uz jasne i od--resite dražbene uvjete dobru podjelu rada te intenzivni nadzor, kao i ubiranje primjerene jamčevine, ne treba bojati, da će kupei sitne prorede poharati mladu šumu. Što više prigodom konačnom pregledavanja prorcdnih površina u svrhu povratka jamčevine, mnogo je puta ustanovljeno, da je premalo proredeno, te je stranka po drugi put tu i tamo preguste hrpe razredivala ili .^11.. i k zcm.lji pognuta grabova stabalea, koja se nikad ne bi mogl^i pridići, imala posjeći. Sa sitnim je proredama najbolje otpočeti u ranu jesen, čim list padne, da se na taj način oba\d najveći dio posla, prije ..^ senjih kiša i snijega, jer to sprečava i onemogućuje svaki rad u gustišu. ProvađiUije sitnih proreda zahtijeva neprekidni i strogi nad? zor lugarskog osoblja. Pošto je time i čitavo gospodarenje inten^ zivnije trebali bi i srezovi, u kojima se mnogoproreduje, da su nešto manji, od onih, koji su mirni, pasivni. Za vrijeme najin^ .tenzivnijeg proA^adanja sitne proreeie preporuča se ]~)rivremeno dodijeliti sreskom lugaru pomoćnog čuvara. Posječeni drvni materijal ima se izvući na prosjeke, odakle se smije izvažati tek nakon njegove pregledbe po sreskom liigaru. Nakon dovršene izrade pregleda upravitelj šumarije detaljno i tačno svaku parcelu; tom prilikom odrede se eventuahii ..^ pravci na pojedinim površinama, dok se onima koji su svoje radnje bez prigO´Vora ohavili, kod šumarije pohranjene jamče^ vine, vrate putem nadležnih općinskih p-oglavarst.?´a. Najteže je uvesti sitn^e prorede u život, jer se u početku narod odbija od toga načina nabave drva; Čim je prvi pokušaj uspio i kupci vide one silne hrpe granja i šiblja, koje se iz parcela izvuku, a za ..^ len novac, svakim se danom javljaju novi kupci i sitnim je ...^ redama život osiguran. Ponovno naglašujemo, da su sitne ...= i^ede jedino tamo moguće,.gdje je velika potreba na ogrijevnom drvu. Nema li toga preduvjeta, njihovo je provađanje neprovedivo i uz najpodesnije gospodarsko razdjeljenje šume. U šumama na relativnom šumskom, tlu te u okolišu sa gustim stanovmištvom kao i intenzivnom poljoprivredom moguće je provađanje sitnih proreda. Kraj oko Dubrave (kotar Čazma) je jedan od najnapredni^ jih dijelova Bjelovarsko^Križevačke županije. Naročito je velik broj naseljenika te ostalih u šumskom pogledu »bespravnih«. Po? treba na drvu je velika,, a šume imovne općine i zemljišne zajednice jedva podmiruju, najpreču potrebu svojih oAdaštenika: |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 26 <-- 26 --> PDF |
O sitnim proredama. bS Aritmetičkom sredinom rezultata SVIJU primjernih i^Ioha ustanovljena je srednja drvna masa prihoda prorede na jedno] plohi, a odavle je dalje izračunat proredm etat na 1 k. jutru, te ^^´l^^^ bukovog i grabovog goriva, te 2-18 .^ topoiovog ivovog i sL goriva, ili na 1 k. jutru 6 0 m´ ukupno. ^ Vrijednost drvno^g materijala ustanovljena je na osnovu cijena tarifalnog cijenika za godinu 1920—21. Sortimenat: Bukva, grab: Tvrdo granje i šiblje 100^0; cijena 1 m^ -S"— . 60%; „ =2-50 . Iva, topola } : » breza i ostalo ) : oblice „ 40%; „ - 4--. Vrijednost drva iznaša: 4-32 X 5 + 2-18 X (0-6 X 2*5 + 0´4 X 4) = 21´60 218. (1-5+ 1-6) - 21´.0 +2*18X3-10 - 21*60 676 - 28-36 .. . toj vrijednosti drva dodaje se trošak parceliranja ploha na manje površine od 1 kat. jutra, kao i trošak proredis^anja primjernih ploha; isti iznaša prema radničkim listinama 1´50 . po 1 kat jutru, tako da iskhčna cijena jednog jutra^površine za provađanje sitnih proreda iznaša okruglo 30 . = 7-5 Din. Jedan kubni metar drva iz sitne prorede vrijedi prema tome: 7-5 :6-5 — 1-16 Din.; ta jedinična cijena svakako´ nije visoka, nu pokušamo li da je ustanovimo analitičnim putem, nalazimo^ da je još uvijek dosta znatna, jer moramo uzeti u obzir, da za valjano proveden je sitne prorede na jedno´m jutru, uz izvlačenje materijala na ...^ sjeke,^ treba 10—20 radnih dana, već prema sastojinskim priliv kam;i i obhku te položaju plohe. Pojedme parcele obrojče se tekućini brojem i izdaju ....^... dražbom, najboljem nudiocu na izradu. IsHična cijena je 7-5 Din; bolje plohe u kojima ima više topole i breze, uslijed većeg broja natjecatelja dođu i na 15—20 Din. po jutru. Prigodom uplate kupovnine ubire se ujedno jamčevina od 7-5 Din po jutru, kao zalog za tačno vršenje dražbenih uvjeta, naloga lugara koji nad^ zire i rukovodi izradu, te konačno kao i garancija za eventualnu šumsku štetu na kupljenoj površini. Stabla, koja se smiju posjeći, ne označuju se individualno; u-opcim uvjetima dražbeno´g zapisnika, kratkim i jezgrovitim riječima označi se, što se sve smije posjeći kao n. pr.Tsva iva, topoia, breza, trnje i divlje voće, u koliko se ne nalaze na ve^ coj cistmi, mogu se posjeći; zatim tanji, slabiji grabovi izbojci IZ pania, g5ijc je vise na okupu, te konačno tanka, svinuta, grbava Ih mace oštećena stabalca svih vrsta drveća — osim hrasta -u ko iko su slabija od 5 cm prsnog promjera a nesposobna za ciaijm uzgoj itd. Sve te radnje obavijaju se pod neposrednim nadzorom sreskoga_ lugara te po njegovim uputama. U dražbene uvjek uvrsuje se i klauzula, da će svaki, koji hi pravio štetu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 25 <-- 25 --> PDF |
O sitnim ,prorcdaina. ´ . 65 1. Šumarija s površinom od 17.109.13 k. jutara rastresena je u 5 glavnih kompleksa na velikom prostoru, ograničenom u glav^ nom stranicama trokuta, kojemu sui uglovi: Bjelovar — Gradec kraj Križeva — te selo Okoli kraj Lu^^ dine u Moslavini. 2. Godišnji etat šumarije iznaša okruglo 30.000 m´^ od čega ot^ pada 10% na glavne a 90% napredužitke. Sav taj veliki etat ...^ daje se malim dražbama u skupinama od 5—8 m^ okolišnom .^dteljstvu za pokriće njegove kućne potrebe. Vrijednost tako prodanog materijala iznaša preko jedan milijun kruna. Sav taj veliki sezona ski posao treba obaviti u nekoliko jesenjih i zimskih mjeseci; provađanje sitnih proreda pada u isto vrijeme, te nije bilo mo^ guče za volju naknadne premjerbe složajeva granja i šiblja, ..^ puštati važnije i unosnije dražbe jačeg drva — a sve to na teritoriju velikih udaljenosti. Za prilike kr. šumske uprave u Dragancu najbolje je odgo^ varao ovaj način unovčenja sitnih.proreda, dok bi se u drugim prilikatna, moguće bolje dao upotrebiti prvi način. Spomenuli smo i naprijed, da generalisanje u šumarst\^ nije uvijek na mjestu, te to vrijedi i ovdje. Da se ustanovi drvna masa, koja se, na jednom jutru površine može posjeći, polagane su na raz== nim mjestima šume primjerne plohe, koje su pod stručnim nad? zorom upravitelja šumarije proređene. Obzirom na sporost toga posla, te velike troškove, uzimane su te primjerne plohe dosta male i to kao kvadrat sa stranicom od 5 hvati, dakle površinom od 25 četvornih hvati, tako da na jedno jutro dolaze: 1600 : 25 = 64 takove plohe, što čini 1 "56%. I tako su sastojinske prilike vrlo jednolične, bilo bi za tačnost rezultata zgodnije, da se je uzeo kvadrat sa stranicom od barem 10 hvati, a postotak bi u tom. slučaju iznašao: 1\56 X 4 --6 24 .- Sve drvo posječeno na primjernoj plosi kubisano je metodom dijeljenja na sekcije s duljinom od 2 inetra. Promjeri u sredini sekcije zaokruživani su na čitave centimetre. Ta tačnost je obzi^ rom na svrhu te malenu vrijednost materijala dovoljna, dok bi se u znanstvene svrhe promjeri imali svakako mjeriti na milimetar. Podatke jedne pnmjei*ne plohe saopćujemo kako slijedi: Vrst drva: Srednji RJ ]Bukva, grab: Topola, breza, iva, glog, divlje, voće. promjer Kubni o 1 j Kubni ´. Broj komada: cm ´ sadržaj: m´ broi komada: J ^ s a ^ sadržaj: .. 2 60 0-0360 3 30 0-0212 2 0-0014 4 14 0-C176 3 0-0038 5 5 0-0098 1 0-0020 6 2 m 3 0-0085 1 0-0028 7 1 0-0038 8 — — 9 10 — Ukupno: 0-0969 0-0100 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 24 <-- 24 --> PDF |
O sitnim proradama. Baveći se tim pitanjem sitnih proreda pobliže, opaženo je, . ie za izvlačenje posječenog materijala _nepodesna^dosadanja ?azLba plohe ni 6 usporednih pruga; mjesto toga dijeljena je od sada svaka ploha popriječnim potezom na dvije pole, a svaka pola dalje na troje. (Vidi sliku 4) i ^ . , Time ie znatno skraćena duljina za izvlačenje drva . unu. trašniosti plohe na prosjeku, a ujedno su se od sada mogla cetNm. rica kupaca koristiti blizinom prosjeka a ne samo dvojica, kako ie to bio slučaj kod prijašnjeg razdjeljenja. _ Što se tiče "samog načina ustanovljenja drvne mase, koja se na 1. kat. jutru može posjeći, odnosno modusa obračuna, mo* guća su dva puta i to: Slilo ,1. . " ´ . 1 . f .-. hal.Jat i ´1 ! /A/ t 1 1 ,. ´[ ! » 1 1 1 1 1 1 1 1 . ´ i 1 1, I t ! ] ´ 1 ! ^ 1 ^1 .1 11 1 1 " i i 1 I 11 .. . ^- Dostalac provede .sitnu proredu na doznačenoj mu povr? smi, a IZ izrađene množine drva i jedinične cijene sortimenta ustanovi se putem naknadne premjerbe, veličina pristojbe, koju stranka ima da uplati. 2._ Putem primjernih ploha ustanovi se unaprijed popriječna mnozma drva koja se na 1. kat. jutru može i smije putem sitne provede izvaditi, zatim razmjer sortimenata, a odavle se dalje ^t´iT-Sf. ´´"1^7´´** ´^´´^"´´^ materijala na toj površini, odnosno viijednost jednog jutra sitne prorede. čin. .!^; ´´^"´^^ P° ´´^´^^Ž Pitanje, koji je od navedena dva na. bSrSdSiii´^i^ŽSf´^ - ovaj drugi način, kod čega su |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 23 <-- 23 --> PDF |
O sitnim proredama, Srez: Breziki. V. Bukovac. VI. Ukupno: Sveukupno: u g o d i n i 1912—1918 1919/20 j 1920/21 1921/22 provedene sitne prorede na površini od . . . . k. j. — 114-— 114-— 57´— f .76-— 110-— 80-— 80´— ". 1 110— 137-— 156-— 220-— 627´— kat. jutara Videći tako lijep uspjeh u spomenutim srezovima pokušalo se i u ostalim predjelima šuinarije, uvesti sitne prorede; potreba na jeftinom ogrijevnom drvu učinila je svoje: u srezu Gudovac, kraj Bjelovara proređeno je u z:imi 1921./22.: 48,— kat. jutara, a u susjednom predjelu Blatnica ispod Narte (kotar Bjelovar) prO:= ređena je dosada čitava preliminirana površina od 100,— kat. jutara, tako da se jedva udovoljilo jagmi za »parcelom«. Da se uzmogne udovoljiti čitavoj potrebi okoliša na gorivu, predano je u smislu ministarske naredbe, broj 20.100—1921. (Snabdeva? nje zemljoradnika drvom) daljnih 150,— kat. jutara na provađanje sitnih proreda, koje će ove zime biti svakako provedene. Do^ damo li tu površinu od 298.^—kat. jut. k onoj napred iskazanoj, vidimo, da je u području kr. šumarske uprave u Dragancu i krat^ kom vremenu putem sitne prorede pročišćena lijepa površina o d 925.— k a t. j u t a r a. : Finacijalni uspjeh tih proreda vidljiv je iz slijedećeg pre? sleda: Srez: Breziki V. Bukovac VI, BiatnicaIX./l Gudovac X. Ukupno: Sveukupno: 1 Financijalni prihod prorede u godini Ukupno: 1912-1918 1919/20 , 1920/21 1921/22 Dinara: — 450-— 693-— 570-— 1713-— 367´— 575-— 612-— 862*— 2416´— — — — 1875-— 1875-— ~ — " 350"— 360 — 367-— 1025-— 1305"— I 3667— 6364-— 6364´— Din. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 22 <-- 22 --> PDF |
O sitnim proredami 1 . \^-,-i.«i tQfn tako važan preduvjet za njihov udomiti jer je manjkao duigi isto .....^ ^^P ^^j^.^^ ^_ ^ ^^ opstanak a taj ]e: ^ ®; . / .^ .^^ ta preduvjeta nerazdruživo t^ena ?..^. SnS ´ . da ttk ^ps^Jnost^ jednog i drugo. "^^^Si^S´n^´i^-O´ d^ se u prvom početka svako poiedino sSlce, koje se imalo posječi, označilo vapnoiiinu doskora se odustalo od toga, radi velikih troškova Individualno oSS^aS e stabala nije ie dakle održalo kod sitnA proreda. RS S skoro sasma prekinuo provađanje sitmh proreda. Nesta. šica radnih sila, te veliki posao oko njihovog provadanja, nepo. Slika 3 --j 9?Vi-.. 9— Mtt-jiil ... volj.no su djelovali, te čitavo proveđivanje nije moglo zauzeti većih dimenzija. Uza sve te poteškoće uspjelo je ipak do konea Codine 1918 prorediti tim načinom 114.— kat. jutara u srezu Bukoveu. Uslijed sasma drugih ekonomskih prilika poslije rata, osjećala ^se sve veća potreba za jeftinim gorivim drvom. Druga vrela nabave drva prestanuše, te se moglo navratiti potrebu za ogrijevom u sitne prorede. Naročito je u tom pravcu povoljno ajelovao vehki broj naseljenika te ostalih nepravoužitnika, koji Sli bih upucem jedmo na državne šume, da u njima pribave ..^ trebno gorivo drvo. Veličinu proređenih površina u srezovima Bukovac 1 Breziki vidimo u sliiedećoj skrižaljci |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 21 <-- 21 --> PDF |
O dtnim prorudajna. . Za volju istine, mora se priznati, da motiv, radi kojega sn te prosjeke svojevremeno bile presijecane, nije bio taj, da se u budućnosti omogući provadanje sitnih proreda — na koje se tada uopće nije mislilo -- ne^o iov, 1 ovom prilikom nalazimo -- na žalost - i u nas opravdanja za praski naziv okružja »Jagen«^oni, samo s tom razlikom, da su ti utjecaji lova na gospodarsko razdje^:^ ljenje šume u Pruskoj već davno postali anakronizmom, dok su kod nas još u nedavnoj prošlosti bili posve savremeni, hvala uplivu moćnih lovaca na visokim položajima. Kako su mlade sastojine rasle, opazilo se s ........ po? treba provadanja sitnih proreda, u koju su svrhu dobro došle prosječne prosjeke. Da se formira neko pregledno radno polje, "\-~^ ^! ^ II I e - tjf ... , 11 I I I I . .´ II 1 ´ I^i I i ^; ^ L dijeljene sv. plohe na pruge, s površinom od 1. katastralnog jutra. Pruge su polagane tako, da je sav izrađeni materijal na jednoj plohi, mogao biti izvršen na jednu široku prosjeku, da se tom. razdiobomL zapriječi miješanje drva i izbjegne nesporazum:^ cima medu izrađivačima, (Vidi sliku broj 3.) Taj posao započeo je nekoliko godina prije rata, nu nikako nije mogao pravo napredovati, jer se okolišni narod odbijao od t(\g teškog i mučnog načina nabave drva. timi više, što ga je još tada mogao lako nabaviti u susjednim državnim, imovinskim i zajedničkim šumama. Vidimo, da se usprkos upravo idealnog i pogodnog razdjc> ljenja šume za provadanje sitnih proreda, iste ni jesu mogle jače |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 20 <-- 20 --> PDF |
O i,itnim prarcdam^i, dakic nnvaja okružja, odnosno manju čeonu širinu ^^jekoreda kt>d Miklitz^´ovog načina gospodarsko´^ razdjeijenja. V l-ter-´^+uri i i u službenim napucima nalazimo, da se prepun ´čuiu ra/ric veličine okružja; tako Gutenber (Forstbetriebs, ru ´-nricbtulu´ str 19.) ]v.-edlaže za nizinske šume s mtenziomm ^4>spodaronjcm kao najzi^odmju povrsmii okruzju 2(>-30 ha -^ 34 -"32 kat. jutra; Martm (Dic Forsteinrichtung str. 29) zagovara povTŠinu od poprilici 25 ha - 40 kat. jutra za listaće. Hufnagel u svome djelu: Praktischc Forsteinrichtung str. 25. uzima ..\ doljnju, najnižu granicu površine okružju 5 ha = po prilici 9 kat. jutara, sU) je svakako uvjetovano velićiuoni šume, vrsti i načinom gospodarenja te kategorijom vlasništva. Kako međutim malo gdje, a naročito u šumskom gospodar:^ stvu, generalizovanje nije uvijek na mjestu, to možemo kazati, da na veličinu okružja uz općene norme u tom pogledu odlučno uplivišu i lokahre prilike, s toga ćemo u kratko dodirnuti način, na koji se provađaju sitne prorede u području kod šumske uprave Draganac, te ćemo iz tih iskustava uastojati da izvedemo neki. donekle opći zahtjev, koji stavljaju sitne prorede na go^ spodarsko razdjeljenje šimie. Kadi primjera donašamo pregledan kartu srezova broj V. i \ ´I., - Breziki i Bukovac — u kojima se sitne prorede već ....^ liko Kxlina sa uspjehom provađaju (Slika broj k) Kao razjašnjenje nadodaje se: Cijela površina istočno od puta Srpska Kapela—Bukovac te čitav srez Breziki. posječeni su u razdoblju od kojih deset godina, oplodnom i čistom sječom, izuzev neke srednjodobne i starije čestice, koje su tada bile otoci mlađe šume u prastarim bukovim i hrastovim sastojinama, Predzabranom i podsađivanjcm žira pod staru sastojinu, te kasnije popunjivanjem praznina nastala je nova mlada sastojina s ovim opisom: starosi:: 25 — 27 godina; hrast; 01 —0*3. bukva i grab ) 0-8 0-7breza * topola i O´l ~ pojedince. — iva i Obra.st:!--. .].: duboka, svjcz?« ilovina, prekrivena srednje debelim siojcm normalnog humusa, ili. IV. bon. razred prema FeistmanteVu. v.^fi.l^´´´´"´´ ^"^ ´´*^´^^´^´´´ ^´´,´´*^´^´ površina, razdijeljena ]c (uz male i/u^ o] .1.?[´ ^ ^^^^^^^^^ kvadrutične plohe, površine S^?S:w .´"´"´t^ ´^ ~´´´ ´-´^ ^^^^^^^^ ^^ ^^^ druga L)opri. cč^^- V^ ? ^.^^^.. nna širinu od 8 m, a uzdužne^ i popri. AC.n. ..zmedu njih, široke su samo 4 metara. Vidi sliku broi 2. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 19 <-- 19 --> PDF |
O rsitnivii prorctlarna. 59 tuahii nedostaci uzmognu ispraviti. Osobito nepovoljno djeluje brzi rasi i/bojaka iz panja te inckanoi;; drveća u mladosti. Tko i nije u takovim prilikama učinio neugodno otkriće o svojim ili tuđim propustima u prošlosti, toga obuzme nevoljki osjećaj pred neprobojnim zidom prostranih, više ili manje jednodobnih sasto^ jina; i neliotice se prave prispodobe, a po´gled na lijepe redove sta-balaca duž puteva, ne može zatomiti pitanja; »Sto li se to sakriva za tim lijepim, neprodornim zastorom?<< Osjećaj nesi^ gurnosti o obrastu velikih i jednodobnih ili neznatno raznodob? nih površina, te njenih potreba — ovdje kao i kod pošumljiva^ nja — vodi upravitelja do prevelikih, često nepotrebnih čišćcn.ja odnosno popunjivanja. jedino radi toga, što manjka pregled i što je nadzor nad vršenjem gospodarskih rnjera nesiguran, određuje upraA´itelj popunjivanja i čišćenja prerano, te prečesto postupa kod toga neracionalno, a na štetu prihoda. Mi smo skloni da vjerujemo, da faktor »nesigurnost«: prouzrokuje znatan dio izdataka i to više u lisnatim, nego li u crnogoričnim šumama. Orijentiranje, provađanje uzgojnih radnja i proreda kao i sam nadzor imperativno sile, da se otvori pregledno formirano radno polje, jer se gospodarenje izgubi u neredu i pobrkanosti velikih i suvislih branjevina — guštara.« E. Vvagner želi svakako tim svojim gospodarskim radieljenjem da postigne svoju svrhu »red sječina« (Schlagreihe), te da eliminira dosadanji pojam sastojine. Njegova težnja za gospom darskim razdjeljenjem šume je dobra i s gledišta sitnih proreda, jer potpomaže njihovo provađanje. Suvisle, velike branjevine moguće je samo mrežom prosjeka razdijeliti u manja radna polja i time sam posao oko proredi? van ja te izvoza drva omogućiti. Napominjemo, da isključivo želimo govoriti o šumama rav? ni-ce ili sasma blagoi nagnutog terena, gdje su elementi umjetnog razdjeljenja šume, prosjeke, uporabivi i nužni. U novije doba opaža se težnja, da se umjetna razdioba šuma u okružja, pomoću prosjeka, što više ograniči i izbjegne, a jedinicom gospodarskog razdjeljenja šume da bude s j e k o r e đ, a ne okružje, kojega Miklitz naziva u svom djelu »Altersklassenmetoden und Bestandeswirtschaft, Wien und Leipzig 1916« — ostatko^m prestarjelo-g režima »Fachwerkac<, koji je toliko vre^ .... vladao, da se prigodom prelaza k modernim metodam uređenja, samo pomalo i postepeno, možemo osloboditi njegovog upliva. Provađanje sitnih proreda posve je dobro spojivo s \Yagne? rovim, Miklitzovim kao i onim načinom gospodarskog razdjelje^ nja šume pomoću prosjeka, kako to nalazimo u našim nizinskim šumama tako, da sam način provađanja proreda u bitnosti ostaje nepromijenjen. Već samo provađanje sitnih proreda znak je finijega, inten^ zivnijeg gospodarenja, a ovo opet uvjetuje manja radna polja. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 18 <-- 18 --> PDF |
O atiiim protedama. štetni Utjecaj mekanih ili »bijelih« vrsti drveća na vnjedmju sastojimi jes očit; brzo širenje i umnažanje, naročito breze, ive 1 toiH L priječi pošumljenje a zatim i razvoj vrijedmjim vrstama r-V i Sve prelaze počam od prostrane zasjene pa do potpunog potiskivanja i uništavanja glavne vrijedne sastojine nalazimo u fastoiin-imk u kojima se bijelo drvlje previše rasmlo. Kržljave krošnje; slab uzrast i nepotpu n obrast glavne sastojine, sve su to posljedice prekasne sječe bijelog drveta. Slaba otpornost topole i ive prema vjetrn, uzrokom je mnogim izvalama te na. rocito krošnjate topole pod teretom snijega ih prilikom prekasne sječe učine pravi lom u vitkim, tankim i visokim hrastovim bra. njeviBama. Nije U to bijelo drvlje pravovremeno otstranjeno, teško je kasnijim proredama nadoknaditi i popraviti ono, što je bilo propušteno učiniti u ranijoj dobi. Sasma je drugi objekt rada redovna proreda jedne 40^god. .sastojine, u kojoj je sitna proreda već obavljena, nego takove, u kojoj još uopće nije ništa rađeno. I ako je potreba sitnih proreda tako evidentna, ne mc^gu se ove bez daljnjega posvuda provađati. Naročito u današnja vre. niena, gdje upravni trošak poput more tišti šumsko gospodarstvo te tamo, gdje se ne gospodari intenzivno, isti absorbira gotove sav šumski prihod, ne možemo očekivati — prem bi bilo oprav^ dano — da se na otstranjenje bijelog drvlja troši gotov novac. Pošumljenja redovnih sječina, popunjivanja praznina u kultu^ rama, zahtijevaju danas velikih svota, te bi čišćenje mladih sastc? jiiia još većma teretilo i onako već preopterećeni budžet. ....čno mora biti neki razmjer između prihoda i izdataka u šumar^ skom gospodarstvu. Sa sitnim proredama prisiljeni smo dakle na žalost, tako dugo čekati, dok ne nastupi momenat, u kome se isplaćuje njihovo provađanje. Nu i taj momenat nije jedino sam mjerodavan za njihovo provađanje. — Da se sitne prorede uopće uzmognu provađati potrebno je u prvom redu: stanom vito gospodarsko razdjeljenje i uz to okoliš nepresićen drvnim materijalom. Nema li tih dvaju preduvjeta ostaju sve lijepe rasprave o potrebi sitnih proreda nu žalost samo pustom teorijom, a sastojinama je suđeno, da bez tih gospodarskih mjera dočekaju i 50—70 godinu, dok u njih r,e dođe prva proreda, koja prirodno, ne može biti od onog uphva na razvoj i rast elemenata sastojine, što bi svakako bila, da je u pravi čas otpočeta. ..^ mnijenje nalazimo potvrđeno i u Meck^ovem djelu: »Freie Durchforstung« str. 81 gdje stoji: »Viele Jugendsunden an den Bestanden lassen sich spater uberhaupt mcht mehr gut machen.« .. .-^^^ se tiče prvo´g uvjeta, taj je evidentan. Poslužit ćemo se ij.f™ n r^^^^^f´´´"´ Y^^ nalazimo u njegovom znamenitom Srl^^l^r g™4^^^-^, dcr raumhchen Ordnung im \Valde« na ri.Th.tt ´´^´^´´´´. ´^´f^^^^^^k bilo tjeskobno pred takovnn 10, 20 i reta^^^^^ ^^´ i^ potpuno nemoguće uvje. ´ ecLv r ... ^ staniu, osobito o potrebi čišćenja, dok je do shjedece radnje prema običajnom turnusu prekasno, da se even. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 17 <-- 17 --> PDF |
O .:>itnim proretilima. Ti clve smeri in posebnosti L>ozdncga gospodarstva, ki sta opisani V predidočih vrsticah, vodita nas k presoji gozdov od dveh različnih stališe, ...... iz stališča zasebnc;4a gospodarstva in iz narodnogospodarske strani. Oboje pa nas dovede do ...^ pričanja, da je neobhodno potrebno, da se vsi ,i^ozdi v interesa >plošnost! oskrbujejo čimboij konzervativno in da so vsi ´^ozdi pravzaprav interesna sfera ,celkupnega naroda in morajo /atorej biti pod višjo obUistjo države. (Nadalje\-anje sledi.) /ng. Znvko Milcfić (Zagreb): O sitnim proredama. čišćenje sastojina, pročisni sijek i sitne prorede, sinonimni su nazivi za one uzgojne radnje u životu mladih sastojina, koje poduzimamo, da vrijedniju sastojinu obranimo od štetnih utjc? eaja ponajviše mekanih vrsti drva. Kako vidimo, isti su to nadivi za jednu te istu vrst uzgojnih mjera, te će se u terminolog giji imati odlučiti za najbolji od navedenih naziva; ne prejudici? rajući ni najmanje konačnom riješenju toga pitanja, mi ćemo s naše strane ostati kod naziva ».sitne prorede«, jer smo ga već za^ tekli udomaćenog u ovom kraju (području kr. šumarske uprave u Dragancu); s druge strane taj naziv sadrži u sebi jednu raz^ liku prema ostalim proredama, kod kojih se stabla, koja se mogu posjeći individualn o označe bilo brojem ili drugim kojim znakom, dok se kod sitnih proreda to ne čini, nego se određena površina preda na proređivanje uz prethodno točno određene i prihvaćene uvjete^ Istina, to je moguće i kod proređivanja starijih sastojina, nu u današnje vrijeme kod proreda r e d o v n o se individualno obilježuju ona stabla, koja se mogu posjeći; — mjerilo prorede u našem slučaju nije direktno drvna masa, nego površina, koja se predaje na izradu. Preciziranje terminologije u ovom pitanju je to potrebnije, što se naziv »čišćenje mladih sastojina« često" upotrebljava i za sječu pojedinih sjenienjača, zaostalih u mladiku, sto se nikako ne podudara s pravim znače^ njem toga izraza. — ^ U intenzivnom gospodarenju udomaćeni su termini za pojedine radnje, koje se obavljaju o\dm redom; Mlade kulture oslobađaj u se od korova i drača; nakon toga se čist i sastojina od grmlja i bijelog drvlja sve dotle dok ne nastane sklop. Čim je nastala potreba, da se umiješamo u borbu za opstanak, koju vode stabla glavne sastojine medu sobom kao i s ostalim drvljem, zovemo to miješanje i uplitanje proredom . Stadij, u kojem se obavlja dotična šumsko uzgojna mjera kao i svrha, koja se´ želi postići odlučniji su za naziv, nego li to, da li se stabla označuju indi\^idualno ili ne. ( ()p. uredništva.) |