DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 22     <-- 22 -->        PDF

I iterarni pregled


man i >.
vDid^ sačinjavaju jedan cjeloviti
iVlo/emo upravo reci, an s^d .\. L^UM ^
,.
ciklu prikazivanju nauke o iskonštavanju šuma U njima su razrađene .. e


on fa.c ´t o ih ..^. da prodc drvo kao praprodukut pnrodne tvornice, suma,
dok ne dospije do svoje poslijedne fa.e. do trošnje odnosno uporabe Pro.
aukcija, trima , industrijsko prerađivanje te trosnja ili_ uporaba cetin su
etape na t^m putu. što ga prevaljuje drvo. I baš te eetm etape razrađuju
četiri djela odnosno njihovi autori. Svaki od njib posmatra pitanje iskonsta.
vanja sume sa svoga posebnoga gledišta.


Stari ..... posmatra ovo pitanje sa strogog — rekao bih skoro -- uko^
čenou- šumarskog gledišta. I Hufnagl je šumar no član mlade generacije, koji
je i šumar i trgovac. Abeles prosuđuje stvar kao čisti komcreijalac bez šumarskog
obrazovanja a Lippmann gleda na stvar gotovo isključivo kao tehničar no
nastoji da bude i kalkulator. Nesumnjivo je ovo raznoliko gledanje gotovo istog
predmeta sa raznih gledišta ono, što tim djelima kao nekom cjelovitom ciklusu
daje vrijednost.


Pokušat ćemo da svako on ovih djela ukratko prikažemo napose. G a . e iv
Fabricius: »D i e Fors tb e n u t z u ng« dvanaesto je izdanje poznatoga
djfla nestora njemačkoga šumarstva dr. Karla ......, bivšeg profesora na
univerzitetu u Minhenu. Kako je prvo izdanje ove knjige izašlo 1863. godine,
možemo reći, da je ovo djelo svake pete godine doživjelo novo izdanje. Ovo
je za nj nujholja preporuka. Odlični kvaliteti samoga djela bili su i razlogom,
cLi je njegovo deveto izdanje prevedeno na engleski (prevodilac W. R. Fischer,
profesor u Oxfordu) i na francuski (»Traite d´ exploitation commerciale des
bois«. I90S. A. Mathey).


Gayerov: »Forstbenutzung« prošao je do danas u glavnome tri faze. Prvih
osam izdanja uredio je ..... sam. Kod devetoga surađivao je i prof. dr, ....
iz Minhena, te je deseto sam redigovao. Jedanaesto i dvanaesto redigovao je
prof. dr. Fabricius.


.... je zapravo specijalista za nauku o »uzgoju šuma«. Razumljivo je
dakle, da se u devetom i desetom izdanju .... nije mogao da otme tome,
da u knjigu, koja tretira nauku o »uporabi šume« uneso i jaku »uzgojnu«
notu — da tako kažemo. Vanredno tačna i ispravna je bila teza, koju je ....
zapravo iz svog djela AValdbau auf naturgesetzlichen Grundlageu Gaverov Forstbenutzung (»Svaka uporabna mjera mora da bude i uzgojna,
a svaka uzgojna mora da bude i uporabna«), no ona po svojoj biti nije spadala
u nauku o uporabi već . onu o >^uzgajanju«.
_ Fabricius je dakle posve ispravno u svojim izdanjima (.. i 12.) naprosto
izostavio one 32 stranice Mayrove, koje govore o toj tezi
izd.nin "^...-"´ ´´f´^´´´ ^""^ dispozicija gradiva, što je nalazimo u osmom


.2; ´ em ^´".1 ´\^" ^"´´´ " " ^^´^^´^"^- ^^ ^"^^.^ -^i -^^^ -^


putem´ |.. ^ i^konomski život pobijeđene Njemačke skrenuo je novm
.^L..1^.-´^^"´´´´´´´^^´ ^^^^^"^^^^ ´"´^- ^´^^- .^ došlo do toaa.
vcTe. zn č ni ... "^^ ".":r^ ´´´´´ ´ ´ ^´^´´^´ ´^i^^´^^ d- posve drugog


važnosti dobiva knjiga i s te strani z´^^ ´ -^tnskih nuzužitaka oduvjck od
dohre strane tako L´pozL^, d je ;.1:.\: . "´´ ´´´´ ""´´´´´ ´´´"´´´


govori. ´ " puireoe, aa se o njima jos nn.pose