DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Literarni pregled. 21 clruštiu´a smjeti ula/iti u SUMI i Dr^n u, u bli/ini kojih Icžo gotovo N^ve nasc tvornice tanina, neće naša industrija tanina moći da se razvije cio potpune snage te će s\agda zaostajati /u silnom industrijom kvcbraha, toga najjačega konkurenta našem taninu. No no traži se samo pomno/avanje prometa, već je od potrebe i redu? kovanje transportnih t.osko^´a. .....^. je dakle /adaća buduće prometne po? litike dr/avc, da podupre eksport tanina u inostranstvo primjerenim refakci? jama. Od odlučne hi važnosti bilo i otvaranje prometa preko Rijeke. I sad bi se moglo naći u inostranstvu prođe za velike količine naŠih ekstra== kata, da nisu kupei iz inostranstva postali prema nama nepo.^jerijivi s razloga, jer nijesmo u pravo viijcme udovoljili starijim obvezama. Oas´no već prodati ekstrakt leži još uvijek na skladištima tvorniea gotov za ekspediciju, no ona se .. može izvršiti, jer nema dovoljno vagona. I tako ćemo opet promašiti povoljnu konjunkturu a južno^amerićki će kvebraho moći da nesmetano i dalje osvaja svjetsko tr/iste, pri čemu će ga poniagati i francuski i talijanski ...== dukti, kojima ne ćemo moći odolijevati, jer su u povoljnijem položaju glcdom na transportne putcve. Dakle razvoj produkeijonih snaga naše industrije te njena daljnja iz* gradnja ovisni su isključivo o razvoju našeg željezničkog i brodaiskog prometa. Kapo´ Literarni pregled. Novija literatura o „iskorištanju šuma". Značajno je kuko su se u ptu-atno .´..... počela da javljaju šumarsk(;^ stručna djela o iskorištavanju šuma u znatnome broju. Ova je pojava i Iako shvatljiva. Rat — uzevši ekonomski — nije drugo već razaranje dobard. Kao takav razarač progutao je svjetski rat i ogromne količine drvcta. Prirodna je poshjed´ca toga, da se počelo da javlja nastojanje, kako bi se ta dobra opet riaknadila odnosno, kako bi se produkcija tih dobara ponovno uspostavila. O^´o je nastojanje jače u onim zemljama, koje su ratom oštećene a bie su već i prije njega importne zemlje, a to su naročito Francuska. Belgija, Italija i Njemačka. Kako ni valutni problem u biti svojoj nije drugo već sređivanje i pridizanje produkcije, razumljlA´O je, da je i valutno pitanje tražilo, da se ...12.´..1... ojača i unapredi. Pa i pitanje industrijskih radnika odnosno bo* jazan pred njihovom neuposlcnošću bilo je također neki »movcnS(< u tom smjeru. Uistinu bez iskorištavanja šume odnosno bez trošnje, uporabe i indu^ strijskog prerađivanja njenih produkata nema šumsko gospodarenje pravoga raison^a d´ etre. Danas uzgajati šumu zato, da bude možda samo spomenik neke stare slaA e, da nam bude možda samo skroviŠte, kao onda kad smo se u´ nju sklanjah´ bježeći pred turskim zulumom, da nam bude samo ispasisle stočara — danas je to ekonomski nonsens. Naprotiv ulaziti u nju, vezati njeno srce sa žilama kucavicama velikoga prometnoga svijeta, iskorištavati njeno produkte, no davajući i brinući se za njeno potomstvo, te tako jačati vlastitu ekonomsku snagu — jasna je perspektiva budućnosti. Ti motivi naravno da pokreću i knjige o njenom iskorištavanju, Poslijednjc su dvije godine izašla četiri stručna djela o iskorištavanju Šuma, na koja ovini skrećemo naročitu pažnju. To je: G a . e r ^ F a b r i c 1 u s: >.D i e F o r s t b e n u t z u n g\, . u f n a g 1 : >´. a n d b u c h d e r k a u f m ii n= |
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I iterarni pregled man i >. vDid^ sačinjavaju jedan cjeloviti iVlo/emo upravo reci, an s^d .\. L^UM ^ ,. ciklu prikazivanju nauke o iskonštavanju šuma U njima su razrađene .. e on fa.c ´t o ih ..^. da prodc drvo kao praprodukut pnrodne tvornice, suma, dok ne dospije do svoje poslijedne fa.e. do trošnje odnosno uporabe Pro. aukcija, trima , industrijsko prerađivanje te trosnja ili_ uporaba cetin su etape na t^m putu. što ga prevaljuje drvo. I baš te eetm etape razrađuju četiri djela odnosno njihovi autori. Svaki od njib posmatra pitanje iskonsta. vanja sume sa svoga posebnoga gledišta. Stari ..... posmatra ovo pitanje sa strogog — rekao bih skoro -- uko^ čenou- šumarskog gledišta. I Hufnagl je šumar no član mlade generacije, koji je i šumar i trgovac. Abeles prosuđuje stvar kao čisti komcreijalac bez šumarskog obrazovanja a Lippmann gleda na stvar gotovo isključivo kao tehničar no nastoji da bude i kalkulator. Nesumnjivo je ovo raznoliko gledanje gotovo istog predmeta sa raznih gledišta ono, što tim djelima kao nekom cjelovitom ciklusu daje vrijednost. Pokušat ćemo da svako on ovih djela ukratko prikažemo napose. G a . e iv Fabricius: »D i e Fors tb e n u t z u ng« dvanaesto je izdanje poznatoga djfla nestora njemačkoga šumarstva dr. Karla ......, bivšeg profesora na univerzitetu u Minhenu. Kako je prvo izdanje ove knjige izašlo 1863. godine, možemo reći, da je ovo djelo svake pete godine doživjelo novo izdanje. Ovo je za nj nujholja preporuka. Odlični kvaliteti samoga djela bili su i razlogom, cLi je njegovo deveto izdanje prevedeno na engleski (prevodilac W. R. Fischer, profesor u Oxfordu) i na francuski (»Traite d´ exploitation commerciale des bois«. I90S. A. Mathey). Gayerov: »Forstbenutzung« prošao je do danas u glavnome tri faze. Prvih osam izdanja uredio je ..... sam. Kod devetoga surađivao je i prof. dr, .... iz Minhena, te je deseto sam redigovao. Jedanaesto i dvanaesto redigovao je prof. dr. Fabricius. .... je zapravo specijalista za nauku o »uzgoju šuma«. Razumljivo je dakle, da se u devetom i desetom izdanju .... nije mogao da otme tome, da u knjigu, koja tretira nauku o »uporabi šume« uneso i jaku »uzgojnu« notu — da tako kažemo. Vanredno tačna i ispravna je bila teza, koju je .... zapravo iz svog djela AValdbau auf naturgesetzlichen Grundlage a svaka uzgojna mora da bude i uporabna«), no ona po svojoj biti nije spadala u nauku o uporabi već . onu o >^uzgajanju«. _ Fabricius je dakle posve ispravno u svojim izdanjima (.. i 12.) naprosto izostavio one 32 stranice Mayrove, koje govore o toj tezi izd.nin "^...-"´ ´´f´^´´´ ^""^ dispozicija gradiva, što je nalazimo u osmom .2; ´ em ^´".1 ´\^" ^"´´´ " " ^^´^^´^"^- ^^ ^"^^.^ -^i -^^^ -^ putem´ |.. ^ i^konomski život pobijeđene Njemačke skrenuo je novm .^L..1^.-´^^"´´´´´´´^^´ ^^^^^"^^^^ ´"´^- ^´^^- .^ došlo do toaa. vcTe. zn č ni ... "^^ ".":r^ ´´´´´ ´ ´ ^´^´´^´ ´^i^^´^^ d- posve drugog važnosti dobiva knjiga i s te strani z´^^ ´ -^tnskih nuzužitaka oduvjck od dohre strane tako L´pozL^, d je ;.1:.\: . "´´ ´´´´ ""´´´´´ ´´´"´´´ govori. ´ " puireoe, aa se o njima jos nn.pose |
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Literarni pregle . u t . a g 1 : ». a rv d b u c h d c r k a u f m a . n i s c li c n f i o 1 z .´ c r? .\ e r t u 11 5. u n d i\ c s . () ] z h a n d c 1 s« t>edmo je izdanje djcks, o kidcmu ^.... po^´odoni i/Li/.... petot^a i/danja, <><)VC)ri!i opširnije u oSumarbkom iibtu*^ JOŠ 1^0dine ]*>!*>. ..... mis u svojoj knji^;i vodi do ruba šume, na kom se L´otoNo prekidaju niti, koje sežu produkcijono područje sa polrcjŠi.štcni. Hut. na<^I nas vodi (kUjc i duboko u sree samoga potroŠlšta. 1 dok nas vocii ....., on ijije samo šumar ..-. i valjan trji^ovae. On nas upoznaje potanko sa pos jedinim trgovinskim područjima čila\o^a s^.jet. te su trfjovačkim običajima (U´/aneama) i prilikama transporta. Kako smo već istaknuli u ocjeni 1919. on je o nama kao zasebnom trgovačkom području A´odio i prije račima, a u nvom nam izdanju posvećuje zasebno po^]a\lje iako pod netačnim imenom: dvra^ Ijestvo Sthsko^l lorvatsko^SlovinskoUc Kao i sva ostala ´Hnfna^l^ova djcia <3cU likuje se i ovo opsežnim stručnim /nanjcm metodički ispravnim i jasnim načinom pisanja, pa ee knjiga dobro doći onima, koji traže A´aljan ruk^rjN´od k sitematskom´stručnom obrazovanju naročito u praktičnom smjeru. ´ A b e i c s : ». a . d b u e h d c . . e c h n i k d e s W e i c h h o 1 7 li u n* dels« , U cKije godino ovo je drugo i/danje ovoga djela. To je /nuk, da ono odgovara nekoj zbiljnoj potrebi. Pisac drži na umu izvjesno podiučje nauke o iskorištavanju šuma a to je poslovanje pilana za meko drvo (omoriku i jcluj. On u detalj razrađuje pitanje poslovanja pilana s tehničke strane uključivši onamo i manipulaciju u samoj šumi kao i samu trgovinu rezanom robom. Nnjiga će vanrcdno dobro doći onome, tko imade posla sa rukovođenjem poslovanja pilana. Lippmann: »Anlagc, Einriehtung nnd Betrieb der S ag e w c r k e*<. Pisac je po svom zvanju inženjer pa kao takav razrađuje pitanje podizanja pilana, pogona, transmisija, transporta, strojoA^a, sušnica, rasvjete i alata sa građevno tehničke strane no ne pušta s vida ni onih pitanja, koja su s ovima u vezi. kao Što je organizacija poslovanja, postavljanja kalkila, osiguranje radnika itd. Knjiga sad.ža^´a 375 slika i vrlo instruktivnih grafikona i diagrama. . Dr. Ugrenović. Borc´šićev Jugoslavenski šamarsko4ovački kalendar za godinu 1922. l/dal in urcdii DY. Gjuro Nenadić, kr. svcuč. profesor, Zagreb, Tiskara i litografija C. Albrccht=a. Koledar obsega poleg koledarskcga pregleda za leto 1922. in bogate zbirke vscvrstnih formul (obrazcev) in tabelaričnih podatkov vse, ... rabi upravitelj ali posestnik gozda pri upravljanju vsakdanjih in tuđi specijalnih poslov. Zaradi lepe opreme in obŠirne tvarine si koledar ne bo le ohranil dosedanjih naročnikov, temveč si bo brezdvomno pridobil tuđi no\ih. Na žalost pa se gospod urednik ni oziral na odnošaje in dcjstva v Slo^ veniji in stem ni omogočil, da bi mogli porabljati podatke tega koledarja tuđi slovenski gozdnl posestniki in gozdarski uradniki. To pa smo pričakovali od njega, ker je pridejal lani in letos kolcdarju naziv »Jugoslavenski´« in smo mu V letošnjem poletju tuđi v to potrebno gradivo priskrbeli. Bodi mi dovoljeno opozoriti na dodatke, ki bi bili za vporabo tega koledarja v Sloveniji potrebni, v sledečem: V koledarju se za površine uporabija stara, dunajska mcra (orali, k.´^adtf ratni scznji itd.)-V Sloveniji pa so bile vslcd zakona z dne 2?>. julija 187L, drž. avstr. zak. št. 16 .. 1872,, vpeljane nove, metriške merc^ ki se moraj o od 1. jannarja 1H76. dalje izkljućno rabiti v javnem prometu. Za Slovenije so torej nekateri tabelarlčni podatki (na primcr o donosu in prirastku gozdov, potrebi sadik na površinski eno ti, i. dr.) le tedaj po* |