DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 2 <-- 2 --> PDF |
Inž. .. Mhvmović: Postanak i zadaća Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Silan elan solunske vojske i mase naroda, elektrizovanih idejama, koje iznesoše poelednje godine rata, porusise ncna. ravne granice stare monarhije. Vjekovima razdijeljena braca našeg naroda padoše u zagrljaj. I nastadoše nezaboravni dam narodnog veselja i oduševljenja, koje i stroga historija mora zabilježiti s ganutljivom suzom radosnicom u ratom ispla^ kanom oku. , ^ ^. t Bili su veliki časovi. Narod se otresao mamurluka, taiasi oduševljenja obvladali su ga, da je bio kao dijete, koje u svojoj sreći sve ljubi, sve vjeruje i — svakome nasjeda. Bilo je kao kad se okovana galija razbila o stijene, a tužni robovi galijoti našli se odjednom u potpunoj slobodi sunca na bajnom otoku, gdje se sve želje ispunjaju. No zamalo se pokazaše strahovite posljedice rata i započinje nova ljuta borba. S jedne je strane šaka boraca za ideale u prvim redovima; bore se nadasve oduševljeno. S druge su. strane revd? lucionarne mase. Među njima razni fantaste i špekulanti obećaju brda i doline. Sve hoće samo lagodan život bez muke i napora. Novi proroci dižu se na leđima nerasudne mase, u koju su pre? tvorih narod i koja ih slavi, pjeva, kliče, slijedi ih u život i smrt i sve ruši i obara, što joj se usuđuje usprotiviti. Dolaze na red i lijepe naše šume. I one se nište, haraju, grabe. Svaki vikač s njima počinje, svatko njih obećaje, s njima trguje i s njima se uzdiže. Šuma po-staje korteško sredstvo. A šumar? On stoji u tom metežu, kavzi, otimačini, stoji u prvim redovima, idealizam mu prožeo cijelo biće. Ali neodgovorne sile su jače, jer po njima zavedeno ljudstvo udara ga kamenom i olovom. Tako od konca 1918. godine proživljuje i naše šumarstvo strašnu krizu. U nerazmjernoj borbi uzimaju posvuda naši šu^ mari učešće, ali na žalost — pojedinice i zato hez uspjeha. I ti pojedinci stradavaju, padaju pod udarcima revolucioniranih masa, koje preko njih provaljuju u šume i nište ih, ruše, pale od krševitih obala Jadrana sve tamo do macedonskih vrleti i banatskih pjeskulja. Opetuje se staro pravilo tisućljetne historije, koja veli, da za svake revolucije najviše stradavaju šume. Šumari uviđaju besmislenost pojedinačne borbe i za to vi^ chmo odmah poshje prevrata, da se u svim krajevima domovine spontano pojavljuje neodoljiva težnja, da sve sile koncentri. semo da se uhvatnno u snažnu falangu oko naših šuma, da imjboJje ^borcc svoje postavimo u prve bojne redove te dovik. ncmo svim tim vikačima: ne ćete dalje! Ali na žalost, nije sve islo onako, kako seje htjelo. S jedne strane izmučeni živci pre! napetim radom u vječnoj borbi za ideale struke, s drui^tran e |
ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 3 <-- 3 --> PDF |
užasna borba za samoodržanje, koja u poratnin"- godinama apsorbira velike procente energija svih javnih namještenika, i sl\ar se jedva pomiče napred. Sva tri udruženja opetovano žele ujedinjenje sila, a do ujedinjenja ipak ne dolazi. Svako je toliko zaokupljen svakdanjim brigama i poslom, da upravo fizički ne dospijeva, da posveti dane i tjedne pregovorima i pripravama. Svi osjećaju nedostatak dvojiee, trojice ljudi, koji bi se riješiH ostalih briga te sve svoje sile posvetili ovoj stvari. { tako se sve prepušta slučajnim putovanjima, sporoj pošti, formalnosti sjednica i skupština itd. Ta sporost izrabljuje se s raznih strana. Dolaze spletke, in^: trike, nehotične pogreške, male stvari. Hoće nas se uvući i u strahoviti vrtlog svagdanje politike, nas, koji stvaramo i ..^ ćunamo sa stoljećima. Sve se to poja\4ja onda, kada treba, da se uzdignemo nad svakdašnjost, da rascjepkane snage sjedinimo, l´rice, radi kojih će nam se najbliže potonici smijati, pričinjaju nam se nepremostivim zaprekama. Kao mravi, pred koje se sko^ trljao kam^ečak; kao ptice, sapete u krletku, koje ne mogu da se uzdignu nad maglu u visine, gdje sunce šija tako divno, veli:^ čanstveno. Vrijeme prolazi umjevnom brzinom, a dotle nestručnjaci rje? šavaju kardinalna pitanja naše struke. Šume propadaju, naš iz:; voz stagnira, šumi. industrija prozivljuje tešku krizu, valuta pada; svuda zlovolja, nezadovoljstvo. Mi svi osjećamo volju, snagu, da to´ popravimo i lizravnamo. Osjećamo potrebu, da reknemo, što treba, što bi bolje bilo, hoćemo da radimo, da su? radujemo, da stvaramo. Ta mi smo bogata zemlja, pol svijeta i::am zavidi, a veliki dio našeg bogatstva, 30% teritorija ove dr? žaN´e, valjda je ipak u stanju, da upliviše na poboljšanje krize! I mi spremamo velike proteste, prijetimo se, grozimo se, ali... klik pojedinaca gubi se u silovitem orkanu. Nitko ga ne čuje. Vri^ jeme huji nad našim glavama vanrednom brzinom, koja nas opaja, hvata nas omaglica, ali se ne damo, šaljemo pismene pro? teste protiv izdanih naredaba, opet se čuje ovdje ondje očajan krik, protest u vihar, u tamu, a na sve to kao da čujemo smijeh sila, koje zaigraše vrzino kolo, a neka tiha jeka kao da se raza;^ bire iz vihora- ujedinite se!... Prolazi 1919. godina, dolazi 1920. Sastajemo se 26.—27. maja u Zagrebu. I čim se ovako sastanemo, ne vidimo razlika između nas, zavolimo se, pobratimo se i osje;^ ćamo se jaki. Na zboru se stvara podloga za novo udruženje, uviđa se sve zlo, koje donosi razcjepkanost. Svi uviđaju, da nas samo brzi rad može spasiti. A čim se raziđemo, opet stojimo pod uplivom dnevnih do:= g(4laja, tražimo formule, »solidne temelje«, postajemo sitničavi, bojimo se jedan drugoga. Hoćemo da spašavamo jedan pred drugim trice, a dotle propadaju milijuni. U tom prolazi i 1920. godina i polovica 1921. Dolaze histo? rički dani mjeseca lipnja. Stojimo kao kod otvorene rake, u k<.)ju sahranjujemo tri prohujaie godine i s njima tolike milijune poharanih šuma, opustošenih branjevina istrulih balvana, izgub== Ijenib energija. Velika pitanja socijalnih i ekonomskih zakona. |
ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Postaaak i zadaća Jugoslov^uiT«rskogJJ^^ koia poput Damaklovog mača vise vec tn godme nad glavama nSoda stoje još uvijek neriješena. Jos nemamo . predradnja za novi šuniski i lovii zakon, organizaciju službe itd. itd. I ruke što m stajale jedna pored druge, i nehotice ^se stis= nuše Dosta je bilo! Ne ćemo više ovako^ svaki za seoe, vec skupa I I stvorila se jaka i čvrsta falanga oko suma jugoslovenskih. Još smo ih jednom tako jako zavoljeli, jer je naša ljubav za njih veća šira. Ona obuhvaća sve Šume od alpmskih vrhova do crnogorskih brda. MiH su nam hrastovi slavonski kao i mace:= don^i, voHmo jele kršne Like kao i one na divnim Karavankama. Bob nas pustošenje tih šuma, pa bile one ma u kojem kraju domovine. I taj zajednički interes, ta beskrajna ljubav za sve paše šume i za domovinu našu udariše temelje velebnoj gra^ devini: Jugo slovenskom Šumarskom Udruženju. Ali sad već nema vise mjesta rekriminacijama. Na posao bez oklijevanja! Zasučimo rukave, ali ne dva, tri, pet, već svi, svi bez iznimke! Posao, koji nas čeka, tako je ogroinan, da treba najracijonalnija podjela rada. Devet odsjeka, koje je osnovalo Udruženje, zadovoljit će svačiju ambiciju. Zadaća, koju si je postavilo Udruženje u svojim pravilima, »da će u pitanjima šu?, marstva inicijativno i savjetodavno utjecati na stručno zakono« davstvo i ekzekutivu ove države« — velika je i uzvišena. Stojimo pred preradbom šumarskog i lovskog zakona za cijelu zemlju, leorganizacijom službe, pred riješavanjem ^^elikog kompleksa pitanja agrarne reforme te s tim skopčanih p-itanja eks-propri= jacije vel. posjeda, razgraničenja šuma u južnim pokrajinama, revizije segregacija, otkupa služnosti, kolonizacije, paše itd Sva ta pitanja duboko zadiru u šumarstvo. Hoćemo li pustiti, da se 1 dalj´e bez nas rješavaju? Udruženje će biti dosta jako, da za= prijeci svako eksperimentiranje u tim pitanjima. Opravdani za.tJevl našeg seljaštva moraju se zadovoljiti, ali ne damo, da ta pitanjabudu i dalje korteška sredstva političkih stranaka, jer je suma zivot generacija, što mora stati nad generacijama i nad njihovim casovmm raspoloženjem. r.r.A^)^ ^^.1*^*4/ čuvanje povjerenih nam šuma i pravednu podjelu njihovih produkata,, ne ćemo zaboraviti, da naša država tr^nv.M.. i!-] ^™™^´´^ ´^^ s^oje drvo. Ravnoteža naše drž. trlovinT? ;.. f--^ v´^ "^ "´^^So postotaka o našoj šumskoj 3?ostran ?^?. - ^´^° 1^´ ? d ^^ bi bio potpun, te bi ostao osiTXZk´T ^^^."^PJešan, kada ne bi u svo kr^g pritegnuli mTstvlrne%Zr uz^oT ^´^´.T""´´ razumijevajućf pod su. preradbi i prodZ "g° ,..´-°:^^^.... drveta, nego i njegovu drugo´^ Čestim .^^´ O´d^zanje ravnotežja -između jednogsve zapreke knfett" ´ """^ ^""^« zajedničke interese i ukloniti treba´TbJdu^Vo´´ : SforTtfL?.^ .´.^´ ^f*^^" ^´^«´ ^**^ materijalno-J i mnravZ.^ u °"´´ bogati neusahmvi reservoar Nema evo S fH^ ^ boga stva naroda i države. ženje je počelo d^ ^IT^f´ ^´"^´^ ^"^ P^´^v^´a odobrena i Udru. vrijeme za stvaranietr"^´´´"r ^"^-^^"^ ^ivi i radi. Kratko na´više velika ...^..^^..´;^ ^ ´""´^ ^*^^^^^"«´ ^. se pokaže ijcna. f ocelo nas se pitati, slušati |