DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 2     <-- 2 -->        PDF

Inž. .. Mhvmović:
Postanak i zadaća Jugoslov. Šumarskog
Udruženja.


Silan elan solunske vojske i mase naroda, elektrizovanih
idejama, koje iznesoše poelednje godine rata, porusise ncna.
ravne granice stare monarhije. Vjekovima razdijeljena braca
našeg naroda padoše u zagrljaj. I nastadoše nezaboravni dam
narodnog veselja i oduševljenja, koje i stroga historija mora
zabilježiti s ganutljivom suzom radosnicom u ratom ispla^


kanom oku. , ^ ^. t


Bili su veliki časovi. Narod se otresao mamurluka, taiasi
oduševljenja obvladali su ga, da je bio kao dijete, koje u svojoj
sreći sve ljubi, sve vjeruje i — svakome nasjeda. Bilo je kao kad
se okovana galija razbila o stijene, a tužni robovi galijoti našli se
odjednom u potpunoj slobodi sunca na bajnom otoku, gdje se
sve želje ispunjaju.


No zamalo se pokazaše strahovite posljedice rata i započinje
nova ljuta borba. S jedne je strane šaka boraca za ideale u prvim
redovima; bore se nadasve oduševljeno. S druge su. strane revd?
lucionarne mase. Među njima razni fantaste i špekulanti obećaju
brda i doline. Sve hoće samo lagodan život bez muke i napora.
Novi proroci dižu se na leđima nerasudne mase, u koju su pre?
tvorih narod i koja ih slavi, pjeva, kliče, slijedi ih u život i smrt
i sve ruši i obara, što joj se usuđuje usprotiviti.


Dolaze na red i lijepe naše šume. I one se nište, haraju,


grabe. Svaki vikač s njima počinje, svatko njih obećaje, s njima


trguje i s njima se uzdiže. Šuma po-staje korteško sredstvo. A


šumar? On stoji u tom metežu, kavzi, otimačini, stoji u prvim


redovima, idealizam mu prožeo cijelo biće. Ali neodgovorne sile


su jače, jer po njima zavedeno ljudstvo udara ga kamenom i


olovom.


Tako od konca 1918. godine proživljuje i naše šumarstvo


strašnu krizu. U nerazmjernoj borbi uzimaju posvuda naši šu^


mari učešće, ali na žalost — pojedinice i zato hez uspjeha. I ti


pojedinci stradavaju, padaju pod udarcima revolucioniranih


masa, koje preko njih provaljuju u šume i nište ih, ruše, pale


od krševitih obala Jadrana sve tamo do macedonskih vrleti i


banatskih pjeskulja.


Opetuje se staro pravilo tisućljetne historije, koja veli, da
za svake revolucije najviše stradavaju šume.


Šumari uviđaju besmislenost pojedinačne borbe i za to vi^
chmo odmah poshje prevrata, da se u svim krajevima domovine
spontano pojavljuje neodoljiva težnja, da sve sile koncentri.
semo da se uhvatnno u snažnu falangu oko naših šuma, da
imjboJje ^borcc svoje postavimo u prve bojne redove te dovik.
ncmo svim tim vikačima: ne ćete dalje! Ali na žalost, nije sve
islo onako, kako seje htjelo. S jedne strane izmučeni živci pre!
napetim radom u vječnoj borbi za ideale struke, s drui^tran e




ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 3     <-- 3 -->        PDF

užasna borba za samoodržanje, koja u poratnin"- godinama
apsorbira velike procente energija svih javnih namještenika, i
sl\ar se jedva pomiče napred. Sva tri udruženja opetovano žele
ujedinjenje sila, a do ujedinjenja ipak ne dolazi. Svako je toliko
zaokupljen svakdanjim brigama i poslom, da upravo fizički ne
dospijeva, da posveti dane i tjedne pregovorima i pripravama.
Svi osjećaju nedostatak dvojiee, trojice ljudi, koji bi se riješiH
ostalih briga te sve svoje sile posvetili ovoj stvari. { tako se sve
prepušta slučajnim putovanjima, sporoj pošti, formalnosti sjednica
i skupština itd.


Ta sporost izrabljuje se s raznih strana. Dolaze spletke, in^:
trike, nehotične pogreške, male stvari. Hoće nas se uvući i u
strahoviti vrtlog svagdanje politike, nas, koji stvaramo i ..^
ćunamo sa stoljećima. Sve se to poja\4ja onda, kada treba, da se
uzdignemo nad svakdašnjost, da rascjepkane snage sjedinimo,
l´rice, radi kojih će nam se najbliže potonici smijati, pričinjaju
nam se nepremostivim zaprekama. Kao mravi, pred koje se sko^
trljao kam^ečak; kao ptice, sapete u krletku, koje ne mogu da se
uzdignu nad maglu u visine, gdje sunce šija tako divno, veli:^
čanstveno.


Vrijeme prolazi umjevnom brzinom, a dotle nestručnjaci rje?
šavaju kardinalna pitanja naše struke. Šume propadaju, naš iz:;
voz stagnira, šumi. industrija prozivljuje tešku krizu, valuta
pada; svuda zlovolja, nezadovoljstvo. Mi svi osjećamo volju,
snagu, da to´ popravimo i lizravnamo. Osjećamo potrebu, da
reknemo, što treba, što bi bolje bilo, hoćemo da radimo, da su?
radujemo, da stvaramo. Ta mi smo bogata zemlja, pol svijeta
i::am zavidi, a veliki dio našeg bogatstva, 30% teritorija ove dr?
žaN´e, valjda je ipak u stanju, da upliviše na poboljšanje krize!
I mi spremamo velike proteste, prijetimo se, grozimo se, ali...
klik pojedinaca gubi se u silovitem orkanu. Nitko ga ne čuje. Vri^
jeme huji nad našim glavama vanrednom brzinom, koja nas
opaja, hvata nas omaglica, ali se ne damo, šaljemo pismene pro?
teste protiv izdanih naredaba, opet se čuje ovdje ondje očajan
krik, protest u vihar, u tamu, a na sve to kao da čujemo smijeh
sila, koje zaigraše vrzino kolo, a neka tiha jeka kao da se raza;^
bire iz vihora- ujedinite se!... Prolazi 1919. godina, dolazi 1920.
Sastajemo se 26.—27. maja u Zagrebu. I čim se ovako sastanemo,
ne vidimo razlika između nas, zavolimo se, pobratimo se i osje;^
ćamo se jaki. Na zboru se stvara podloga za novo udruženje,
uviđa se sve zlo, koje donosi razcjepkanost. Svi uviđaju, da nas
samo brzi rad može spasiti.


A čim se raziđemo, opet stojimo pod uplivom dnevnih do:=
g(4laja, tražimo formule, »solidne temelje«, postajemo sitničavi,
bojimo se jedan drugoga. Hoćemo da spašavamo jedan pred
drugim trice, a dotle propadaju milijuni.


U tom prolazi i 1920. godina i polovica 1921. Dolaze histo?
rički dani mjeseca lipnja. Stojimo kao kod otvorene rake, u
k<.)ju sahranjujemo tri prohujaie godine i s njima tolike milijune
poharanih šuma, opustošenih branjevina istrulih balvana, izgub==
Ijenib energija. Velika pitanja socijalnih i ekonomskih zakona.




ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Postaaak i zadaća Jugoslov^uiT«rskogJJ^^


koia poput Damaklovog mača vise vec tn godme nad glavama
nSoda stoje još uvijek neriješena. Jos nemamo . predradnja
za novi šuniski i lovii zakon, organizaciju službe itd. itd.


I ruke što m stajale jedna pored druge, i nehotice ^se stis=
nuše Dosta je bilo! Ne ćemo više ovako^ svaki za seoe, vec
skupa I I stvorila se jaka i čvrsta falanga oko suma jugoslovenskih.
Još smo ih jednom tako jako zavoljeli, jer je naša ljubav za
njih veća šira. Ona obuhvaća sve Šume od alpmskih vrhova do
crnogorskih brda. MiH su nam hrastovi slavonski kao i mace:=
don^i, voHmo jele kršne Like kao i one na divnim Karavankama.
Bob nas pustošenje tih šuma, pa bile one ma u kojem kraju
domovine. I taj zajednički interes, ta beskrajna ljubav za sve
paše šume i za domovinu našu udariše temelje velebnoj gra^
devini: Jugo slovenskom Šumarskom Udruženju.


Ali sad već nema vise mjesta rekriminacijama. Na posao
bez oklijevanja! Zasučimo rukave, ali ne dva, tri, pet, već svi,
svi bez iznimke! Posao, koji nas čeka, tako je ogroinan, da treba
najracijonalnija podjela rada. Devet odsjeka, koje je osnovalo
Udruženje, zadovoljit će svačiju ambiciju. Zadaća, koju si je
postavilo Udruženje u svojim pravilima, »da će u pitanjima šu?,
marstva inicijativno i savjetodavno utjecati na stručno zakono«
davstvo i ekzekutivu ove države« — velika je i uzvišena. Stojimo
pred preradbom šumarskog i lovskog zakona za cijelu zemlju,
leorganizacijom službe, pred riješavanjem ^^elikog kompleksa
pitanja agrarne reforme te s tim skopčanih p-itanja eks-propri=
jacije vel. posjeda, razgraničenja šuma u južnim pokrajinama,
revizije segregacija, otkupa služnosti, kolonizacije, paše itd Sva
ta pitanja duboko zadiru u šumarstvo. Hoćemo li pustiti, da se
1 dalj´e bez nas rješavaju? Udruženje će biti dosta jako, da za=
prijeci svako eksperimentiranje u tim pitanjima. Opravdani
za.tJevl našeg seljaštva moraju se zadovoljiti, ali ne damo, da
ta pitanjabudu i dalje korteška sredstva političkih stranaka, jer
je suma zivot generacija, što mora stati nad generacijama i nad
njihovim casovmm raspoloženjem.


r.r.A^)^ ^^.1*^*4/ čuvanje povjerenih nam šuma i pravednu
podjelu njihovih produkata,, ne ćemo zaboraviti, da naša država
tr^nv.M.. i!-] ^™™^´´^ ´^^ s^oje drvo. Ravnoteža naše drž.
trlovinT? ;.. f--^ v´^ "^ "´^^So postotaka o našoj šumskoj


3?ostran ?^?. - ^´^° 1^´ ? d ^^ bi bio potpun, te bi ostao
osiTXZk´T ^^^."^PJešan, kada ne bi u svo kr^g pritegnuli
mTstvlrne%Zr uz^oT ^´^´.T""´´ razumijevajućf pod su.
preradbi i prodZ "g° ,..´-°:^^^.... drveta, nego i njegovu
drugo´^ Čestim .^^´ O´d^zanje ravnotežja -između jednogsve zapreke knfett" ´ """^ ^""^« zajedničke interese i ukloniti


treba´TbJdu^Vo´´ : SforTtfL?.^ .´.^´ ^f*^^" ^´^«´ ^**^


materijalno-J i mnravZ.^ u °"´´ bogati neusahmvi reservoar


Nema evo S fH^ ^ boga stva naroda i države. ženje
je počelo d^ ^IT^f´ ^´"^´^ ^"^ P^´^v^´a odobrena i Udru.
vrijeme za stvaranietr"^´´´"r ^"^-^^"^ ^ivi i radi. Kratko


na´više velika ...^..^^..´;^ ^ ´""´^ ^*^^^^^"«´ ^. se pokaže


ijcna. f ocelo nas se pitati, slušati