DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Produkcija u masi je različita po kantonima. Prosečno
se računa po hehtaru 5 do 20 kub. metara u odnosu samo
na produktivnu površinu šume. Najjača je produkcija u istočnim
predelima Svajcarske, koji su bogati četinastim šumama.
Jura sa mešovitim šumama lišćara ima znatno manju produkciju.


Državne, a naročito opštinske šume, kojima rukuju školovani
šumari, pokazuju mnogo jaču produkciju, no ostale
šume, jer je gazdinstvo intenzivno i racionalno.


Cene drv et a. Bruto prihodi, koje daju šume, zavisni su,
kao što smo napomenuli, od cena, koje vladaju za šumske
proizvode u momentu, kad ih iznosimo na prodaju. Čist
prihod je relativan i zavisi od troškova za podizanje, održavanje,
negu i čuvanje šuma, dalje od transportnih troškova
te onih oko čuvanja i konzervisanja drVeta i t. d.


U Švajcarskoj su cene drvetu vrlo visoke i može se.
reći, najveće u Srednjoj Evropi. Ova skupoća drveta dolazi
otuda, što je uvoz drveta veći od izvoza, jer je tražnja od
strane industrije i suviše velika, a domaća proizvodnja drveta
nije u stanju, da zadovolji tu potrebu industrije. Sem
toga troškovi transporta su takođe veliki, što poskupljava
drveni materijal, a pored toga je oskudica i u kamenom
uglju, te se drvo upotrebljava kao gorući materijal.


Za poslednjih pet do šest decenija cene drvetu su stalno
rasle, apstrahujući od perioda ekonomskih depresija, kao za
vreme ratova i političkih kriza godina 1857, 1875-6, 1887.,
1894./5., 1902., 1908. i sada za vreme ovoga rata. Naročito
su skočile cene drveta za građu, koje industrija traži i
jedna vrsta industrije čini drugoj velike konkurencije u ponudi
cena, cene drveta za gorivo nisu napravile tako rapidne
skokove, pošto njihova tražnja zavisi mnogo i od visine
zimske temperature, pa usled toga i veće ili manje tražnje.
Najveće prodajne cene su na severo-istoku Svajcarske, u
Cirihu, Vinterturu i San Galenu. Idući na zapad one opadaju
čak i u predelima Platoa, koji su gusto naseljeni, kao
Bernu, Arau, Friburgu i Lozani, što dolazi usled toga, što
su to i najšumovitiji krajevi.


U planinskim kantonima naročite vrste drveta i naročiti
sortimenti plaćaju se veoma skupo. Tako n. pr. Stru


,4