DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Njena je povjest vrlo interesantna. Ona je vjerojatno glavna vrst drva tercijarnih crnogoričnih šuma Srednje Evrope, te prema tomu, fitopaleontološki jedna od naših najstarijih vrsti drva, a ipak je kasnij e od svih drugih otkrivena i opisana ; ona je n a j m 1 a d j i- član šumske siste matike. Tek godine 1875. otkrio ju je u drinskoj dolini beo gradski botanik P a n č i ć i iste ju je godine opisao kao novu vrst. Godine 1877. Willkomm je upozorio šumarske krugove na ovu interesantnu vrst drva, 1890. izašla je temeljna radnja Wettsteinova o njoj (Dr. R. v. Wettstein, Die Omorika-Fichte, Picea OmoricaPanc. Eine monografische Studie, Wien 1890.). Otprilike deset godina nakon botaničkoga otkrića bila je i sa strane šumskoga gospodarstva otkrivena i inventarizovana. Jedina sklopljena i skoro čista sastojina omorike leži u drinskoj dolini u višegradskom okrugu, na sjevernim obroncima stolačkoga brda, izmedju 1200 i .600 m nad morem, i obuhvata prostorno nekih 60 ha. U ovoj je sastojirii višegradski drvotržac Aleksa Popović poduzeo oko 1885. s dozvolom bosanske zemaljske vlade veliko i temeljito iskdrišćivanje. Dobio je naravno od erara običnu jelovinu, a eksploatisao je "omoriku. Pogreška se da objasniti. Već za vrijeme iskorišćivanja pade u oči okružnom šumarskomu referentu čudna „jela". Bili su poslani u Beč uzorci i jela se sa stolačkoga brda iščahuri kao Picea Omorica Panč. ! Ali prekasno. Najstarija, najmoćnija debla sastojine otputovaše medjutim k Drini, a odatle dalje na splavima k Mitrovici. Iza toga je, naravno, izdana zabrana sječe za ovu vrst drva. Kad sam ja upravljao šumama višegradskoga okruga (1900—1906.), poduzimali smo svake godine u sastojini omorike samo još jedno iskorišćivanja : sakupljali smo što vi,še sjemenja ove vrsti drva i razašiljali ga botaničkim vrtovima,, šuniajskim ^jgokim . školama i šumskim upravama. Omorika je bifa^došla u modu! * Kasniji pi^ci, nisu više dodali ništa temeljnoj radnji Wettsteinovoj, Samo su navodna nalazišta ovoga drveta bila sve više suzivana. 1 ja mogu sa svoje strane potvrditi, da omorike nem a na Ozrenu kod Sarajeva, ni na Borji u 4ešanjskom okrugu. Bugarsko nalazište na? rpdopskom gorju Reiser i Jiraček nisu mogli potvrditi. Tako preostaje |