DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 38 <-- 38 --> PDF |
koja razara drvo, odnosno, da li ima na kojem mjestu rastvorenog drva. Ako nas prati sreća, naći ćemo moguće na pokazanim sumnjivim mjestima zračnih mycelija kućne gljive, nužnih kod znanstvene diagnoze i mi možemo stoga sa pregledbom kuće završiti. U slučaju, da nam topogledno pregledba ispadne negativno, t. j . da na drvenim napravama ne nalazimo nikakovih zračnih mycelija, prinuždeni smo, da posvetimo samom rastvorenom drvu najveću pažnju. U tu svrhu treba da uzimljemo materijal izrezivanjem komada drva na mikroskopski vidljivoj granici rastvaranja. Taj materijal sastoji se iz drva, koje svoju tehničku čvrstoću jošte nije izgubilo. Posve razoreno drvo nema smisla uzimati, jer se u istom mycelij mikroskopski ne dade više ustanoviti. Najbolje jest upotrebiti, koje je na jednoj polovici napadnuto, dočim se na drugoj polovici infekcija jošte ne opaža. Takove uzorke ne bi smjeli na licu mjesta nikada sakupljat i nestručnjaci i to s razloga, jer od tih uzoraka ovisi u prvom redu pozitivan uspjeh diagnoze. Po nestručnjaku na licu mjesta sakupljeni materijal mogao bi imati za posljedicu posve pogriješno sastavljenu diagnozu, s razloga, jer-drvo uopće jošte nije bilo inficirano ili je pako drvo bilo već u tolikom stupnju rastvoreno, da se više zračni mvceliji kućne gljive nisu mogli ustanoviti. Medjutim može čitava kuća biti gljivom zaražena tako, da se to od oka već ustanoviti dade, nu stručnjaku, koji ispituje uzorke drva, nisu te okolnosti pobliže poznate, te uslijed toga možemo da dobimo posve lažnu diagnozu. Taj se slučaj može lako desiti prigodom dostavljanja uzoraka iz jednog mjesta u drugo na ispitanje u pogledu prisutnosti kućne gljive u zgradama. Iz tako sakupljenog materijala odnosno drvenih uzoraka prave se čiste kulture, kako je to točno opisano u odlomku II točka 2, koje se onda dalje mikroskopski istražuju. 2. Kod procjena šteta prouzročenih kućnom gljivom, dolazi stručnjak u položaj, da izvide obavlja u tri glavna smjera i to: 1. Procijeniti prouzročenu štetu do dana današnjega. |