DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 35     <-- 35 -->        PDF

prije nego li je obično gljiva počela razarati tvrdo drvo


parketa, a više puta i prije nego li se na pukotinama i reš


kaina pojavljuju plodišta ili pako zračni myceliji kućne gljive,


možemo po vanjskim znakovima naslućivati prisutnost iste.


Ti se znakovi očituju u tome, da inače ravni kao staklo


parketi poprime neravnu površinu, rječju, primjećuje se, da


se frizi nalaze u nekom gibanju. Taj se učinak može opažati


i na predmetima, koji su po sobama porazmješteni, primje


rice pečima i ormarima, koji budu uslijed toga naklonjeni


prema raznim stranama sobe, te vise sad lijevo, sad desno


ili pako vise u smjeru prema nutrinji sobe.


Ta obilježja ne smiju se kao pravilo uzeti, jer sam ja


često vidio istih znakova u pogledu nastavših neravnosti i


slegnuća parketnih podovai kod posve zdravih kuća, a uzrok


je tome bio posve drugačiji,


Taj slučaj neravnosti podova može nastupiti i uslijed
toga, što se nasip ispod podova znade slegnuti, a prema
tome nastaje i slegnuce podova uslijed sagibanja drvenih
blazinica (Polsterhôlzer), koje su obično 5/s cm najviše 7io cm
jake, te nisu u stanju, da nose teret kod šupljine od 3—4


metara,
kao nosne grede. Krivnja kod slegnuća nasipa leži
u tome, što zemlja nije nasipana i nabijena u tankim slojevima,
već je jednostavno nabacana izmedju zidova. Osobito
lako može se to dogoditi i kod posve zdravih kuća, u kojima
su prostorije obično dulje od 4 metara, tako da nastaje
potreba, da se blazinice moraju produljivati i ´ sastavljati iz
dvaju komada, jer kako je općenito poznato, dolazi gradjevno
drvo, a prema tome i drvo blazinica u trgovini sa duljinom
od 4 metra.
Prama tome se kod tih prostorija i maleno slegnuce
nasipa može opažati, jer spoj izmedju dviju blazinica nije
nikada tako čvrst obzirom na opterećenje i relativnu čvrstoću,
kao što drvo, odnosno nosioc u jednom komadu.


Jošte nam je spomenuti, da kućnom gljivom napadnuto
drvo apsorbira u pravilu mnogo više vode, nego li zdravo.
Prema Hartigu upija kućnom gljivom zaraženo drvo po prilici
dva puta više vode nego li zdravo-. Potonja okolnost dolazi
kod drvenih stupaca i greda u toliko u obzir, što su te inficirane
drvene grede i stupci u stanju tu vodu odvadjati
dalje prema postranim ili više ležećim prostorijama kuća.