DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 3 <-- 3 --> PDF |
R.7.,8. i 9. S3?A4J, KOLOVOZI RUJAN 1921. GOD. XLV. ŠUMARSKI LI5T GLASILO HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA. Ima li Picea Omorica Panč. šumsko-gospodarstveno značenje i budućnost? Napisao A. Karolyl.» Naša je zemlja medju evropskim državama jamačno ona, koja je u šumskom pogledu od prirode najbolje obdarena. Ona ima ne samo neizmjernih masa drva — nagomilanih većinom u prašumama kao baština ranijih epoha, gospodarski slabije razvijenih — i kvalitativno naše šume Stoje na višemu stepenu. Mi imamo najbogatiji izbor vrsta drva, a medju njima dragocjenih specijaliteta: najbolji hrast na svijetu u Slavoniji, izvrsni crni bor u Bosni, ravan Pitsch-pine-u. No mi imamo i najbiranije specijalitete : vrsti drva, koje su podesne za obrazovanje sastojina i nema ih inače nigdje u svijetu osim kod nas, dakle su kod nas endemične. Ovakove su endemične vrsti drva kod nas munika (Pinus leucodermis Ant.) i omorika (Picea Omorica Panč.). No od ovih obiju vrsti drva iziskuje viši interes omorika. Pinus leucodermis Ant., koji se pojavljuje na većim prostorima u Hercegovini, naročito na Prenj-planini, morfološki, a fosobito biološki skoro je identičan s crnim borom i ne može iziskivati nikakve važnosti po gospodarstvo i umjetno obrazovanje sastojina. Tim je više zanimiva pojava omorike. Ko ju je samo jednom vidio na njenom prirodnom raslištu (stojbini), hé može je nikada više zaboraviti ; oznake su njene vrsti tako dobro izražene, a naročito i njena spoljašna pojava, njen habitu s tako jedinstven, da se svakomu neizbrisivo utisne u pamet. Promatrana sa šumsko-estetskoga gledišta ona je naijepše crnogorično drvo današnje srednjo-evroske šume. * Gosp. pisac umoljava se, neka izvoli priopćiti uredništvu svoju potpunu adresu, da mu se uzmogne dostaviti suradnički honorar- Uredništvo . [ |