DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Gospodarski imala bi omorika samo jednu prednost nad borom — znatno jaču otpornost spram nepogoda, jači i dublji korjen. Drvo joj kvalitativno nije ravno borovu drvu, jer joj se stablo gotovo nikada ne čisti od gustih donjih grana. Njena kvantitativna sposobnost, kao Što je gore spomenuto, znatno je manja. Naprotiv proizvadja relativno mnogo sjemenja, većina stabala pokrivena je u gornjem dijelu iz godine u godinu lijepim, malim groždju sličnim, gustim ljubičastim šešarkama. Kao da naslućuje svoju propast, i kao da u zadnjoj zdvojnoj borbi proti sudbini hoće da stavi svu svoju snagu u službu uzdržavanja vrste. Naša je dužnost, da joj pomognemo u toj borbi. Ako su joj druge vrsti drva gospodarski i pretpostavljene, ostaje ona ipak naša najljepša crnogorica, a pogled na nju mora da obraduje srce i dušu svakog prijatelja prirode i šumara, te da u najvećem stepenu zadovolji smisao za ljepotu svakog kulturnoga čovjeka. Stajala je na koljevci čovječanstva, svjedok je razvitka njegovog od prvih borba stanovnika špilja s prirodnim silama i divljom zvjeradi kroz nebrojena tisućljeća do danas. 1 pijetet mora dakle pomoći da uzdržimo to plemenito drvo za buduće generacije. Zato je osim zabrane sječe, što pasivno djeluje, potrebna i aktivna njega raslišta. Nadajmo se da će bosanska zemaljska vlada, kojoj je povjerena ta narodna dragocjenost, učiniti i taj korak, te stvoriti od posljednjeg nalazišta omorike, od više puta spomenutog gorskog lanca Drinske kotline, narodni perivoj, u kojem će omorika uz odgovarajuću zaštitu i njegu naći zadnje, sigurno utočište. Kućna gljiva (merulius lacrymans) i borba protiv nje. Napisao Levln Heisinger, nadsumar imovne općine gjurgjevačke. (Nastavak.) j u;: ´,´.´-. a 2. Znanstvena diagnoza. Na licu mjesta sakupljenim materijalom (zračni mycelij ili pako mycelijski konopci) postupa se na slijedeći način: Zračni se mycelij mikroskopska u svrhu, da se uzmogne ustanoviti prisutnost kopčastih stanica, kako je to već na stranici broj 4 (slika broj 1 ) opisano. Kod toga jest najbolje upotrijebiti povećanje 1 : 500. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Nu to medjutirh nije dosta, jer kopčaste stanice posjeduje i mycelij od polyporusa, kôja gljiva takodjer u kući živi. Akoprem jest oblik tih kopčastih stanica nešto drugačiji od onih kućne gljive, to se sigurnosti radi mora učiniti jošte jedan "pokus, i to obzirom na broj staničnih zrna. ...- |C 4-. ..-3. Kako jest nedvojbeno dokazano posjeduju kopčaste stainicë´^rneruliusa lacrymansa u svakom slučaju veći broj šfarvičnih ffta^slika broj 3), dočim one stanite kod poly- 0iBsP(3Šp6rWuiai posjé´duju´ redriovrio sârno 2 stanična k" ! ; zrna (slika 0fbj 4)." \ ´ "´´n To je toČha razlikaižr^^^mefuiiusa Iac´rymans i polyporusa vaporafiusa^ U tu svrliu jest najbolje upotrijebiti ´^ffT povećanje 1 : lbbO .. : .). -,,.. se.uzmogne laglje ustançpft.diagnoza pomoću stanicmh1 zrna, preparira Se zračni mycelij^ po" -Rtiihlandu na slijedeći način: 1. ´< ; i- Svježi zračni mycelij u podobi pamuka uroni se, u tekućinu sastojeću od 0´87. kromove kiseline, kojoj se pridodaje 1% koneejitriranç octene kiseline (Eisessig); nakon stave što su^ %9t<}frtek#$fliii hîT 19 i .$..-i0dležalj> se 2 -3 Sata,^´ ppsudu^ sa Vodom u .syrhUj, cja se isperu; ppsine toga mo^e se´ ope/ 6—24 " saja^y „ptopini od´, 1 *5% "željeznog aiauria, ISfakon toga me^se zračni myceliji bez da^ser,ispjr.... yeiiom^u otqpjnu Jprmhaematoxylina. Ta ´se omnma sastoji iz: Haematoxilin kristal.: Vfyf destilirane vode 2.. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 17 <-- 17 --> PDF |
113 formalina 4-0. (Te otopine mogu se dati napraviti.u ljekarni u pomanjkanju vlastitog laboratoriuma.) U toj otopini ostaju myceliji po prilici 6 sati, ispiraju se nakon toga vodom, te se polažu opet 3—10 minuta u otopinu željeznog alauna. Nakon toga ispiru se objekti ponovno sa vodom te stavljaju % sata u 75% alkohol, a zatim Vs sata u smjesu sastojeću iz jednakih dijelova čistog alkohola i xilola. Iz xilola polažu se konačno objekti u kanadski balsam. Ta je metoda boja disanja preparata najzgodnija. * Mycelijski konopci ispituju se *mikroskopički obzirom na prisutnost sklerenhymskim vlakancima sličnih hypha, kako je to već na strani broj 6 (slika broj 2, b) potanje opisano. Kod toga jest najbolje upotrijebiti povećanje l : 400 do 1 : 500. Da se uzmognu dobiti jasnije slike pod mikroskopom, preporučuje se promatranje popriječnih prosjeka mycelijskih konopaca obavljati uz bojadisanje preparata sa razredjenom otopinom joda. "?! Taj reagens obdjadiše stanične stijene smedje, te iMČe osobito napadno membrane sklerenchymskim vlakancima ["1 nit*] sličnih hypha. Nastupi li pako slučaj, da( na rastvorenom1 drvu na licu mjesta nismo kadri da nadjenio nikakov zračni mycelij ili pako mycelijski konopac, pomažemo si osnivanjërri drvenih kultura gljive. ´ : " ^ , U tu §vrhu pdrežu se komadići napadnutog drva u duljini od 15—20 centimetara, urone u vodu i drže pod vodom po prilici 5—6 sati. Ked toga ne smije se upotrijebiti posve rastvoreno drvo,, već. ono na granici jnfçkcije. Najbolje jest upotrebiti drvo, koje je ha jednoj polovici napadnuto, dočim se na drugoj polovici ´ jošte o infekciji ništa ne opaža. Na tu okolnost treba osobito pripaziti, jer o tom ovisi u velike uspjeh istraživanja. ^ U F§rQ]tivnorri sluT čaju mogli br odabrati takov-i «.....^ u ...... jest myçeljj posve, obamro; ^. -, ... ^´"*?»:i´;.fi h§f 1 Ha ?! .#??Y.91 Nakon što´je drvorodtejžafo»! .... . $...? , tt vodi» stave se uzorci pod stakleno ´.....^.> .´.> 1 ffiočenjaMa daljnje promatranje?. r*tr5o?* $Mé$ ....... ---h $înq* Myceliji kućne glive« ´ razvij^|tf ste u Ami kulturama;jdosta brzo, čestd puta pojavljuju se već nakon trećeg dana. ..^ |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 18 <-- 18 --> PDF |
ćenito se može uzeti, da se kućna gljiva može ustanoviti već nakon nekoliko dana. Predje li 14 dana, bez da se je pojavio mycelij kućne gljive, mogu nastupiti dva slučaja i to: 1. Da su myceliji . drvu već mrtvi. 2. Da drvo nije u opće bilo inficirano kućnom gljivom. Na taj način dobiveni myceliji, istražuju se obzirom na prisutnost kopčastih stanica i broj staničnih zrna-. Samo se po sebi razumije, "da će se na drvnim kulturama osim zračnih mycelija kućne gljive razvijati i myceliji ostalih gljiva, nu prisutnost iste ustanovljuje se lako, temeljem gore navedene diagnoze. Mycelijski konopcL uzgajaju se pomoću suhih kultura drvenih uzoraka. Pri tom jest najpolje upotrebiti postupak, kojega preporučuje dr. Karlo Mez. Po njemu i umataju se uzorci drva u drvnu vunu (Vollin), koja je bila panajprije nakvašena sa vodom, no prife uporabe dobro ižmikana. Tako umotani uzorci drva stavljaju se bez ikakovog dovadjanja vode pod stakleno zvono na daljnje promatranje. Nakon 14 dana do tri tjedna razvijaju se za istraživanje sposobni mycelijski konopci, u slučaju da je drvo bilo zbilja okuženo kućnom gljivom. . Ne pojavljuju li se ti konopci niti nakon izminuća četvrtog tjedna, onda se tu radi o uzorcima drva, u kojima su ti konopci već mrtvi, ili pako nije drvo bilo u opće okuženo kućnom gljivom. , Na taj način uzgojeni mycelijski konopci ispituju se obzirom na prisutnost sklerehinskimhypha, kako je to jur već opisano. vlakancima sličnih III. Ostale vrsti meruliusa. i ^ 1.´ Merulius hydnoides. ft Ta vrsta kućne gljive jest u svim svojim dijelovima nježnije gradjenatod meruliusa lacrymansa, a nalazimo je u naravi u kućama i ugljevnicima (na drvu potpora). Karaktereristika te gljive jest ta, da se posve uz supstrat odnosno inficirani predmet priljubi, odfazujući time točan reliev istog. Razlikuje se od meruiiusa lacrymansa time, što su joj spore više kugljastog oblika, dočim su spore m. lacrymansa više jajolikog oblika. Nadalje iznosi kod te gljive duljina spora 4—5 «A, a širina 3—4> za razliku od m. lacrymansa, |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 19 <-- 19 --> PDF |
115 kod koje iznosi duljina spora 9—12 «. a širina 5—7 mikromilimetara. Osim toga razlikuje se od svih ostalih vrsti meruliusa time, što imade najmanje kopče na t. zv. kopčastim stanicama i nadalje, jer su te tvorevine ispunjene mjestimično nekim smedjim sadržajem. I kod te vrsti kućne gljive nalazimo veći broj staničnih zrna, kao što i kod m. lacrymans. Ta gljiva može grede, letve, oplate i t. d. potpuno razarati, nu intenzitet i brzina raštenja mycelija, a prema tome i brzina razaranja i rasprostranjenja jest mnogo manja, nego li kod meruliusa lacrymans. Štete prouzročene tom gljivom ostaju ograničene na pojedina mjesta, pa se sa štetama učinjenima po meruliusu lacrymans ne mogu ni izdaleka uporediti. Pošto se gotovo uvijek samo sporadički pojavlja, nije ta vrst kućne gljive više opasna od polyporusa vaporariusa, pa se uslijed toga ne ćemo tom gljivom potanje pozabaviti. 2. Merulius aureus. Karakteristika te gljive leži u tome, što su joj spore bezbojne. Polože li se spore na tamnu glatku podlogu, ukazuju se kao bijeli ili pako slabo žućkasti prašak, dočim su spore kod svih ostalih vrsti meruliusa obojadisane smedje. U naravi su toj gljivi plodišta malena, najviše do 6 centimetara promjera, te se obično sakrivaju u pukotinama i udubinama drva. Ta gljiva živi vani u naravi, ponajviše u borovim šumama, dočim se u kućama nalazi vrlo rijedko. Spore su joj elipsoidičkog promjera 6—7 u. dugačke i 3—4 ii. široke, za razliku od ostalih vrsti meruliusa. Mycélium te gljive razara drvo slično kao prava kućna gljiva, nu to razaranje nije tako intenzivno i ne rasprostranjuje se u tolikoj mjeri kao kod potonje. Pošto jest razaranje te gljive od malene praktične važnosti po infekciju kuća, ne ćemo se u daljnje tančine upuštati, 3. Merulius tremellosus. Ta gljiva dolazi vrlo rijedko, gotovo nikada u kućama, a ako i jest, razara drvo malo, te se od već napadnutog |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 20 <-- 20 --> PDF |
. drva ne rasprostranjuje na susjedne objekte, pa je prema tome po kuću kao cjelinu uzeto, gotovo neškodljiva. Relativno često se pojavlja na drvenim podporima u rudnicima i to ponajviše na drvu od listača, nu i tamo ne pravi bogzna kakovih šteta. Spore te gljive su cvlindrički-eliptičnog oblika (često puta su nešto zaokružene), dočim su 4 {J. dugačke i 1 -. široke za razliku od ostalih vrsti meruliusa. Ta gljiva ne dolazi kod infekcija kuća uopće u obzir, te je samo potpunosti radi spomenuta. IV. O životnim uvjetima kućne gljive. Ovo je poglavlje od velike važnosti kod borbe protiv kućne gljive odnosno protiv širenja infekcije istom, jer se navadjaju uvjeti i okolnosti, kod kojih jest vegetiranje kućne gljive otešćano, a dapače u nekojim slučajevima posve onemogućeno. Kako je jur već spomenuto, kućna gljiva jest jedina gljiva, koja u dobro gradjenim i suhim kućama rastvara drvo. Ta činjenica tumači se time što se uslijed velikog intenziteta rastvaraja celuloze u drvo izlučuje voda, koja jest upravo nužna, da može kućna gljiva rasti i rasprostranjivati se. Ovo potonje jest i uzrokom, da se ona širi i na posve suhom drvu, tako da se ona pojavlja u kućama, kod kojih je sasma savjesno provedena izolacija protiv vlage. Dugotrajnim opažanjima opaženo jest, da umjerena vlaga povoljno djeluje po vegetaciju kućne gljive, jedino je tvorba plodišta ovisna od relativnog osušenja supstrata, kako je to već prije spomenuto. Nu nedvojbeno je dokazana i ta činjenica, da je kućna gljiva mnogo više osjetljiva protiv prekomjerne vlage, nego li protiv osušenja drva, napadnutog po kućnoj gljivi. Kod velike vlage ne nalazimo nikada kućne gljive. Dapače u potpuno vlažnom drvu pogiba u najljepšoj i najpotpunijoj vegetaciji se nalazeća kućna gljiva nefaljeno. Ovo potonje ne stoji u protuslovlju sa činjenicom, da se myceliji kućne gljive kod čistih kultura u tekućem supstratu uzgojiti mogu i to s razloga, jer čiste kulture nisu u borbi sa ostalim organiznima, a osobito bakterijama, koje sprečavaju razvijanje i vegetaciju kućne gljive i koje se bakterije nalaze kod gradjevnog drva u dostatnoj mjeri. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 21 <-- 21 --> PDF |
11? Kako iz gornjeg promatranja proizlazi, osušenjem gracljevnog odnosno uzidanog drva, ne ćemo kućnu gljivu uništiti, a niti sprečiti infekciju istom. Prekomjernom vlagom mogli bismo kućnu gljivu posve uništiti, nu to je stvar nemoguća obzirom na stotinu gradjevno zdrastvenih i gradjevno konstruktivnih razloga. Kao daljnji uvjet vegetacije kućne gljive može se smatrati stanoviti stupanj vlage u zraku i- mirnoća istog, dakle mjesta, koja nisu izvrgnuta strujanju zraka (prupuhu) U zgradama su napadnute po kućnoj gljivi daleko više partije u podrumu i prizemlju, nego li u spratovima i to s razloga, jer gljiva treba u svom prvom razvitku vodom zasićeni zrak. Nu to vrijedi samo za prvi početak razvitka gljive i to poglavito za razvijanje mvcelija glive, jer si je isti kadar kasnije stvarati sam vodu iz drva, cijepanjem celeloxe na ugljičnu kiselinu i vodu. Plodišta pako naprotiv, kako je već spomenuto stvaraju se osušenjem supstrata i razvijaju obično na zraku Ti gore navedeni uvjeti vegetacije kućne gljive ne mogu se upotrebiti za uništenje iste, već samo kao obrambeno sredstvo proti infekcije istom. U kasnijem razvitku kućne gljive te životne uvjete ista ne potrebuje, već se prema njima vlada posve indiferentno. Kao daljni uvjet vegetacije kućne gljive dolazi u obzir temperatura. Već od prije je bila poznata činjenica da leži optimum rastenja kućne gljive kod 225° C; medjutim opaženo jest da ona pod nekim okolnostima bujno prirašćuje i kod 25° C. Minimum rastenja, koji je opasan po raztvaranje drva mora da leži dosta nisko, jer se bujno razvijena plodišta opažaju u drvenim ledvenicama, odmah nakon izpražnjenja ledom. Najnovijim iztraživanjima dr. Karla Meza ustanovljeno je, da myceliji kućne gljive dosta dobro rastu i kod temperature od 27° C. U tu svrhu držao je dr. Mez čiste kulture mvcelija u termostatima ponajprije kod temperature od 22° C, zatim je u razmacima od svakih 14 dana povisio temperaturu za 72 stupnja. Nakon razdoblja od 5 mjeseci pokazalo se je, da te čiste kulture mvcelija kućne gljive kod temperature od 27° C jošte dobro rastu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 22 <-- 22 --> PDF |
118 Jedina razlika u rašćenju kod tih pokusa sa postepenim povišenjem temperature sastojala se je u tome, što su mvceliji kod normalne temperature od 22° C imali više plosnati oblik, dočim su se oni kod temperature od 27° C razvijali više u obliku jastuka. U sljedstvu gornjih činjenica proizlazi, da se mycelij kućne gljive može prilagoditi i nešto većim temperaturama od normalne, tako da kod 27° B može jošte nesmetano rasti. Prema tome bismo moglk»kazati, da se kućna gljiva u pogledu raštenja u nekim granicama može priučiti na stanovite temperature, koje dulje vremena na istu djeluju. Sličnih primjera imademo više u mykologiji. Isti slučaj nastupa i kod tuberkuloze. Bacillus tuberkuloze imade svoj optimum kod 20° C, kao tuberkuloza riba; kod 22° C, kao tuberkuloza žaba ; kod 37° C, kao tuberkuloza čovjeka i sisavaca i kod 43° C kao tuberkuloza ptica. Istraživanjima o vegetaciji i rašćenju kućne gljive kod raznih temperatura mnogo je zasluga stekao Falck, te je u tom predmetu postavio norme sa točno odredjenim veličinama. Prema njemu počimlje rasti mycelij kućne gljive kod + 3" C. Kod temperature od 18-22" C prirašćuje mycelij najbolje. Kod temperature od preko 26" C mycelij kućne glive ne raste. Izmedju temperature od 3° i 18° C povišuje svaki stupanj topline rašćenje hypha u smjeru duljine točno za istu veličinu. Prirast mycelija po duljini jest dakle u istom smjeru * sa povišenjem temperature. Iz gornjih činjenica proizlazi, da će kućna gljiva u ledvenici mnogo manje štete počiniti nego li u podrumu od 12° C temperature ili pako u stanbenim prostorijama, koje se obično temperiraju sa 16—17° C. Po Falcku prestaju myceliji kućne gljive prirašćivati kod temperature od 27° C i budu kod temperature od 34° C za tri dana, a kod temperature od 38° za tri sata uništeni (ubijeni). Iz gornjeg razmatranja proizlazi, da je vegetaciji kućne gljive najveći neprijatelj toplina, pa tu činjenicu ne smijemo u nikojem slučaju s vida pustiti prigodom izvadjanja izolatornih radnja protiv kućne gljive. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Kad bi postojala tehnička mogućnost, da se napadnuto drvo drvenih konstrukcija i naprava ugrije do temperature od 40° C, mogli bismo kućnu gljivu u napadnutim po njoj kućama jednim mahom uništiti. U koliko djeluje toplina štetno po vegetaciju i rašćenje, a prema tome i razvoj kućne gljive, imao sam prilike često puta o tom se uvjeriti prigodom izolatornih radnja protiv nje. Kod tih radnja češće se opaža, da partija podova, koje su u blizini peći, nisu u opće ili barem ne u tolikoj mjeri napadnute po kućnoj gljivi, kao što ostale partije podova, ili su pako mycelijski konopci kod tih partija kraj peći već obamrli. Samo se po sebi razumije, da se gornja činjenica ne može u svakom slučaju uzeti kao pravilo, jer to ovisi o dvima faktorima i to: 1. Koliko, kada i kako dugo se u tim gore navedenim pećima loži. 2. U koje se je godišnje doba mycelij kućne gljive kraj peći razvio, da li ljeti, kada se ne loži, ili pako zimi, kada se loži i kada vladaju u okolini peći veće temperature. Može nastupiti i taj slučaj, da kućna gljiva ljeti napadne i razara partije podova tik kraj peći. Zimi, kada se u peći loži, poginuti će vjerojatno mybelijski konopci razviti tijekom ljeta i mi nalazimo kod izolatornih radnja prigodom trganja inficiranih podova obično obamrle, smedje i krhke mycelijske konopce. Kako je već gore navedeno, ti slučajevi ne moraju u pravilu nastupiti. Temperatura, kod koje pogiba kućna gljiva od zime, jošte nije točno ustanovljena. Hartig tvrdi, da ona pogiba kod temperature od - 5° C, što po svoj prilici ne će odgovarati stanju stvari, jer ista^ znade u Rusiji prezimiti u otvorenim prostorijama kod mnogo nižih temperatura, bez da pogiba. Po Henningsu je ustanovljeno, da plodišta kućne gljive izdrže temperaturu od -6*25° C bez da pogibaju, pa će prema tome myceliji iste, a pogotovo oni, koji rastu u drvu, podnašati jošte znatno nižih temperatura. Prema gornjim dakle navodima ne dolazi niska temperatura kod borbe protiv kućne gljive u opće u obzir. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Pod konac dužni smo jošte spomenuti kako dugo u opće živi knćna gljiva. Kod tog pitanja moramo da razlikujemo dvoje i to : 1. Životnu snagu spora kućne gljive. 2. Životnu snagu mycelija kućne gljive. U ostalom to pitanje, kako dugo živi kućna gljiva, nije jošte dandanas točno riješeno. Prema pokusima dr. Karla Meza klijale su spore kućne gljive, koje su bile pohranjene na suhom mjestu (ormaru) punih 17 mjeseci posve normalno, bez da se je umanjila eneržija klicavosti ili pako eneržija čitavog procesa klijanja. Pošto u praktičnom životu infekcija sporama kućne gljive nedolazi u opće u obzir, to se potanje u taj predmet nećemo niti upuštati. Sto se tiče životne snage mycelija kućne gljive, to su mijenja raznih autoriteta na tom polju vrlo opriječna. Prema Malenkoviću (Zur Hausschwamrnfrage, Mitteil. Gegenst. d. Artillerie u Geniewesens Wien 1902) pogiba mycelij kućne gljive, a dapače i onaj koji se nalazi u samom drvu posve sigurno u razdobju od 6 mjeseci, ako bude inficirano drvo pohranjeno u suhim pretincima ili pako ormarima. Ta tvrdnja nikako ne stoji, jer je dr. Mez došao do posve drugog zaključka. Potonji načinio je čiste kulture iz inficiranoga drva, koje je punih 4 godina i 8 mjeseci bilo pohranjeno pod staklenim zvonom i u staklenom ormaru, dakle na posve suhom mjestu, pa su nakon kratkog vremena na poprječnom prosjeku drva izbili na površinu snažni mycelije kućne gljive. Obzirom na intenzitet i bujno rašćenje, kao što i brzu tvorbu jakog mycelija, posve je izključena mogućnost, da bi se kućna gljiva pojavila uslijed ponovne infekcije drva. Prema tome mogla se je kućna gljiva pojaviti jedino "*" uslijed toga, što su u drvu stanice starog mycelija pridržale jošte životnu snagu. Uvaživ gornje navode sigurno nije razdoblje od 4 godina i 8 mjeseci maximum životne snage mycelija, već se sa sigurnošću može ustvrditi, da ti myceliji i znatno dulje životnu snagu u drvu pridržati mogu. Hartig dapače dopušta, da nije isključena mogućnost, da se gljiva može nalaziti 40 godina u drvu u t. zv. miru |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 25 <-- 25 --> PDF |
jućem ili bolje spavajućem stanju, te da kod nastalih povoljnih po njezin razvoj uvjeta, smjesta razvija drvo razarajuće mycelije. Moje je mišljenje, da je to razdoblje od 40 godina previsoko ocijenjeno i to tim više, jer Hartig nije obzirom na to naveo nikakovih dokaza, odnosno nije tu tvrdnju experimentalno dokazao. U praktičnom životu možemo sa sigurnošću uzeti životnu snagu kućne gljive sa 6 godina. Isto razdoblje dopušta i dr. Mez, na temelju stečenog u tom predmetu praktičnog iskustva. Prema tome, ako se u roku od 6 godina kod novogradnje svake kuće gljiva ne pojavlja, možemo sa sigurnošću ustvrditi, da nije ista okužena sa kućnom gljivom. Infekcije, koje se u kasnijem razdoblju pojavljuju, imadu svoj izvor u docnijem inficiraju prigodom izvedenja raznih popravaka ili inim predmetima, koje namještujemo u podrumskim stanbenim ili pako tavanskim prostorijama. Isto tako možemo nazvati izolatorne radnje protiv kućne gljive uspjelima, ako se u razdoblju od 6 godina, gljiva ponovno ne pojavlja. V. O infekciji kućnom gljivom. Kućna gljiva može se smatrati punim pravom infekcioznom bolešću kuća i to zato, što se jedino u kućama i sličnim napravama pojavljuje s´ razloga, jer samo u tim prostorijama nailazi na takove životne uvjete, da je u stanju bujno vegetirati i razvijati se do najveće expanzije. Namiče nam se nehotice pitanje, na koji način dolazi kućna gljiva u kuće. Autoriteti na tom polju kao što su to Gottgetreu i Hennings zastupaju u tom pogledu stanovište, da kućna gljiva dolazi u kuće često gradjevnim drvom iz šume, dočim su Hartig, Goeppert, Schander i drugi posve protivnog mijenja, naime da kućna gljiva u šumi u opće ne živi. Najispravnije će u tom predmetu biti mijenje dr. Karla Meza i Môllera, koji dopuštaju da kućna gljiva potiče iz šume, gdje živi na suhim granama i otpacima drva na zemji u vrlo neznatnom rasprostranjenju i to s´ razloga, jer joj uvjeti vegetacije nisu tako povoljni kao što u zgradama i |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 26 <-- 26 --> PDF |
sličnim mjestima. Tekar u napućenim mjestima nailazi kućna gljiva na tako povoljne životne uvjete, da je kao infekciona bolest od kuće do kuće u praksi od važnosti. Prema tome nikako ne stoje navodi, da infekcija kućnom gljivom potiče iz šume, odnosno da bude gradjevno drvo inficirano po kućnoj gljivi u šumi. Kako je jur uvodno spomenuto govori za to i ta okolnost, što stabla budu istom izvan šume otesana obdjelana, te bi se možebitna infekcija površine stabla mogla nalaziti samo u trijeskama i otpacima drva, u pilanama ili pako tesarskim spremištima. Kućnoj gljivi pružena je mogućnost, da može na dva načina inficirati drvo i to sporama ili pako mycelijem. Spora kućne gljive nalazimo svuda u zraku a osobito u prostorijama kuća, koje su istom okužene. Poznata je činjenica, da se spore kućne gljive nalaze u prašini gradova u dosta velikom rasprostranjenju, pa prema tome dolaze iste u kuće, koje su posve zdrave i proste od infekcije. Uoči li se kod toga jošte i ta okolnost, da u stanbenim prostorijama vladaju obično temperature, koje su dostatne za klicanje spora, mogli nismo se pobojati, da će najedanputa biti sve kuće napadnute po kućnoj gljivi. Nu na sreću se ta predpostavka ne obistinjuje i ne ispunjuje u naravi, jer je klicavost spora kućne gljive jako ograničena i to s razloga, što je klicavost istih ovisna o istodobnom djelovanju temperature i supstrata uz stanovite uvjete. Prema tome može se kazati, da je inficiranje kuće sporama kućne gljive doduše moguće, nu da se infekcija istima može smatrati kao abnormalna rijedkost. U slijedstvu toga ne dolazi infekcija sporama kućne gljive u opće u obzir. To dokazuje najbolje i ta činjenica, što se myceliji kućne gljive iz spora i u čistim kulturama vrlo mučno uzgojiti dadu. Drugim riječima mogli bismo kazati, da kuće posjeduju protiv kućne gljive stanoviti imunitet. Preostaje nam jošte jedino mogućnost infekcije drva mycelijem, a taj način infekcije postoji u istinu i to u tako |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 27 <-- 27 --> PDF |
pogibeljnoj mjeri, da se može posve sigurno ustvrditi, da se kuće okužuju jedino u svakom slučaju samo mycelijem kućne gljive. Kod infekcije kuća kućnom gljivom dolazi u prvom redu u obzir uporaba starog gradjevnog materijala iz jur već postojećih kuća, a u drugom redu infekcija kamenim ugljenom ili pako ogrijevnim drvom. Najžalosnija je kod toga ta okolnost, što se inficirano drvo prepoznaje od oka tekar onda, kada je već ono rastvoreno ili barem na početku rastvaranja, dočim se slabo inficirano drvo ne može prepoznati po nikakovim vanjskim znakovima. Prisutnost zračnih mycelija može se doduše ustanoviti gledanjem, nu tanke hyphe mycelija u drvu su posve nevidljive, dapače drvo može biti u nutrinji posve tim hyphama isprepleteno, a da ono ne gubi jošte ništa od svoje tehničke čvrstoće. Prisutnost mycelija u drvu dade se jedino čistim kulturama drva, odnosno diagnozom ustanoviti. Glavna pogibao infekcije kuća kod novogradnja leži u upotrebi starog grušja (šuta), koji se osobito rado meće, kao nasip izmedju stropova. To se grušje dobiva prigodom rušenja starih zgrada, te je poradi svoje lakoće i poroznosti kao loši vodić topline obljubljen materijal na nasipanje medjuprostora u stropovima. U pravilu se taj materijal prigodom novogradnja ne bi smio nikada upotrebiti, jer se u njemu mogu nalaziti ne samo kućnom gljivom inficirane trijeske, već i živi komadi samih mycelijskih konopaca. Upotrebom tako inficiranoga nasipa rasprostranjuje se kućna gljiva velikom brzinom, jer nam žarišta infekcije leže tako rekuć u svakom spratu kuće. Isto vrijedi i kod uporabe koksa i pepela od kamenog ugljena (Schlacke). Obe gore navedene tvari bile bi inače idealno sredstvo za ispunenje medjuprostora izmedju stropova, i to već poradi svoje lakoće i poradi toga, što su dobri izolatori protiv zime, kad ne bi postojala opasnost infekcije po kućnoj gljivi. Te tvari ne bi smjeli nikada upotrebiti kao nasip ispod podova. U tom pogledu se često i prečesto kod novogradnja griješi. Akoprem jest jedna i druga tvar posve sterilna kada dolazi iz retorta odnosno parnih kotlova u spremište, |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 28 <-- 28 --> PDF |
to one zato ipak dolaze kod plinara i ostalih tvornica u dodir sa kamenim ugljenom, u kojem se nalaze često myceliji kućne gljive, koja potiče sa potpora ugljevnika, na kojima se gotovo uvijek kućna gljiva nalazi. Često puta znade u plinarama i inim tvornicama i tlo biti inficirano kućnom gljivom. Ta infekcija dolazi od friškog ugljena, u kojem se nalaze myceliji kućne gljive. Dolazi li na takova mjesta sterilni materijal, kao što su to koks i pepeo od kamenog ugljena, dospiju u njega myceliji kućne gljive, te na taj način postaju prenosiocem infekcije. , Nadalje se infekcija kuća kod novogradnja dogadja kod uporabe starog već rabljenog u postojećim kućama drvenog materijala. Kod toga dolazi najviše u obzir gornja a jošte više donja oplata stropa. Za donju oplatu stropa rabi se obično stari upoirebljeni već materijal s razloga, jer te daske ne trebaju ništa da nose, a niti smetaju oku, što su stare, jer se ne vide, pošte se na njih polaže štukaturska žbuka. Motiv tog izvadjanja leži u štednji poduzetnika, koji se na taj način hoće da riješe starog materijala, kojeg ne može za ništa drugo više upotrebiti, dočim kod obračuna zaračunava, kao da je oplata učinjena iz posve novih dasaka. Taj način infekcije nastupa dosta često i znade godišnje prouzročiti štete u vrijednosti od milijuna. Prema tome možemo si usvojiti kao pravilo, obzirom na postojeću pogibao infekcije kućnom gljivom, da uvijek rabimo za oplatu stropova posve novi i zdravi materijal. Konačno dolazi kod novogradnja kuća u obzir i infekcija gradjevnoga drva u tesarskim spremištima ili pako pilanama. U pilanama i tesarskim spremištima širi se infekcija na taj način, što budu drva, potičuća iz starih, okuženih kuća, na gore navedenim mjestima obdjelana i raspiljena, te tako dolaze myceliji kućne gljive pilovinom i trijeskama na tlo spremišta. Pošto kod tesarskih radnja dolazi u dodir sa tlom i ostalo zdravo drvo, okužuje se i ono kućnom gljivom. Nadalje se na skladištima drva nikada ne bi smjelo staro jur rabljeno drvo slagati i smještati kraj novoga, s razloga, da se spriječi možebitna infekcija kućnom gljivom. Prema tome bilo bi najbolje, da se sva- tesarska spremišta odnosno skladišta drva podvrgnu oblasnom nadzoru, |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 29 <-- 29 --> PDF |
u pogledu infekcije kućnom gljivom. U slučaju, da bi pregledba tih mjesta bila od pozitivnog rezultata, imala bi se ista odmah oblasno zatvoriti ili barem podvrći temeljito i savjesno provedenoj desinfekciji. Kod starih jur postojećih kuća, koje su kroz decenije i decenije bile od kućne gljive poštedjene, dogadja se infekcija na taj način, što budu u stanbenim i inim prostorijama razni objekti, koji nose u sebi klicu bolesti, ili pako se iste okužuju prigodom izvedenja adaptacija iinih popravaka. Dosada posve zdrave kuće mogu se vrio lako okužiti ogrijevnim drvom. Kroz ogrijevno drvo može mycelij kućne gljive doći u kuću na dva načina i to : 1. Upotrebom izbačenih inficiranih podova ili pako inih drvenih naprava kao ogrijevno drvo. 2. Od samo po sebi zdravog ogrijevnog drva, koje je stanovito vrijeme ležalo na spremištu, koje bijaše okuženo kućnom gljivom. Nadalje se mogu jur postojeće kuće okužiti pohranjenjem raznih inficiranih predmeta u podrumu, stanbenim i tavanskim prostorijama. Ti predmeti mogu sastojaji iz kista, kištica, sudova i bačava (osobito onih iz mekog drva, koje se rabe u praonama), ormara i polica. U jednom dućanu imao sam prilike viditi, kako se je kućna gljiva razvijala iz dućanske police, odakle je napala slijepi pod ispod, parketa, koji je posvema uništila. Iz tako inficiranih dućanskih polica može se vrlo lasno^ uvući u kuću gljiva na raznim kupljenim predmetima. Cesto se puta postojeća zgrada inficira kamenim ugljenom. U kameni ugljen dospiju živi myceliji kućne gljive, kako je to već spomenuto sa podpora u upljenokopima, na kojima se nalazi gotovo uvijek kućna gljiva. To vrijedi osobito za podpore u ugljevnicima, koji su iz mekog drva; medjutim nalazi se kućna gljiva i na tvrdom drvu, nu ne tako često. Ako se i ne bi kućna gljiva nalazila na potporama naših ugljevnika, koje su često puta izradjene iz hrastovine, to se ona zato ipak nalazi u ugljevniku, i to na daščicama iz mekog drva (Schwartl), koje se meću iza potpora a u svrhu, da se zapriječi rušenje zemlje u rovovima. Infekcija kamenog ugljena kućnom gljivom ne mora uvijek poticati sa potpora ugljevnika, već se isti može inficirati i kod trgovca, ako je pohranjen u okuženom skladištu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Nu obično potiče infekcija ugljena kućnom gljivom iz ugljevnika. Prema tome moramo biti kod spremanja ugljena na oprezu, pa treba da dobro pripazimo na tu okolnost, da nam novo nabavljeni ugljen ne dolazi u neposredni doticaj sa konstruktivnim i inim drvenim napravama kuća. Konačno se postojeće kuće mogu okužiti prigodom izvedenja raznih popravaka. Kod toga može infekcija ležati u drvu, koje se kod popravaka pridodaje ili pako u orudju, koje se pri tom rabi. Više puta se u praktičnom životu dogadja, da se stare kuće preinačuju ili se pako izvadjaju popravci kod tesarskih i stolarskih radnja, te da kod toga nastupi potreba, da se staro drvo zamijeni novim ili da se na staro drvo prigradi jošte koja nova naprava iz novo upotrebljenog drva. Baš u tom novo upotrebljenom drvu znade više puta ležati žarište infekcije. Taj se slučaj u praksi vrlo često dogadja, a obično proizlazi ta vrst infekcije iz podova i dovratnika. Napokon dogadja se više puta, da infekcija bude prenesena tesarskim ili pako stolarskim orudjem. Taj slučaj nastupa obično onda, kada se rabi orudje, koje je bilo upotrebljeno kod izolatornih radnja protiv kućne glive. Orudje, koje smo rabili kod trganja raznih drvenih naprava okuženih kućnom gljivom imade sigurno na svojoj površini tankih niti mycelija, koji živu u drvu. Upotrebom tog inficiranog orudja prelazi infekcija rabeći to orudje i dalje u zdravo dosada drvo, te ga okužuje. Orudje, upotrebljeno prigodom izolatornih radnja protiv kućne gljive imalo bi se nakon dovršenja istih bezuvjetno podvrgnuti desinfekciji sa toplinom. Samo se po sebi razumjeva, da se orudje baš ne mora samo inficirati kod izolatornih radnja protiv kućne gljive, već se ono može inficirati uvijek onda, kada se njime izradjuje kućnom gljivom napadnuto drvo. Dakle u svakom slučaju sa našim i bez našeg znanja, da li je drvo bilo inficirano ili nije, bilo bi uvijek uputno, kada se izradjuje staro sumnjivo izgledajuće drvo, da se majstorski alat pri tom podvrgne desinfekciji. Jošte opstoji jedan način infekcije, koji nastupa u tom slučaju, da iz okužene kuće gljiva preraste u formi |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 31 <-- 31 --> PDF |
mycelijskih konopaca vatrobrane zidove, te se razvija i ras prostranjuje u susjednoj, dosada jošte posve zdravoj kući. Potonji slučaj infekcije nastupa rijedje. Da se kućna gljiva po napadnutim po njoj predmetima u razmjerno kratkom vremenu širi i rasprostranjuje, imade svoj uzrok u brzom prirašćivanju njezinog mycelija. U pogledu rašćenja končastih mycelija kućne gljive stoje nam na raspolaganju posve sigurne veličine, dočim za usta novljenje brzine rašćenja mycelijskih konopaca manjkaju nam u opće jošte podaci. Prema Falcku prirašćuje končasti mycelij kućne gljive popriječno kod temperature od 220 C za 6 mm. dnevno. Do istog rezultata je topogledno došao i dr. Mez promatranjem čistih kultura mycelija kod obične temperature, koje vladaju u stambenim prostorijama. U sljedstvu toga se tvrdnja Falcka, da končasti mycelij prirašćuje popriječno kod temperature od 22" C za 6 mm dnevno imade smatrati kao potpuno znanstveno dokazanom. Siri li se infekcija rnycelijem u obliku kruga, možemo od prilike lasno proračunati vrijeme, kako dugo jest drvo okuženo kućnom gljivom. Uzmimo primjerice da promjer kružnog rasprostranjenja mycelija kućne gljive iznosi 168 metara, to mora kućna gljiva kod te infekcije biti najmanje stara /1680 mm . 6 = 140^ 140 dana Kod mjerenja promjera, odnosno duljine rasprostranjenja infekcije mjeri se uvijek i to : 1. Kod kružne infekcije, linearna udaljenost od žarišta pa do periferije kruga ili pako, ako je infekcija više eliptičnog oblika najmanji i najveći promjer, od kojih se veličina uzimlje aritmetička sredina. Aritmetičku sredinu ^promjera treba jošte podijeliti sa brojem 2, da se dobije polumjer, jer se kružna infekcija ne širi linearno jednim smjerom, već od središta prema periferiji, dakle u dva smjera. U sljedstvu toga jest u gornjem primjeru promjer od 1.68 metara ili 1680 mm razdijeljen sa brojem dva. 2. Kod linearnog rasprostranjenja infekcije, koji slučaj nastupa obično kod greda i stupova, izmjeri se jednostavno |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 32 <-- 32 --> PDF |
duljina od žarišta pa do konca rasprostranjena infekcije kućnom gljivom. Nalazi li se primjerice na kojoj gredi mycelij kućne gljive sa linearnom udaljenošću od 2-40 metara od žarišta pa do kraja infekcije, to se gljiva na toj gredi nalazi najmanje (2400 mm : 6 mm = 400) četiri stotine dana ili pako 1 godinu i 40 dana. Pošto gljiva prirašćuje prosječno 6 mm dnevno samo kod povoljnih uvjeta i temperature od 22´ C, to bi se ta veličina u praksi morala od slučaja do slučaja za nešto reducirati i to prema tome, da li se može predmnjevati, da se je mycelij kućne gljive razvijao kod povoljnih prilika ili pako nepovoljnih uvjetima života. Kod mjerenja maksimalnih duljina infekcije moramo biti osobito na oprezu, da ustanovimo pravo žarište infekcije. Prema tome moramo dobro razlikovati, da li postoji jedno ili pako više žarišta infekcije. Konačno je brzina širenja infekcije ovisna i od množine, odnosno broja žarišta infekcije, kao što i o mjestima, na kojima se ona nalaze. Pod žarištem se razumijeva sredina, bolje rekuć početna točka infekcije. Tako će primjerice kućna gljiva mnogo brže uništiti drvene naprave neke kuće, ako se infekcija gljivom nalazi u nasipu sviju stropova kuće, nego li u slučaju, kada se infekcija nalazi samo u podovima prizemlja. U prvom slučaju će gljiva tako rekuć munjevitom brzinom uništiti sve drvene naprave i konstrukcije rečene kuće. Činjenica, da nam jest približno poznata brzina raštenja mycelija kućne gljive, od velike nam znade biti važnosti prigodom parnica nastalih povodom okuženja i stime prouzročenih šteta po kućnoj gljivi. Kod tih parnica se ponajviše radi o tom, da se uzmogne ustanoviti starost infekcije. Te se parnice razvijaju obično prigodom kupa i prodaja kuća. Svakako bi bilo uputno, da se prigodom prodaja kuća umetne u kupoprodajni ugovor stavka, da isti vrijedi za prodavaoca od dana potpisa, a za kupca nakon izminuća godine dana ili izvjesnog vremena, ali samo u onom slučaju, ako kuća kroz to vrijeme ostane poštedjena od kućne gljive. U protivnom slučaju imao bi se kupoprodajni ugovor |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 33 <-- 33 --> PDF |
smatrati ništetnim ili bi pako prodavaoc imao o svom trošku dati izvesti izolatorne radnje protiv kućne gljive. Poznata je činjenica, da se prodaje kuća obavljaju u razmjerno kratkom vremenu, te da pogodba glede kupovne cijene imade biti više puta dovršena u roku od par dana, a više puta i nekoliko sati. Ovaj potonji slučaj nastupa obično onda, kada kućevlasnik znade, da mu je kuća okužena kućnom gljivom, te ju nudi na prodaju uz cijenu, koja jest nešto niža od kupovne cijene kuća dotičnog mjesta, samo da se je pošto poto riješi. Isto će svaki kućevlasnik učiniti i to čim prije, dok mu gljiva ne prouzroči jošte većih šteta i time prodajnu vrijednost kuće smanji. Samo se po sebi razumije, kada je kućna gljiva drvene naprave kuće već u dostatnoj mjeri oštetila, da se prisutnost iste ne dade više zatajiti. Na početku infekcije, gdje se prisutnost kućne gljive tek po plodištima ili pako zračnim mycelijern naslućivati može, pružena je svakom kućevlasniku mogućnost, da te možebitne znakove infekcije ukloni i to jednostavnim odstranjenjem plodišta ili pako zračnih mvcelija gljive. Sigurnosti radi bio bi posve opravdani zahtjev, kada bi se prodavaoc kupoprodajnim ugovorom obvezao, da isti stupa u krijepost nakon izminuća stanovitog vremena, uz uvjet, da kroz to vrijeme ostaje kuća prosta od infekcije kućnom gljivom. Iz svega toga proizlazi, da bi bilo bezuvjetno potrebno, kad bi se kod svake kupo-prodaje kuća dale iste pregledati u pogledu prisutnosti kućne gljive. Samo se po sebi razumije, da se to pregledanje imade povjeriti stručnjaku sa znanstvenom spremom i kvalifikacijom, a ne kakovome god zidaru ili tesaru. VI. Izgled drva, napadnutog kućnom gljivom. Općenito je prošireno mišlenje, da mycelij kućne gljive ne može prouzročiti bogzna kakovih šteta, dok se jošte nalazi u nutrinji drva, već samo onda, kada se pojavlja na površini. To je mnijenje posve krivo. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 34 <-- 34 --> PDF |
130 Protiv tog nazora govori najbolje činjenica, što u jako rastvorenom drvu ne nalazimo u opće više nikakovih hypha. Kućnom gljivom inficirano drvo bude prije nego li izgubi svoju tehničku čvrstoću ponajprije nešto svjetlije boje. Nakon kratkog vremena poprimi drvo smedju boju, koja biva vremenom sve tamnija i tamnija. Na taj način rastvoreno drvo izgubilo je već posvema svoju tehničku nosivost odnosno čvrstoću, gubi na specifičkoj težini, na površini istog pojavljuju se pukotine (Risse) i ono bude posve prhko, tako, da se dade vrlo lako kidati rukom. Uslijed infekcije steže se drvo, te gubi na volumenu i osobito u suhom stanju, dočim se kod vlage to umanjenje ne opaža u tolikoj mjeri. To umanjenje drva imade svoj uzrok u tome, što je nastupio gubitak supstancije u istom i to uslijed rastvaranja celuloze po kućnoj gljivi. Kako je već spomenuto, kućna je gljiva celulozu u drvu upotrebila rastvorbom kao hranu. U sljedstvu toga gubi drvo i na svojoj težini. Pošto čitava masa drva gubi na volumenu, to se ono steže u smjeru širine, dubljine i debljine. Prema tome ono puca po duljini u smjeru uzdužne i širini u smjeru poprječne osi drva. Prema tome pojavljuju se i pukotine na površini drva u tom položaju, da stoje medjusobno okomito. Drugim riječima mogli bismo kazati, da uzdužne pukotine drva tvore sa popriječnima pravi kut. Uslijed toga, što se umanjenjem volumena drva umanjuje i debljina istog, poprima površina drva konveksni oblik u smjeru prema vani. To se osobito dobro vidi na nastavšim (pucanjem drva na površini) kvadratićima, koji su omedjašeni prije navedenim pukotinama. Sva gore navedena obilježja razorenog drva ne smiju se ni u kojem slučaju smatrati znakovima, da je drvo inficirano kućnom gljivom, jer se isti znakovi pojavljuju i kod drva, koje je u istoj mjeri rastvoreno i po kojoj drugoj gljivi. Kada budu parketni podovi napadnuti po kućnoj gljivi, razara ona ponajprije slijepi pod ispod parketa, koji se sastoji iz mekih dasaka (jer meko drvo radje napada i prije razara od tvrdog). Nakon toga prelazi tekar na frize. Nu |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 35 <-- 35 --> PDF |
prije nego li je obično gljiva počela razarati tvrdo drvo parketa, a više puta i prije nego li se na pukotinama i reš kaina pojavljuju plodišta ili pako zračni myceliji kućne gljive, možemo po vanjskim znakovima naslućivati prisutnost iste. Ti se znakovi očituju u tome, da inače ravni kao staklo parketi poprime neravnu površinu, rječju, primjećuje se, da se frizi nalaze u nekom gibanju. Taj se učinak može opažati i na predmetima, koji su po sobama porazmješteni, primje rice pečima i ormarima, koji budu uslijed toga naklonjeni prema raznim stranama sobe, te vise sad lijevo, sad desno ili pako vise u smjeru prema nutrinji sobe. Ta obilježja ne smiju se kao pravilo uzeti, jer sam ja često vidio istih znakova u pogledu nastavših neravnosti i slegnuća parketnih podovai kod posve zdravih kuća, a uzrok je tome bio posve drugačiji, Taj slučaj neravnosti podova može nastupiti i uslijed toga, što se nasip ispod podova znade slegnuti, a prema tome nastaje i slegnuce podova uslijed sagibanja drvenih blazinica (Polsterhôlzer), koje su obično 5/s cm najviše 7io cm jake, te nisu u stanju, da nose teret kod šupljine od 3—4 metara, kao nosne grede. Krivnja kod slegnuća nasipa leži u tome, što zemlja nije nasipana i nabijena u tankim slojevima, već je jednostavno nabacana izmedju zidova. Osobito lako može se to dogoditi i kod posve zdravih kuća, u kojima su prostorije obično dulje od 4 metara, tako da nastaje potreba, da se blazinice moraju produljivati i ´ sastavljati iz dvaju komada, jer kako je općenito poznato, dolazi gradjevno drvo, a prema tome i drvo blazinica u trgovini sa duljinom od 4 metra. Prama tome se kod tih prostorija i maleno slegnuce nasipa može opažati, jer spoj izmedju dviju blazinica nije nikada tako čvrst obzirom na opterećenje i relativnu čvrstoću, kao što drvo, odnosno nosioc u jednom komadu. Jošte nam je spomenuti, da kućnom gljivom napadnuto drvo apsorbira u pravilu mnogo više vode, nego li zdravo. Prema Hartigu upija kućnom gljivom zaraženo drvo po prilici dva puta više vode nego li zdravo-. Potonja okolnost dolazi kod drvenih stupaca i greda u toliko u obzir, što su te inficirane drvene grede i stupci u stanju tu vodu odvadjati dalje prema postranim ili više ležećim prostorijama kuća. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Često puta se u praksi dogadja, da bude stručnjak pozvan ili po sudu kao zaprisegnuti sudbeni vještak prigodom parnica ili pako po kojem privatniku, da dade svoje vještačko mnijenje u pogledu prosudjivanja šteta prouzročenih kućnom gljivom. Kod izdavanja tog vještačkog mnijenja moramo razlikovati u glavnom tri slučaja i to: 1. Da li potiču štete, nastale rastvaranjem drva, u istinu od kućne gljive. 2. Procjena šteta nastalih kućnom gljivom. 3. Ustanoviti, da li u kojoj dosada na oko zdravoj kući, postoji možebitna infekcija kućnom gljivom. 1. Da li potiču štete, prouzročene na drvu, zaista od kućne gljive, ustanovljujemo na dva načina i to: a) Praktičnom diagnozom. b) Znanstvenom diagnozem. a) Praktičnom diagnozom moći ćemo se poslužiti samo onda, kada je već kućna gljiva svoju rabotu gotovo do kraja učinila, gdje se naime od drvenih naprava više ništa spasiti ne dade. Postupak je kod toga točno opisan kod odlomka . točka I. Kod toga valja jošte spomenuti, da u koliko možebitne štete u cijelosti ne bi bile posve vidljive, to si topogledno pomažemo na taj način, da odkrivamo odnosno trgamo razne oplate, žbuke i ine naprave u kući, da možemo viditi, u koliko je rastvaranje kućne gljive sakriveno napredovalo. Ustanoviti veličinu infekcije od važnosti je s razloga, jer se samo kućna gljiva u tako velikom rasprostranjenju širi. Tako se često istraživanja radi moraju trgati i otvarati parkete, da se uzmogne ustanoviti stanje slijepog poda ispod njih, nadalje oplate dovratnika i doprozornika u svrhu, da vidi stanje dovratnika i doprozornika; konačno žbuka stropova, da se uzmogne ustanoviti stanje ´donje oplate stropa, odnosno stanje drva i rasprostranjenje infekcije. Sigurnosti radi potražiti ćemo i po koje plodište kućne gljive, i to na mjestima, gdje se ona najradje razvija. Kod toga dolaze u prvom redu u obzir podrumske prostorije. Kod pregledbe prizemlja moramo u svakom slučaju sigurnosti radi pregledati podrumske prostorije, jer se u njima |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 37 <-- 37 --> PDF |
1.. često znadu razvijati plodišta i to na stropovima u obliku niti ili pako poput konsola u uglovima zidova. U jednom podrumu imao sam prilike viditi neobično velika plodišta kožnate resistencije i to na stropovima (svodovima) istog. Ta su plodišta nastala po svoj prilici na taj način, da je kožnati zračni mycelij ispod podova prešao u stanje fruktifikacije. Nadalje valja pripaziti i na prisutnost mycelijskih konopaca, sad bilo u živom ili pako u mrtvom stanju, koji se vrlo često nalaze ispod podova. Osim toga moramo i stanovitu pažnju posvetiti isušenim ili pako u gnjiloći se nalazećim plodištima, te smedjim mrljama, koje ostavljaju na zidovima. Osobitu pažnju valja posvetiti plinskim urama, bolje rekuć ormarićima, u kojima su iste smještene. Na tim sam mjestima više puta našao kućnu gljivu. Riječju, kao nalazišta plodišta možemo smatrati sva ona mjesta, koja su pristupačna zraku i osušenju supstrata. Ako bi jošte i nadalje prigodom praktične diagnoze bili u sumnji, da su prouzročene štete zaista kućnom gljivom, moramo se u tom slučaju bezuvjetno poslužiti znanstenom diagnozom. b) Znanstvena diagnoza rabi se kod slabije po kućnoj gljivi napadnutog drva, gdje nismo sigurni, potiče li infekcija od kućne ili pako od koje druge u kući živuće gljive. Nadalje se ta diagnoza rabi i kod jako rastvorenog drva, kada se praktičnom diagnozom prisutnost kućne gljive sa sigurnošću ustanoviti ne dade. Kako je već spomenuto, možemo si kao pravilo usvojiti, da rabimo znanstvenu diagnozu na kućnu gljivu svuda tamo, gdje se infekcija istom bez najveće sigurnosti ustanoviti ne dade. Postupak je kod toga točno opisan kod odlomka II. točka 2. Kako je tamo spomenuto, kod znanstvene diagnoze od potrebe nam je preparat za promatranje t. j . zračni mycelij gljive, odnosno mycelyski konopci. Da jedno ili pako drugo obilježje pronadjemo, od potrebe je da pretražimo kuću. Kod toga pretraživanja kuće obratit ćemo se u prvom redu na ukućane, da li se na kojem mjestu opaža gljiva, |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 38 <-- 38 --> PDF |
koja razara drvo, odnosno, da li ima na kojem mjestu rastvorenog drva. Ako nas prati sreća, naći ćemo moguće na pokazanim sumnjivim mjestima zračnih mycelija kućne gljive, nužnih kod znanstvene diagnoze i mi možemo stoga sa pregledbom kuće završiti. U slučaju, da nam topogledno pregledba ispadne negativno, t. j . da na drvenim napravama ne nalazimo nikakovih zračnih mycelija, prinuždeni smo, da posvetimo samom rastvorenom drvu najveću pažnju. U tu svrhu treba da uzimljemo materijal izrezivanjem komada drva na mikroskopski vidljivoj granici rastvaranja. Taj materijal sastoji se iz drva, koje svoju tehničku čvrstoću jošte nije izgubilo. Posve razoreno drvo nema smisla uzimati, jer se u istom mycelij mikroskopski ne dade više ustanoviti. Najbolje jest upotrebiti, koje je na jednoj polovici napadnuto, dočim se na drugoj polovici infekcija jošte ne opaža. Takove uzorke ne bi smjeli na licu mjesta nikada sakupljat i nestručnjaci i to s razloga, jer od tih uzoraka ovisi u prvom redu pozitivan uspjeh diagnoze. Po nestručnjaku na licu mjesta sakupljeni materijal mogao bi imati za posljedicu posve pogriješno sastavljenu diagnozu, s razloga, jer-drvo uopće jošte nije bilo inficirano ili je pako drvo bilo već u tolikom stupnju rastvoreno, da se više zračni mvceliji kućne gljive nisu mogli ustanoviti. Medjutim može čitava kuća biti gljivom zaražena tako, da se to od oka već ustanoviti dade, nu stručnjaku, koji ispituje uzorke drva, nisu te okolnosti pobliže poznate, te uslijed toga možemo da dobimo posve lažnu diagnozu. Taj se slučaj može lako desiti prigodom dostavljanja uzoraka iz jednog mjesta u drugo na ispitanje u pogledu prisutnosti kućne gljive u zgradama. Iz tako sakupljenog materijala odnosno drvenih uzoraka prave se čiste kulture, kako je to točno opisano u odlomku II točka 2, koje se onda dalje mikroskopski istražuju. 2. Kod procjena šteta prouzročenih kućnom gljivom, dolazi stručnjak u položaj, da izvide obavlja u tri glavna smjera i to: 1. Procijeniti prouzročenu štetu do dana današnjega. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 39 <-- 39 --> PDF |
2. Procijeniti prouzročenu štetu do dana današnjegaocijeniti ujedno štetu, koja bi jošte daljnjim rastvaranjem drva nastati mogla. 3. Ustanoviti današnju štetu i trošak izolatornih radnja protiv kućne gljive. 1. Kod procjenjivanja šteta prouzročenih do dana procjene, dolazi stručnjak obično u položaj, da dade svoje mnijenje kao vještak obično prigodom parnica, gdje kućevlasnik podiže parnicu protiv graditelja ili pako gradnju nadzirajućeg organa ili pako podiže parnicu kupac protiv prodavaoca kuće, ako se je naknadno ustanovilo, da je kuća zaražena kućnom gljivom. Ako nije u tom smjeru sastavljen ugovor, t. j . ako nije u ugovoru sad bilo gradjevnom ili pako kupoprodajnom točno navedeno, da graditelj odnosno prodavaoc jamči za štete prouzročene po kućnoj gljivi, to će vlasnik gradnje odnosno kupac malo imati izgleda da parnicu dobije. Može se skoro posve sigurno kazati, da će topogledno izdana mnijenja vještaka ispasti gotovo uvijek u korist poduzetnika, jer je infekcija nastupila bez njegovog znanja i krivnje. Kod kupoprodaja izgleda ta stvar nešto drugačije. Prodavaoc kuće mogao je donekle znati, a i od stanara čuti, da se u kući nalazi kućna gljiva, te je u sljedstvu toga mogao i kuću nješto jeftinije prodati u svrhu da namami kupca. Mogao je takodjer u početku infekcije u ostalom plodišta i ostala obilježja zaraze jednostavno odstraniti dati, te na taj način kupca prevariti odnosno prikratiti. Dakako, ako je u kupoprodajnom ugovoru precizirano, da prodavaoc jamči za svaku štetu počinjenu kućnom gljivom, onda nema mjesta u tom predmetu nikakovoj parnici, već je prodavaoc-jednostavno dužan ispuniti obvezu ugovora, sad bilo to posvemašnjim razriješenjem kupoprodajnog ugovora ili pako naknadom šteta prouzročenih gljivom. Pošto se obično te klauzule obzirom na infekciju kućnom gljivom na ugovore ne meću, razvijaju se uslijed toga i parnice, prigodom kojih se imade procijeniti vrijednost, kućnom gljivom počinjenih šteta. Kod tih procjena moramo ponajprije kod pojedinih majstorskih radnja točno prema lokalnim cijenama procije |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 40 <-- 40 --> PDF |
136 niti radnje oko trganja i otstranjivanja starog materijala. U prvom redu bi kod toga u obzir došle težačke radnje i to već prema tome, kakove su štete prouzročene. Te radnje bi od prilike sastojale od otstranjenja starih nasipa, podova, drvenih stepenica, dovratnika sa vratima, doprozornika sa prozorima te inih drvenih konstrukcija i naprava. U drugom bi došle u obzir radnje oko nabave i izradbe novih predmeta, koje bismo morali otstraniti trganjem kako je to gore spomenuto. Te radnje zasjecaju obično u djelokrug težačkih, zidarskih, tesarskih, stolarskih i ličilarskih radnja. Razumije se, da i kod tih radnja moramo uzeti lokalne cijene dotičnog mjesta u obzir. Tako dobivene troškovne vrijednosti radnja oko trganja starih naprava pribroje se troškovnoj vrijednosti novonabavljenog materijala i radnja, oko novo postaviti se imajućih drvenih i inih naprava, te dobimo konačno kao sumu veličinu, koja predstavlja štetu prouzročenu kućnom gljivom do datuma procjene. 2. Kod procijenivanja današnjih, a i budućih šteta, koje bi gljiva mogla nakon, stanovitog vremena učiniti, dolazi stručnjak u položaj, da dade svoje mnijenje obično prigodom dobrovoljnih, vansudbenih nagoda. Taj slučaj može nastupiti, ako je primjerice prodavaoc ugovorom vezan, da jamči za sve štete, koje bi nakon kupa mogle nastati uslijed zaraze kućnom gljivom, te da je prodavaoc topogledno voljan kupca — radi umanjene vrijednosti kuće novčano otštetiti. Nastupi li kod tako sklopljenih kupoprodajnih ugovora u istinu zaraza kućegljivom, to ne preostaje ništa drugo nego li ustanoviti umanjenu uslijed toga vrijednost kuće. U sljedstvu toga je nužna procjena današnjih, a i možebitnih budućih prouzročenih šteta, jer je gljiva jošte uvijek živa, te može sve dalje i dalje u kući drvo rastvarati. Kod takovih procjena treba uzeti, da se sve drvene naprave koje su napadnute po kućnoj gljivi, a i one do kojih bi vjerojatno ona mogla doći, imadu izmijeniti novima. Ako je primjerice jedan dio podova okužen kućnom gljivom, to moramo bezuvjetno kod procjene u obzir uzeti, ne štetu, koju je gljiva dosada na tom mjestu učinila, već moramo kao troškovnu vrijednost uzeti nabavu i postavljanje |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 41 <-- 41 --> PDF |
137 posve novih podova. Taj postupak je posve opravdan, jer se točno ne može predmnjevati, dokle će se infekcija proširiti, a poznata je činjenica, da se uslijed širenja infekcije umanjuje i kupovna vrijednost kuće. Na isti način kao gore valja postupati i kod procjene drugih drvenih naprava, okruženih po kućnoj gljivi. Sam tehnički dio procjene obavlja se na isti način kako je to opisano kod točke 1. 3. Procjene, kod kojih se stavlja zahtjev, da se ustanovi današnja šteta, a i izvedenje izolatornih radnja protiv kućne gljive dolazi u obzir, kod kupnja i prodaja kuća obično onda, kada se više zaraza istih ne dade ´ničim prikriti, kada je već kućna gljiva obično svoje djelo do kraja izvela ili barem drvene naprave dosta oštetila. To jest u , životu obično tako, jer su kućevlasnici u tom pogledu vrlo indolentni i ne misle gotovo nikad na to, da u početku zaraze kućnu gijivu otstrane, što je svakako spojeno daleko manjim troškom, nego li tada, kada su gotovo već sve drvene naprave napadnute. Razlog te nemarnosti leži u štednji, jer svaka i najmanja izolacija stoji novaca, a većina kućevlasnika vrlo nerado invesfira na nužne popravke i uredjaje u postojećim zgradama. Većina kućevlasnika je na početku infekcije tog mnijenja, da će zaraza tekom vremena sama od sebe utrnuti, te da se dalje više u opće ne će širiti. Dakako da kasnije poradi svoga lahkovjerja treba da plate skupu školarinu. Predjimo sada na samu stvar. Želi li kupac kupiti ovakovu zaraženu kuću, to će se on svakako morati obratiti na stručnjaka, da od prilike sazna kolika je u kući prouzročena šteta i koliki bi bio trošak izvedenja izolatornih radnja protiv kućne gljive, s´ razloga, da si uzmogne stvoriti sadanju kupovnu vrijednost kuće, te prema tome stupiti sa prodavaocem u pogodbu. To će učiniti svaki solidni i razboriti kupac, koji ne će da kupi, kako se ono kaže, mačka u vreći. Isti slučaj može nastupiti i onda, kada bude koja stranka osudjena po sudu, da imade kuću staviti u svoje prijašnje stanje t. j . stanje prije infekcije. Kod tih procijena imade se ocijeniti trošak i trganje starih naprava, nabava i uredjenje novih drvenih i inih na |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 42 <-- 42 --> PDF |
prava, koje su kod toga štetovaie, te konačno trošak izolatornih radnja. Suma svih triju veličina predstavlja nam vrijednost svih radnja i nabava nužnih, da se inficirana zgrada stavi u prvobitno zdravo stanje. Sam tehnički dio procjene obavlja se na isti način kako je to potanje opisano kod točke 1. 3. Ustanoviti, da li u kojoj dosada na oko posve zdravoj kući, postoji možebitna jnfekcija, nije tako laka stvar. Potonju je zadaću ^nogo teže riješiti od prijašnjih, s razloga, što mycelij gljive raste sakriven sad bilo u drvu samom ili pako ispod njega, te je stoga ljudskom oku nevidljiv. Uslijed toga treba uvijek kod negativno ispale pregledbe kuća naglasiti, da nije ništa pozitivnoga topogledno pronađi eno, nu da nije posve isključena mogućnost, da je kućna gljiva u kući. Medjutim kod savjesno obavljene pregledbe može se usprkos toga ipak sa velikom sigurnošću ustvrditi, da je zgrada od kućne gljive posve prosta. Taj slučaj pregledbe dolazi u praksi obično onda, kada koja stranka želi kupiti kuću, pa se hoće uvjeriti da li se ona nalazi u zdravom stanju, da li nije moguće zaražena kućnom gljivom, te se uslijed toga obraća na stručnjaka, da ju u tu svrhu pregleda. Kod te pregledbe morati ćemo se u prvom redu informirati, kada su se obavljali popravci na drvenim napravama kuće. Nadalje, da li su ti popravci bili´ večeg stila i da li su se višeputa ponavljali. Popravci večeg opsega, koji se uz to opetuju bivaju u predmetu infekcije zgrade kućnom gljivom vrlo sumnjivi. Osobitu pažnju treba kod toga posvetiti mjestima, na kojima bijahu izvedeni. Kod te pregledbe treba osobito pripaziti na otvore raznih ventilacija u visini podova, jer ti otvori jasno govore, da su neke izolatorne radnje bile od nužde. Zatim treba dobro pripaziti na daske kod podova, da li nije kod njih nastupila moguće kakova izmjena. Popravci podova znadu se više puta očitovati u nejednakoj duljini dasaka. Kod naličenih drvenih predmeta treba osobito pripaziti, da li se pojavljuju na naličju mjehurići, jer po mjehurićima ^ |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 43 <-- 43 --> PDF |
y većeg objama može se zaključivati, da je drvo bilo u mokrom stanju naiičeno. Kod te pregledbe moramo nadalje pretražiti prostorije u kojima se vrlo rado razvijaju plodišta kućne gljive. U tom pogledu dolaze u prvom redu u obzir podrumske prostorije. U tu svrhu moramo dobro pregledati stropove i zidove podrumskih prostorija, ne bi li moguće naišli na plodišta kućne gljive svejedno bila ona sad u živom ili pako mrtvom stanju. Na drvo ugradjeno ili pako ležeće u podrumu treba osobito da svratimo svoju pažnju, ne pokazuje li ono na sebi neku vrst bijelom pamuku slične plijesni. Ta tvorba nikakovog dodira podnašajućeg, posve bijelog, rijedje u crveno ili. žuto prelazećeg pamuka ili pahuljica uvijek je sumnjiva, jer to može biti vrlo lasno zračni mycelij kućne gljive. Od takovog drva moramo bezuvjetno uzeti uzorke u svrhu mikroskopskog istraživanja kod sastavljanja znanstvene diagnoze. Prema tome moramo svima pljesni sličnim tvorbama posvetiti dovoljnu pažnju. Dokle u podrumima i sličnim prostorijama možemo računati, da ćemo možebitna plodišta kućne gljive naći, to je u stropovima zgrada taj nalaz posve isključen. Jedino kod vrlo intenzivnog raštenja gljive razvijaju se na tim mjestima plodišta na zraku. U tom slučaju prinuždeni smo, da potražujemo mycelije gljive i to na mjestima, koja budu po njima najradje napadnuta. Kod toga dolaze u obzir u prvom redu trošna mjesta podova, a pogotovo, ako se ta mjesta u uglovima ili pako kod zidova nalaze. Da kod pregledbe brže ta sumnjiva mjesta pronaći uzmognemo, obraćamo se u tom pogledu na ukućane, koji će nam ta mjesta posve sigurno pokazati znati. Ta trošna mjesta na podovima pojavljuju se vrlo često na mjestima, gdje se radi ili pako inače barata sa vodom. Kod toga dolaze u prvom redu u obzir zahodi, razni izljevi, kupaone, kuhinje, okolica vodovodne školjke u hodnicima i t. d. Na svim tim gore navedenim mjestima nalazimo trošno drvo, u kojem možemo naći mycelije gljiva. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 44 <-- 44 --> PDF |
U slučaju, da smo u sumnji, da li se tu radi o myceliju kućne gljive ili pako ine koje gljive, primorani smo izvaditi nekoliko dasaka, da se posvema od negativnosti nalaza možemo uvjeriti. Svuda tamo, gdje je spriječeno isparivanje vode na drvu, prijeti pogibao infekcije gljivom, sad bila ona kućna ili pako koja druga gljiva. Kod toga osobito štetno djeluje polaganje sagova od linoleuma a pogotovo na parketnim podovima. O tom sam se imao prilike dostatno uvjeriti, te mogu posve sigurno ustvrditi, da svuda tamo, gdje je bio položen linoléum kroz razdoblje od par mjeseci, pojavili su sve myceliji raznih gljiva u podobi plijesni. Taj slučaj sam opazio u mojem uredu5 nu nije se radilo o kućnoj gljivi. Ako za koju drvenu napravu sumnjamo, da je napadnuta po kućnoj gljivi, a na površini drva ne možemo pronaći nikakovih mycelija gljive, to si pomažemo na taj način, da rečeni drveni objekt navrtamo svrdlom, te po pilovini prosudjujemo zdravost drva. Tamna, siva ili pako žućkasta pilovina pobudjuje sumnju. Nadalje možemo čvrstoću drva prosuditi i po otporu, što ga stavlja drvo prigodom vrtanja, da li je ono trulo ili pako zdravo. Često puta kod tih pregledba opažamo, da razni predmeti, koji su po sobama porazmješteni, vise prema raznim stranama soba. Taj pojav imade svoj uzrok u tome, što je napadnut pod, blazinka poda, zatim slijepi pod parketa ili pako nosne grede kućnom gljivom. Nosne grede možemo u pogledu njihove čvrstoće na taj način ispitati, da izmedju režaka podova zabijemo dugačke čavle, koji dopiru sve do greda. Čvrstoću greda prosudjujemo kod toga po zvuku udaraca. Čavli, udareni u zdravo drvo, rasprostiru kod udaranja jaki i jasni zvuk, dočim čavli, udareni u bolesno drvo, odavaju mukli zvuk udaraca. Nadalje treba ubodom noža ispitati sve drvene predmete, koji se nalaze na sumnjivim mjestima. Na oko posve zdrave oplate dovratnika ili pako doprozornika mogu više puta vrlo lako, uz gotovo nikakov otpor drva probušiti nožem. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Gore navedeno vrijedi za sve drvene predmete, a osobito one manje debljine, te se upotreba noža kod pregledavanja u tom pravcu kuća osobito preporučuje. Jošte jednu činjenicu moramo ovdje istaknuti, a to je, da se podkornjaci kukci i njihove ličinke) nikada ne nalaze na drvu napadnutom po kućnoj gljivi. Prema tome na mjestima kuće, gdje nalazimo drvo oštećeno hodnicima podkornjaka, ne nalazimo obično nikada kućne gljive i obratno. Jošte jednom neka bude . ovdje spomenuto, da točno pretražimo kod pregledbe sva mjesta ležeća ispod linoleuma. Samo se po sebi razumije, da kod toga dolaze u obzir samo partije, gdje linoléum pokriva drvo. Kod vještačkih pregledanja kuća u pogledu prisutnosti kućne gljive imadu se prema gore opisanom dogadjati razna oštećenja drvenih naprava, primjerice otvaranje podova i oplata, pilenje, rezanje, bušenje drva itd. Nu tom oštećenju ne dade se u praksi na nikakov načiu izbjeći, želimo li pregledbu obaviti temeljito i savjesno. Razumije se, da se to pokusno trganje odnosno bušenje imade ograničiti po mogućnosti na što manju mjeru. Oštećivati u tu svrhu drvene naprave tako rekuć na pamet t. j . bez temeljitih razloga i na mjestima, koja ne´ dolaze u obzir nije opravdano, te u sljedstvu toga nije stručnjak na to niti ovlašten. VII. O mogućnosti suzbijanja i borbe protiv kućne gljive. U borbi protiv kućne gljive moramo imati pred očima uvijek tu okolnost, da je mnogo laglje i jeftinije prigodom novogradnja zgrada upotrebiti dobar materijal i na raspolaganje nam stojeća profilaktična sredstva protiv zaraze, nego li već napadnutu po kućnoj gljivi sanirati. Glavni uzrok širenju infekcije u novije doba leži prema dr. Mezu u brzini izvedbe te lošem vodjenju gradnja. Često puta se dogadja, da gradnje izvadjaju ljudi, koji nisu zato kvalificirani, koji nemaju ni pojma o gradjevnim pravilima, kao što niti o racionalnom izvedenju istih. Imade poduzetnika, koji su prije bili trgovci ili pako ini obrtnici, -pa su se spekulacije radi bacili na preuzimanje gradnja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 46 <-- 46 --> PDF |
K tome dolazi kod toga jošte i ta okolnost, što kućevlasnik traži od graditelja, da isti sastavi proračun troškova glede gradnja sa čim manjim troškom. Dakako da poduzetnik, odnosno graditelj prema svoti, koju mu od prilike vlasnik gradnje stavlja u izgled, sastavlja svoje nacrte i troškovnike, ali na taj način, da ne bude kod toga prikraćen. Nužna posljedica takovog postupka jest upotreba lošijeg i manje vrijednog gradjevnog materijala. Uslijed tako izvedenih gradnja imademo u napučenim mjestima mnogo kužnih ognjišta, odakle se zaraza može dalje širiti na jur postojeće već kuće, novogradnje, te skladišta drva i tesarska spremišta. Iz tih zaraženih kuća širi se infekcija po mojem mnijenju najlaglje time, što se otstranjivanju zaraženih drvenih predmeta prigodom izolatornih radnja protiv kućne gljive posvećuje premalena pažnja. Vrlo često puta se zaraženo drvo, potičuće iz okuženih kuća, koje je prigodom izolatornih radnja otstranjeno i izbačeno, upotrebljava kao ogrijevno drvo. Nadalje se često puta dogadja, da se na gornji način otstranjeno drvo upotrebljava iz jošte na oko zdravih partija prigodom raznih popravaka u posve od infekcije prostim kućama. Na svoje sam oči vidio, da su ukućani nakon izvedenja izolatornih radnja upotrebili izbačene parkete kao gorivo za kuću i kao takovo u istoj i spremili. Nema sumnje, da kod takovog postupka ne ćemo nikada tu zaraznu bolest kuća lokalizovati. Ovakav truli, po kućnoj gljivi napadnuti drveni materijal, koji jest prigodom popravaka izbačen, morao bi se odmah istovariti izvan grada i uz nadzor odmah na licu mjesta spaliti. Osim toga se infekcija vrlo lasno raznaša raznim majstorskim orudjem, upotrebljenim kod izolatornih radnja protiv kućne gljive. Takovo bi se orudje nakon upotrebe moralo ponajprije mehaničkim načinom posve očistiti, a zatim podvrgnuti desinfekciji sa toplinom. Prema tome bi bilo najbolje, da se orudje prokuha u kipućoj vodi. U slučaju pako, da bi se kuhanjem u vodi pojedino orudje moglo oštetiti, dovoljno je isto podvrgnuti djelovanju toplog zaka od 80—100° C temperature kroz vrijeme od 10 minuta. Ovaj potonji način jest po mojem mnijenju mnogo zgodniji i ja ga u svakom slučaju preporučujem. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ovo bi po mojem mnijenju bili glavni uzroci tako brzom širenju infekcije. Da se očuvamo od zaraze, moramo nastojati, da već prigodom gradnja upotrebimo sve mjere opreza, kako bi zgrada spram infekcije kućnom gljivom bila što otpornija. Te mjere opreza sastojale bi u tome, da kućnoj gljivi oduzmemo po mogućnosti sve životne uvjete, koje ona u zgradi u obilnoj mjeri nalazi tako, da ona ne može u opće vegetirati, ili barem ne u početku razvitka, kada si ona sama pšte ne može stvarati potrebitu vlagu za život iz suhog drva. Da te životne uvjete u praksi u istinu nastojimo gljivi oduzeti, nužna jest izvedba slijedećih profilaktičnih radnja i naprava: Leži li gradilište na močvarnom tlu, treba ga odvodniti, sad bilo otvorenim jarcima ili pako upotrebom drenaže već prema tome, kako to zahtijevaju mjesne okolnosti. Dolazi li vlaga iz zemlje, to se imade upotrebiti izolacija zidova u horizontalnom smjeru. Kod toga treba pripaziti osobito na to, kakov ćemo upotrijebiti materijal, jer onaj, koji se obično kod gradnja rabi nije osobite kakvoće i ne pruža osobito veliku sigurnost protiv .vlage. Posve sigurno dadu se vertikalni zidovi zaštititi protiv vlage, koja dolazi od podzemne vode, samo horizontalnim izolovanjem, provednim na cijelu širinu zida, da se uloži na 2 cm debljine asfaltni sloj, asfaltne ploče, staklene ili olovnate ploče, položene na dovoljno debeli sloj cementnog morta, ako se dovoljno prekrivaju. Ta izolatorna sredstva nisu baš jeftina, nu kod toga si moramo kao pravilo usvojiti, da se kod izolatornih raonja ne smije štediti u nikojem pogledu. Osobito lijepih rezultata postigao sam prigodom izoliranja vertikalnih zidova protiv vlage sa asfaltnim pločama sa uloškom od tankog olova. Te su ploče prije rata bile dosta jeftine, tako, da je kvadrati metar tih ploča došao ne više od 35—4´0 K, a odgovarale su potpuno svrsi. Upotrebu tih izolatornih ploča mogu svakome najtoplije preporučiti. Nadalje bi se prigodom gradnje trebalo kaniti jako poroznog materijala, sad sastojao on iz opeka ili pako kamena. Mjesto običnog morta preporuča se za zidje u temelju |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 48 <-- 48 --> PDF |
i podrumu upotreba žbuke u portlant cementu, ili se pako to zidje izvadja, ako okolnosti za to govore, posve od betona. Kod novogradnja imademo nadalje upotrebiti posve zdravo i suho drvo. Osim toga moramo nastorati, da nam konstruktivni djelovi kuća, kao što i ostale drvene naprave, ne dodju nikada u dodir sa mokrom žbukom. Stoga se preporučuje da se grede, koje su uzidane u zidju, oblože sa suhim materijalom, sad bilo to opekama, plociaama iz betona ili pako kamenim materijalom. Nadalje treba na to pripaziti, da se zidje kuće ne providi tako dugo žbukom, sad bilo to izvana ili pako iznutra zgrade, dok isto nije posvema suho. Nadalje ne preporučuje se izvedba nekojih drvenih naprava u kući, dok drvo nije posvema suho. Te drvene naprave sastojale bi u izvedbi i polaganju greda, stropova i podova. Za nasipe izmedju podova imade se upotrijebiti čisto suhi materijal, kako je to već spomenuto, a isto tako ispod podova. Osobito se preporuča kod novogradnja izvedba ventilacije, koju je dobro spojiti s dimnjacima. Konačno, neka bude spomenuto, da se drvo ne smije tako dugo naličiti uljenom bojom, doklem ono nije posve suho. U sljedstvu gornjih činjenica preporučuje se svakome vlasniku gradnje, kojem manjka u tom pogledu nužno tehničko znanje i iskustvo, da dade novogradnju po stručnjaku od zgode do zgode pretražiti. Preostaje nam jošte, da nešto kažemo o sredstvima, koja su kadra kućnu gljivu uništiti. Samo se po sebi razumije, da je lako kućnu gljivu u drvu uništiti raznim kemičkim preparatima u laboratorijumu, ako primjerice okuženo drvo uronimo u dotični tekući preparat, i ostavimo ga u njemu neko vrijeme ležati, tako da bude drvo tom tekućinom promoćeno. U istinu su nam ali ti razni kemički preparati, kod njihove uporabe u praksi od male koristi. Imade u tom pogledu raznih patenata, kojima se višeputa pravi skupa reklama, i u koju svrhu se osim toga prilažu razna „stručna mijenja" i priznanice te zahvalnice kućevlasnika, da je jednom ipak uspjelo, da se kućna gljiva od jedanput odstrani. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 49 <-- 49 --> PDF |
. Dapače to tamanjenje kućne gljive sa osobitim uspjehom, uobičajilo se je i kod nas u tolikoj mjeri, da se već time i neke babe bave, te nude svoja tajna i tobože sigurno prokušana sredstva uz nagradu kućevlasnicima na raspolaganje. Samo se po sebi razumije, da se kućevlasnik, kao što i bolesnik prihvaća i slamke, te u tom slučaju prima od svakoga savjeta, jer već vidi, da su sva ostala sredstva zatajila, a žao mu je investirati oveću svotu novaca za solidno izvedenu izolaciju zgrade protiv kućne gljive. * Kod jednih i drugih gore spomenutih slučajeva, biti će obično, da se nije niti radilo o kućnoj, već o kojoj drugoj u kući živućoj gljivi, ili je pako mycelij kućne gljive sam od sebe, ili uslijed sasma drugih uzroka i okolnosti uginuo, tako da se infekcija nije više mogla dalje širiti. . Ja osobno do tih sredstava ne držim ništa, jer ista imadu svoje djelovanje samo na površini drva, dočim u nutrinji svojoj ostaje drvo i nadalje inficirano. Upotreba bi kemičkih sredstava bila svakako okrunjena uspjehom, kada bi se njima drvo impregniralo u zrakopraznom prostoru odnosno pod tlakom. Tim načinom bi ti kemički preparati u tekućem stanju prešli u smjeru vlakanaca duž cijelo drvo, te bi mycelije kućne gljive sigurno uništili. Nu provedba te inpregnacije drva je kod postojećih zgrada posve nemoguća. Isto tako je to i kod novogradnja vrlo teško u praksi provesti, a nije niti uobičajeno. Samim bo mazanjem ili pako ličenjem inficiranih drvenih predmeta raznim kemičkim preparatima ne ćemo nikada utamaniti kućnu gljivu. Za potpuno uništenje bi po mome mijenju u prvom redu mogla doći u obzir temperatura od preko 40° C, kada bi se pružila tehnička mogućnost, da tu toplinu možemo dovesti i stanovito vrijeme od nekoliko sati podržavati u okuženim predmetima. Do dana današnjega jošte nije u tom predmetu pronadjen nikakov postupak, kojim bi toplinu mogli upotrebiti za potpuno uništenje kućne gljive u zgradama. Kako iz svega toga proizlazi, otstranjenje je kućne gljive vrlo mučna i nesigurna stvar. Osim toga se ona često puta znade ponavljati i nakon dosta savjesno obavljenih izolatornih radnja, jer se uz svu pažnju može dogoditi, da |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 50 <-- 50 --> PDF |
je jošte u kojem zabitnom mjestu ostao na životu mvceiij gljive, koji se kasnije uz povoljne životne uvjete dalje raz vija, prelazeći kod toga,na novo- izolatornim radnjama za mijenjeno drvo, te nakon izminuca stanovitog vremena, bude nam opet zgrada zaražena kućnom gljivom. Samo se po sebi razumije, da je kod toga trošak učinjen oko izvedenja izolatornih radnja bio posve uzaludan. U tom slučaju ne preostaje nam ino, negoli sa izolatornim radnjama i izmjenom drvenog materijala započeti posve iz početka, kao da se kućnu gljivu u opće nije niti pokušalo otstraniti. Često puta se u praksi dogadja, da se taj proces i po tri puta znade ponavljati. Ja bi tu kužnu bolest kuća mogao prispodobiti sa luesom, koji se znade često puta kod bolesnika ponavljati i nakon pruženih injekcija od sublimata ili dapače salvarsana. To imade svoj razlog po svoj prilici u tome, što potonja sredstva ne dopiru krvlju u sva mjesta životnih organa, primjerice jedan maleni ili vrlo malen dio jetara ili slezena, te u sljedstvu toga nisu na tim mjestima niti usmrćeni svi uzročnici bolesti, u narednom slučaju spirohete. Nakon izminuca stanovitog vremena, bolest se uslijed toga prenaša dalje u jur ozdravljele već organe, što imade za posljedicu ponovno patološko obolenje bolesnika. Uz prkos svega toga imade ipak autora, dapače novijeg datuma, koji tvrde, da je kućnu gljivu lako otstraniti iz zgrada. Da tome nije u istinu tako, može svaki graditelj ili ini stručnjak ili pako i sam kućevlasnik posvjedočiti, koji je iole imao posla sa odstranjenjem kućne gljive. Daljnjim nam kod te tvrdnje protudokazom služi uporaba gotovo u stotine brojećih raznih kemičkih preparata u obliku raznih otrova, kiselina, soli i t. d., koja se sva sredstva u istinu u praksi rabe. Prema tome se nehotice namiće pitanje, otkale nam ta velika množina tih preparata, ako li je u istinu kućnu gljivu tako lako utamaniti, i tko bi osim toga trošio uzalud novac i vrijeme za prokušavanje istih. Konačno moramo pomisliti na razvitak velike literature koja se tek bavi samo jednom gljivom i poradi koje imademo do dana današnjega napisano preko stotinu djela. Da bi otstranjenje te gljive iz kuća u istinu tako lako i bez pogibelji po ostalu okolinu kuća bilo, ne bi si u opče za jednu gljivu nitko razbijao glave. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Da otstranjenje kućne gljive znade biti višeputa spojeno sa vrlo neznatnim troškom, te da kod nepovoljnih´ prilika znade iziskivati od prilike isti trošak, kao što i novogradnja čitave kuće, dovoljno je poznato iz literature i statističkih podataka, tako, da je u tom pogledu bezpredmetan svaki prigovor. Kako je jur spomenuto, može se u praksi sa sigurnošću uzeti, da je otstranjenje kućne gljive pošlo za rukom, ako se u razdoblju od 6 godina ista ponovno ne ponavlja. Da se nakon gore navedenog roka može kuća proglasiti kao prosta od kućne gljive, nužna je pregledba kuće po stručnjaku. Dakle i u tom pogledu imade kućna gljiva donekle sličnosti sa luesom, jer se kod te bolesti nakon izminuća od 5—6 godina bez recidiva smatra, da je bolesnik uvjetno odnosno relativno ozdravio. Borbu protiv kućne gljive možemo započeti na dva načina i to u prvom redu, kako je to već spomenuto, upotrebom svih mogućih sredstava opreznosti prigodom gradnja, da se kućna gljiva u zgradu ne uvuče, tako da nam jest na taj način pružena neka sigurnost ili jamstvo, da bi nam kojim slučajem klica bolesti ipak u kuću došla, da ne padne na plodno tlo, t. j . da se nemože odmah razvijati, već da su joj ti životni uvjeti posve onemogućeni ili barem otešćani. U drugom redu dolazi u obzir borba protiv kućne gljive, koja se sastoji u tom, da se nastoji gljiva na zaraženim mjestima uništiti. Prvi način borbe dolazi u obzir kod novogradnja, a možemo ga okrstiti kao borba protiv kućne gljive upotrebom profilakse, dočim bismo drugi način mogli okrstiti uništenjem kućne gljive. Prvi način rabi se prigodom novogradnja, dočim se drugi način rabi kod postojećih već kuća. Kod izvedenja izolatornih radnja protiv kućne gljive rabi se obično u kombinaciji jedan i drugi način. (Svršit će se.) |