DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 10     <-- 10 -->        PDF

ima svoje razloge, što ga uvjetuju, ili bolje rekuć — pošto
se radi o jednoj vrsti koja izumire, koje nestaje — mora
da ih je imao.


Poznato nam je iz Wiesnerovih studija o užitku svijetla
(Wiesner, Der Lichtgenuss der Pflanzen. Leipzig 1907.), da
oblik stabla i osvjetljenje stoje u uskoj vezi, da je oblik
stabla funkcija uživanja svijetla u njegovoj cjelini,
odnosno u njegovoj prostornoj razdiobi. Piramidski
oblik specijalno predstavlja višestrano prilagodjivanje svijetlu :
s jedne strane obranu od najjačih izravnih zraka podnevnog
sunca, s druge strane intenzivno iskorišcivanje oslabljenog
sunčanog svijetla, naročito difuznog svijetla s strane.
Stoga Wiesner piramidska stabla nazivlje stablimasvljetla
sa strane, te razlikuje medju njima dva tipa. Kod suptropskog
oblika, čiji je najpoznatiji predstavnik čempres (Cupressus
sempervivens), prevladava pasivna strana prilagodjivanja —
obrana od prejakog zenitskog svijetla — dok se kod sjevernog
piramidskog stabla . kod piramidskog stabla velike
visine nad morem radi o aktivnoj strani prilagodjivanja


o intenzivnom iskoriščivanju zraka niskog sunca i difuznog
svjetla sa strane. Wiesner dokazuje da na dalekom sjeveru,
te u velikim visinama nad morem i v ste inače široke krošnje
mogu poprimiti piramidski oblik.
Omorika je dakle tipično stablo svijetla sa
strane. Nijedno drugo drvo srednjo-evropske šume ne pokazuje
tako jednostrano prilagodjivanje svijetlu, što je pod
našim današnjim klimatskim prilikama suvišno , pač e
škodljivo.


Tako ovaj oblik prilagodjivanja, koji stoji u protuslovju
s današnjim općenitim klimatskim prilikama, nije mogao nastati
pod njihovim uplivom, već njegov postanak moramo
premjestiti u prijašnja vremena, u suprotsku klimu tercijarnog
doba, kad je bilo korisno, da ga se zadobije.
Ovo objašnjenje proizlazi posve neprisiljeno, te je
Ujedno dokaz za tercijarno porijeklo omorike.


Wiesner kao i Beck von Mannagetta (Die Vegetationsverhâltnisse
der illyrischen Lander, Leipzig, 1901 ; strana 474)
nabacuju pitanje, a da ne odgovaraju na nj, zašto je drugo
bosansko šumsko drveće tako jako potisnulo omoriku. I na
to daje zadovoljavajući odgovor jednostrano prilagodjivanje