DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1921 str. 10 <-- 10 --> PDF |
ima svoje razloge, što ga uvjetuju, ili bolje rekuć — pošto se radi o jednoj vrsti koja izumire, koje nestaje — mora da ih je imao. Poznato nam je iz Wiesnerovih studija o užitku svijetla (Wiesner, Der Lichtgenuss der Pflanzen. Leipzig 1907.), da oblik stabla i osvjetljenje stoje u uskoj vezi, da je oblik stabla funkcija uživanja svijetla u njegovoj cjelini, odnosno u njegovoj prostornoj razdiobi. Piramidski oblik specijalno predstavlja višestrano prilagodjivanje svijetlu : s jedne strane obranu od najjačih izravnih zraka podnevnog sunca, s druge strane intenzivno iskorišcivanje oslabljenog sunčanog svijetla, naročito difuznog svijetla s strane. Stoga Wiesner piramidska stabla nazivlje stablimasvljetla sa strane, te razlikuje medju njima dva tipa. Kod suptropskog oblika, čiji je najpoznatiji predstavnik čempres (Cupressus sempervivens), prevladava pasivna strana prilagodjivanja — obrana od prejakog zenitskog svijetla — dok se kod sjevernog piramidskog stabla . kod piramidskog stabla velike visine nad morem radi o aktivnoj strani prilagodjivanja o intenzivnom iskoriščivanju zraka niskog sunca i difuznog svjetla sa strane. Wiesner dokazuje da na dalekom sjeveru, te u velikim visinama nad morem i v ste inače široke krošnje mogu poprimiti piramidski oblik. Omorika je dakle tipično stablo svijetla sa strane. Nijedno drugo drvo srednjo-evropske šume ne pokazuje tako jednostrano prilagodjivanje svijetlu, što je pod našim današnjim klimatskim prilikama suvišno , pač e škodljivo. Tako ovaj oblik prilagodjivanja, koji stoji u protuslovju s današnjim općenitim klimatskim prilikama, nije mogao nastati pod njihovim uplivom, već njegov postanak moramo premjestiti u prijašnja vremena, u suprotsku klimu tercijarnog doba, kad je bilo korisno, da ga se zadobije. Ovo objašnjenje proizlazi posve neprisiljeno, te je Ujedno dokaz za tercijarno porijeklo omorike. Wiesner kao i Beck von Mannagetta (Die Vegetationsverhâltnisse der illyrischen Lander, Leipzig, 1901 ; strana 474) nabacuju pitanje, a da ne odgovaraju na nj, zašto je drugo bosansko šumsko drveće tako jako potisnulo omoriku. I na to daje zadovoljavajući odgovor jednostrano prilagodjivanje |