DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 30     <-- 30 -->        PDF

80


Prvi oblik dolazi obično u vlažnim i od propuha dobro
zaštićenim podrumima, gdje se na popriječnim prosjecima
drva, osobito karakteristično razvija.


Drugi oblik pojavlja se obično kod manjeg stupnja
vlage u supstratu samom i zraku. Taj slučaj nastupa u kućama
kod uzidanih greda i nutarnjih strana podova. Često
puta rasprostranuje se ta modifikacija zračnog mycelija po
nekoliko metara u duljinu i širinu, te znade više puta polučiti
debljinu od kojih 4 centimetara. Osobito potpuno i savršeno
razvija se ta vrst mycelija po ravnim i glatkim
plohama drva, te je uslijed svog brzog i nesmetanog raštenja
od velike važnosti kod prosudjivanja šteta prouzročenih
kućnom gljivom.


Medju zračne mycelije ubrajamo i one, koji se rasprostranjuju
u raznim reškama i inim medjuprostorima drva ili
pako zidja.


Treći oblik, to jest mycelijski konopci nastaju na taj
način, da se razgranjena ležišta mycelija privuku skupa i
tvore konopce.


Ti konopci pojavljuju se kod svakog na drvu živućeg
a osobito u blizini zidja ili pako nasipa ispod podova se
nalazećeg mycelija. Mycelijski konopci mogu se smatrati
organima, koji služe kućnoj gljivi da nepodesne za hranidbu
supstrate preraste s razloga, da se na taj način može dokopati
zdravog, jošte neokuženog drva, u kojem se onda
na novo udomi. Osim toga je tvorba istih ovisna o stupnju
vlage, koja se u supstratu nalazi. Relativno malenim osušenjem
supstrata tvore se tekar ti konopci.


Prema tome nalazimo te konopce izmedju stropova, u
nasipima kuća, a osobito na zidovima i u pukotinama zidja.
Poradi toga, što se ti konopci pojavljuju često na zidju,
nazivlje se u običnom životu zidnom gljivom, što naravski
ne stoji, jer oni proizlaze iz mycelija, koji živu u drvu.
z Mycelijski konopci pokazuju popriječni prosjek zaokrir


enog oblika, kako nam to pokazuje slika broj 2. U živom
. u stanju posve bijeli, dočim kada obamru, poprime sivu
"i pako crnkastu boju. Debljina im varira izmedju debline


^.... i prosjeka od 5 mm. prhmjera, a duljina im kadkada
znade iznositi 3—4 metra. Konopci, koji nose plodišta, znadu
narasti do 10 mm. debljine u prosjeku.