DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 30 <-- 30 --> PDF |
80 Prvi oblik dolazi obično u vlažnim i od propuha dobro zaštićenim podrumima, gdje se na popriječnim prosjecima drva, osobito karakteristično razvija. Drugi oblik pojavlja se obično kod manjeg stupnja vlage u supstratu samom i zraku. Taj slučaj nastupa u kućama kod uzidanih greda i nutarnjih strana podova. Često puta rasprostranuje se ta modifikacija zračnog mycelija po nekoliko metara u duljinu i širinu, te znade više puta polučiti debljinu od kojih 4 centimetara. Osobito potpuno i savršeno razvija se ta vrst mycelija po ravnim i glatkim plohama drva, te je uslijed svog brzog i nesmetanog raštenja od velike važnosti kod prosudjivanja šteta prouzročenih kućnom gljivom. Medju zračne mycelije ubrajamo i one, koji se rasprostranjuju u raznim reškama i inim medjuprostorima drva ili pako zidja. Treći oblik, to jest mycelijski konopci nastaju na taj način, da se razgranjena ležišta mycelija privuku skupa i tvore konopce. Ti konopci pojavljuju se kod svakog na drvu živućeg a osobito u blizini zidja ili pako nasipa ispod podova se nalazećeg mycelija. Mycelijski konopci mogu se smatrati organima, koji služe kućnoj gljivi da nepodesne za hranidbu supstrate preraste s razloga, da se na taj način može dokopati zdravog, jošte neokuženog drva, u kojem se onda na novo udomi. Osim toga je tvorba istih ovisna o stupnju vlage, koja se u supstratu nalazi. Relativno malenim osušenjem supstrata tvore se tekar ti konopci. Prema tome nalazimo te konopce izmedju stropova, u nasipima kuća, a osobito na zidovima i u pukotinama zidja. Poradi toga, što se ti konopci pojavljuju često na zidju, nazivlje se u običnom životu zidnom gljivom, što naravski ne stoji, jer oni proizlaze iz mycelija, koji živu u drvu. z Mycelijski konopci pokazuju popriječni prosjek zaokrir enog oblika, kako nam to pokazuje slika broj 2. U živom . u stanju posve bijeli, dočim kada obamru, poprime sivu "i pako crnkastu boju. Debljina im varira izmedju debline ^.... i prosjeka od 5 mm. prhmjera, a duljina im kadkada znade iznositi 3—4 metra. Konopci, koji nose plodišta, znadu narasti do 10 mm. debljine u prosjeku. |