DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 5 <-- 5 --> PDF |
treba vješto oko, da se uzmogne ustanoviti šteta usljed paše. Zaoto, jer je teško i skoro da reknem ne moguće ustanoviti štetu nakon paše blaga u ovih mladih šuma držim, da zakonodavac nije kod tog § niti- mislio na štetu učinjenu pašom blaga. Kad razvijenijeg stabla dobivamo daljnu podlogu za ustanovljenje odštetnog iznosa: deblo stabla. Kresanje će uslijediti ne nad zemljom, nego tik debla, a šteta će biti ne samo u onim otkresanim grančicama, već i na samom deblu. Daljnim razvojem stabla, ojačat će granje, koje se drži debla ili će čak ojačati i granje na granama, koje se drže debla. Tu će biti okresanjem ozleđeno i to granje, zato će i ono služiti kao podloga kod obredjivanja odštetnog iznosa. Odbacimo, strogo uzevši, sve ono drvo, koje je kresanjem tankih grančica posječeno, i složimo to u jednu hrpu, a u drugoj ostavimo ono, što zove Gayer nuzužitkom, t. j . od granja okresanu stelju, te odračunajmo odštetni iznos za ovu stelju od granja (§ 12. š. z.). Pitam, da li ćemo ovdje upotrebiti ukradeno ili oštećeno drvlje? Vidimo, da se prema § 5. ustanovljuje šteta po površini, na kojoj su stabla porasla i sa koje je stelja od granja skupljena, a povodom § 4. prepiremo se glede načina izračunavanja odštetnog iznosa: najme, da li se šteta ima ustanoviti po oštećenom drvlju, ili po ukradjenom. Mišljenja sam, da je zakonodavac u § 4. bezuvjetno imao na umu kresanje (12. š. z.), te htio, da se šteta izračuna po oštećenom drvlju, to jest stablu ili opet po granju, sa kojeg je skresano granje, grančice i vrhovi, da se tako dođe do stelje od granja. G. prof. dr. A. Levaković drži, da zakonodavac uzima kresanje sitnog drvnog sortimenta kao posebni slučaj, i tu svoju tvrdnju potkrepljuje ustanovom § 4. koji glasi: „Metlovina, šibe, gužve, palice, otanki obručevi i t. d. imadu se, ako budu uzeti od ležečega drvlja, i ako za njih nema osobitih cijena, računati kao šibarje, a ako su uzeti od stojećih stabala i prutova, kao odsječeni ogranci i grane, a ako se upotrijebe za to stablići, računaju se kao mladi rasadi od drvlja". Tu ja ne vidim posebni slučaj, nego to: 1. da se § 5. pril. D. š. z. imade upotrebiti dotle, dok mladik ne odraste u šumu, koja sastoji od stablića i 2. kad mladik odraste do stabalca, nema se više šteta nanesena kresanjem računati po površini, već po deblu stabla. |