DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 42 <-- 42 --> PDF |
smreku ali i jelu, bor a pravi, kratke osovne hodnike. Na smreki je vrlo običan, roji se rano, Vinkovci, Dubokav Velika (smreka) Sljeme, Krapina, Hlevci, Lokve, Fužine, Stirovača. U Hlevcima kod Ravne gore rojio se 7 juna 1912. Bosna (Stambulčić, Olovo na smreki i jeli). ´ Dr. vil los us Fabr. Štetko runjavi Schl. 25-3 mm. na hrastu i kostanju. Sljeme, Mostarsko blato. Dr. sardu s Strohm. 2 2-5 mm. Ivanec, Krapina, Karlovac. Dr. al ni Georg. 2 mm. na johi. Skrad (jela), Lokve, Fužine. 9. Xyl ebo rini. Ličinke žive većinom od soka drva i „ambrosije". Schmidberger 1836 pod tim imenom naveo a Hubbard je dokazao, da su to konidije gljivica, koje nisu vezane na stablo, nego na potkornjaka, „sadi" ih na usta a nadjene su i u probavilu potkornjaka. Drvaši su, spolovi su raznolični, samo ç leti. Anisandrus dispar fabr. Kukin vrani Schl. Pisar okrugljasti Kis. 9 3 mm d" 2 mm. ženka je običnog izgleda a mužjak skoro polukuglast, ne može letjeti. Ovaj je potkornjak polifag, napada na hrast, bukvu i voćke a vele, da ide i na bor i to na stara i mlada stabla, na potonjima bude osobito štetan. 1900 napao na šljivike u Draganiću. Xyleborus eurygraphus Rtzb. 3*5—4 mm. na boru. Štajerska, Velebit, Dalmacija, Bosna (Višegrad na crnom boru). X. P f e i 1 i Rtzb. 2´5—35 mm. na johi i topoli. Štajerska. X. monographu s Fabr. Omornjak crveno-smeđ ji Schl. Hrastov pisar Kis ç 3 mm . 2—2-5 mm. oba spola na strmini pokrilja sa 4 grbice. Napada hrast, osobito nalomljena stabla ali i kostanj, brijest, bukvu. Ulazna je cijev često savijena, hodnici idu 1—2 ali i do 8 cm duboko u drvo a i hodnici su manje ili više savijeni. Ide rado na stara stabla, oštećena gromom, olujom, strižibubom (Cerambyx) nabušena. Opetovano su dolazile tužbe u godinama 1886—1898 iz mjesta u Srijemu: Drenovci, Rajevoselo, Nemci sa štetom mjestimice i do 507o. Inače još: Vinkovci, Papuk, Velika, Dugoselo, Vel. Mlaka, Sljeme, Ozalj, Sušak. |