DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 26 <-- 26 --> PDF |
* 24 Ako navale potkornjaci na slabija, kržljava, bolesna, polomljena stabla, povećavaju nastalu već nepriliku, tada velimo, da su oni drugotni štetnici (sekundarni), dolaze u drugom redu u račun; ako navale na svježa, zdrava stabla, oni sami počine štetu, tada su to prvotni štetnici (primarni). Jedna te ista vrst, može biti obično drugotna, a ako se previše razmnoži, navali na posve zdrava stabla, bude prvotnom. Potkornjaci se pojave često u ovećem broju, poput roja a mi onda i govorimo o njihovom rojenju, što se događa osobito, ako su iza poduljeg nepovoljnog vremena nadošli topli sunčani dani. Nije dovoljna samo toplina, treba i sunca. Roje se uopće za toplog sunčanog dana oko podneva do na večer. Nekoje se vrsti roje rano u proljeće u martu, pače februaru (Mvelophilus piniperda L.) a drugi opet kasnije (Ips typographus L.) u aprilu, maju a i još kasnije, osobito u gori. Nekoje se vrsti roje u godini tek jedan put a druge i po dva puta, što ovisi često o različitim prilikama a nije ni za istu vrst uvijek jednako. Oplodnja se ženke obavi ili prije rojenja, na mjestu, gđe su se razvili potkornjaci (Hvleborus), mužjak ni ne može letiti, ili pako se obavi oplodnja iza rojenja, oko novoga legla a to je obično. Ili oplodi mužjak po jednu ženku, jednoženja (monogam kao Eccoptogasterinae, Hylesininae) a čini se, da se tu obavi oplodnja pred bušotinom, koju tada izbuši sama ženka; ili pako oplodi mužjak po više ženka, višeženja (polygam, Polygraphini, Ipini) a tada raširi mužjak iza bušotine početak hodnika u rasplodnu kornoricu (Rammelkammer). Kod nekih vrsti (Hylurgus glabratus Zell.) čini se, da je jedna oplodnja dovoljna za više pokolenja, do konca sezone; kod drugih dolazi do opetovane oplodnje (Eccoptogaster, Myelophilus, Ips.) Ruski entomolozi, Sevirev i dr. misle, da si potkornjaci očiste hodnike od crvotočine, koja se od bušenja sabere u hodnicima, da se može oplodnja ponoviti. Da se nabuši kora, odabiru potkornjaci najtanje mjesto, zavuku se često u pukotine kore, da tu nađu zgodno mjesto a zato se te rupice i teško opaze. Ženke načine matični hodnik, odlože jajašca a ličinke buše bočne hodnike. Taj matični hodnik zajedno sa bočnim hodnicima ičinaka daje poseban lik, bršotinu (Frassfigur), često tako značajnu, da već po njoj možemo često prepoznati vrst potkornjaka. |