DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 23 <-- 23 --> PDF |
gradnje, koje se sastaju u taracanju korita, a i nekoliko procjednica sa kamenometom do površine i sa otaracanom kinetom. Osim toga vidili smo i kulturne radnje, koje su uporedo sa tehničkima provađane, a sastojale su se u pobusivanju raznim travama i pošumljivanju sa crnim borom (Pinus Laricio) i kanadskom topolom (Pop. canadensis). Kod svih ovih radnja uzev u obzir poteškoće, koje su se imale svladati, možemo reći, da je polučen veliki uspjeh. Nakon ovog razgledavanja pođosmo, da razgledamo još i zadnju tačku našeg naučnog izletnog programa i to tamošnji stalni šumski vrt. U njem nam je g. prof. Dr. Petračič zorno prikazao način sjetve i sadnje u šumskim vrtovima. Sam šumski vrt leži vrlo zgodno, te se pruža u dolini lijevo od ceste, koja vodi u Crkvenicu. U njem se uzgajaju pretežnim dijelom 2—3 god. biljke crnog bora i nešto jele, a od listača robinia i ailanthus glandulosa. Ovu divnu i izvan svakog očekivanja uspjelu ekskurziju, završili smo jednodnevnim boravkom na našem zasada najljepšem dijelu riviere — u našoj blagoj Crkvenici. Završujuć izričem naposljetku u ime svoje, kao i u ime svih mojih kolega, svoj onoj gospodi, koja su nam prigodom te naše lijepe i zbilja naučne ekskurzije, išla u svakom pogledu toliko na ruku, najsrdačniju hvalu. Potkornjaci (Scolytidae). Sastavio Dr. Aug. Langhoffer. Među kornjašima, koji čine štete na šumskom drveću, zauzimlju važno mjesto potkornjaci. Sitni su i raznolični a to dvoje oteščava njihovo raspoznavanje. Na svu sreću ne dolaze svi poznati potkornjaci u našim krajevima a nisu ni tako česti gostovi u našim šumama, kao u drugim zemljama, obično bar ne dolaze kod nas u tako ogromnoj množini, kako to znade biti drugdje. Nužna obrana proti njima čini potrebnim, da šumarsko osoblje upozna bar one potkornjake, za koje znamo, da kod nas češće a više puta i obilnije se pojave. Sve to me je potaknulo, da o njima raspravim na ovom mjestu. |