DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U prvom redu odbija on napadaje na imovnu općinu, koji padaju uslijed toga, što je imovna općina prodala tako ogromnu masu sa pravom, da zakupnik tu masu drva može izvesti kroz 10 godina. Imovna općina bila je najme već god. 1900. odlučila, da postepenom sječom svojih prastarih šuma privede iste do redovite norm. šume. Bila je i procjena obavljena i dražba oglašena za drvnu masu od 80.000 m3, no dražbi uslijed loših kumunikacionih prilika i uslijed pre- male za prodaju određene drvne mase i udaljenosti od željezničke stanice nije nitko pristupio. Istom nakon izgradnje ličke željeznice uspjelo je imov. opć., da poluči željeni cilj. Ona je najme odmah izlučila za prodaju sve stare i prastare sastojine šumarije Plaški, na kojima se je dosada vršila neuredna preborna sječa, te gdje se je uslijed loših izvoznih prilika i male potrebe pravoužitnika na gorivu i građi nagomilala ogromna uštednja na drvu. Uzev ujedno u obzir dio uređajne. jedinice „Stajnička kapela", t. j . onaj dio, iz kog izvoz gravitira na Plaški, arondirao se i izlučio komples od 3600 rali, na kojem je bila procjenjena sva drvna masa, a sječivo drvo određeno za prodaju pod imenom „Veleprodaja Krasnica´-. Sama procjena vršila se tako, da je na cijeloj za prodaju određenoj površini ustanovljena je sveukupna drvna masa prema postojećoj gosp. osnovi iz god. 1885. ili su osnovana nova odjeljenja, rabeć pritom naravne međe. Na cijeloj ovoj za prodaju određenoj površini bili su najjači debljinski razredi najbrojnije zastupani, te se tamo moglo naći ogromna množina jelovih i smrekovih stabala od 100 — 150 cm, a bukovih i javorovih od 80—110 cm u prsnoj visini. U ovakovim sastojinama je bilo teško odredit primjerne plohe, pa se je procjenitelj morao odlučit na polaganje primjernih pruga u svakom odjelu posebno. U tu svrhu proučio je potanko sve osebine odnosnog odjeljenja, prošav ga temeljito, te je prema uočenim prilikama odredio smjer, kojim mora teći ta primjerna pruga, istu dao precizno u naravi iskolčiti sa daljinom od 1—25 km, a širinom od 10—20 hvati. Na tako iskolčenoj površini od 8 — 15 kat. jutara proučeni su i zabilježeni stojbinski i sastojinski odnošaji tog |