DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Prije završetka odgovorit ću još g. nadzorniku na pasus:
,,Odbacimo, strogo uzevši, sve ono drvo, koje je kresanjem
tankih grančica posječeno, i složimo to u jednu hrpu, a u
drugoj ostavimo ono, što Gayer zove nuzužitkom, t. j . od
granja okresanu stelju, te obračunajmo odštetni iznos za ovu
stelju od granja (§ 12. š. z.). Pitam, da li ćemo ovdje upotrijebiti
ukradeno ili oštećeno drvlje?".


Odsiječe li štetočinac sa osovnog sirovog stabla krupne
grane, da uzmogne s njih na tlu okresati sitne, za stelju
potrebne grančice, te prisvoji li onda samo ovu okresanu
stelju od granja, to postoji slučaj, koji sam razložio već u
spomenutoj svojoj kritici i to na strani 87. „Neposredni
gubitak" (što ga šumovlasnik trpi radi ovakovog protupravnog
čina od strane štetočinitelja) ,,proteže se u tom slučaju bez
dvojbe samo na prisvojeno drvo, no posredni gubitak
ne stoji sa količinom prisvojenog drva u .nikakovom razmjeru.
On je naprotiv tim veći, čim je veća količina odsječene
krošnjevine. U ovakovom slučaju odgovara duhu pravednosti
i zakona, da štetočinitelj kao odštetu za neposredn i gubitak
naknadi vlasniku šume novčani iznos, koji odgovara
zbil j noj količini prisvojenog drva. Kao odšteta za sve
štetne posljedice nedozvoljenog čina — osim gubitka na
prirastu — pripada vlasniku šume novčani iznos, koji odgovara
ukupnoj količini odsječene krošnjevine, a za odštetu
gubitka na prirastu ima se kao temelj obračuna uzeti zbroj
odsječenog i prisvojenog drva".


Na koncu — mimogred samo — dolazi dokaz o neispravnosti
gore navedenog vrhovnog riješenja, „da je stablo,
na kojem je počinjena šteta, doznačeno za skorašnju sječu,
te da se stoga odšteta imala obračunati prema ustanovama
§-a 3. toč. 1. slovo a) priloga D, a ne prema ustanovama
§-a 4. spomenutog priloga". Neispravno je to riješenje iz
ovih razloga:


1. U početnoj alineji § 3 nigdje ne stoji, da za odsječene
ili otrgnute vršike, ogranke i granje, ako budu odsječeni
ili otrgnuti sa stabala, koja su za skorašnju sječu određena,
ne vrijedi § 4., već § 3., toč. 1. a). Nasuprot stoji tamo,
da se u nijednom slučaju, kada budu odsječene ili otrgnute
vršike, ogranci ili granje, ne smije rabiti §3., koji
direktnu odštetu za prisvojene šumske produkte određuje