DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 4 <-- 4 --> PDF |
ispravno, a kako je ovo pitanje principijelno vrlo važno, to ću ga ovdje potanko razjasniti. Uzmimo, da u našim trima apstraktnim sastojinama prvih šest debljinskih skalina sačinjavaju najslabiju (I.), drugih pet srednju (IL), a zadnje četiri najjaču (III.) debljinsku klasu. Iz obrasca V. vidimo, da bi I. debljinska klasa sadržavala 219 stabala, « » n » 04/ „ Uj. „ „ „ I0O „ , te da bi osim toga sadržavala I. klasa: zbroj temeljnica od 18*635 m2 i drvnu masu od 269938 m3, II. klasa: zbroj temeljnica od 121*356 m2 i drvnu masu od 2149*949 m3, III. klasa: zbroj temeljnica od 54*911 m2 i drvnu masu od 1037*729 m3. Prema raspoložbi u obrascu V. otpao bi na svaku od te tri debljinske klase ovaj broj obličnih primjernih stabala: na prvu debljinsku klasu 2, „ drugu „ „ 9, „ treću „ „ 4. Naprotiv prema raspoložbi u obrascu II. otpao bi na te klase ovaj broj obličnih primjernih stabala: na prvu debljinsku klasu 4, « drugu „ „ 9, „ treću „ „ 2. 0 oba slučaja otpao bi dakle na srednju debljinsku klasu jedna k broj obličnih primjernih stabala, pa bi prema tome obzirom na netom spomenuti kriterij točnosti srednja debljinska klasa u oba slučaja bila kubisana jednakom točnošću. Drugačije stoji stvar sa prvom i trećom debljinskom klasom. Prema obrascu II. dobila bi prva debljinska klasa dvaput veći broj obličnih primjernih stabala, pa bi prema tome bila razmjerno skoro dvaput točnije kubisana od treće debljinske klase, dočim bi prema obrascu V. odnošaj bio skroz obrnut, tamo bi treća debljinska klasa bila relativno skoro dvaput točnije kubisana od prve. Koji je slučaj za postignuće veće točnosti gledom na kubični sadržaj cijele sastojine povoljniji? |